NAKON NOVE SERIJE NAPADA EKSTREMNIH MEDIJA NA GENERALA HRVATSKE VOJSKE I ČLANA NAŠE UDRUGE

Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist

Ratni put generala Luke Džanka najbolje govori o tome koliko su neistiniti napadi koji su se u novije vrijeme pojavili u pojedinim izrazito desničarskim medijima. Takvima smeta činjenica što je Džanko vjeran načelima demokracije i Ustavu, dokazani domoljub i promotor antifašizma kao jednog od temelja državnosti Republike Hrvatske

Piše: VeDRA
  16. travnja 2021.

U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne dokumente i žive svjedoke kao najbolji način za demantiranje pisanja takvih autora i medija, koji su se i dosad »dokazali« svojim ekstremizmom i napadima na neistomišljenike.


General bojnik Luka Džanko rođen je 23. kolovoza 1945. u Perkoviću kod Šibenika. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) imao je čin potpukovnika. Napustio je JNA 1991. i pridružio se Oružanim snagama Republike Hrvatske (HV). U kolovozu 1991. postavljen je za prvog zapovjednika Južnog bojišta. U travnju 1992. godine na čelo zapovjedništva Južnog bojišta imenovan je general Janko Bobetko, a general Džanko postaje jedan od njegovih najbližih pomoćnika. Pod zapovjedništvom generala Džanka uspješno je obranjena dolina Neretve od prodora srpskih snaga, posebice Ploče i Metković. Nakon oslobodilačkih operacija HV-a u dubrovačkom zaleđu, general Džanko 1993. postaje zamjenik zapovjednika Operativne zone Split generala Ante Gotovine, te u tom svojstvu odlazi u Zadar gdje je sudjelovao u pripremi Operacije Maslenica. Odmah nakon operacije Maslenica general Bobetko je zapovjedio premještaj generala Džanka u Zborno područje (ZP) Bjelovar, gdje je već od 1994. vodio pripreme za Operaciju Bljesak koja se trebala provesti u zoni njegove odgovornosti. Tijekom operacije Bljesak general Džanko sa svojim postrojbama napada srpske položaje iz smjera Nove Gradiške, te je zajedno sa svojim postrojbama prvi ušao u Okučane. General Džanko je 1995. sudjelovao u Operaciji Oluja, tj. u borbama u Sjevernom sektoru na području Banovine, te zapovijedao operativnim pravcem Hrvatska Kostajnica koji je bio u zoni odgovornosti generala Petra Stipetića. General Džanko umirovljen je u činu general bojnika u ožujku 1996. godine.

Vjeran načelima demokracije i dokazani domoljub, general Džanko odan je Ustavu Republike Hrvatske koju je branio u Domovinskom ratu, a na tom tragu promotor je i zaštitnik antifašizma kao jednog od temelja državnosti Republike Hrvatske.

Kao oficir bivše JNA Luka Džanko nikada nije proganjan u vojsci nekadašnje države, dapače na svim poljima bio je ocjenjivan odličnim uspjehom. Na početku rata 1991. bio je na dužnosti komandanta brigade u Sinju i očekivalo ga je unapređenje u čin pukovnika. Brigada je bila u sastavu kninskog korpusa, a Džankov zamjenik bio je Rahim Ademi, kasnije također general Hrvatske vojske.

Na meti KOS-a

Na sastanku svih komandanata kninskog korpusa Luka Džanko se javno suprotstavio blokiranju Kijeva i tajnoj suradnji sa četničkom paravojskom na barikadama. Zbog toga je uspostavio kontakt s Jerkom Vukasom iz HDZ-a, te crkvom i MUP-om, točnije zapovjednikom policije u Sinju Ivicom Romcem. U tajnosti je dogovorena organizacija bijega vojnika iz JNA, ali i preuzimanja naoružanja brigade kojoj je Džanko bio na čelu. To potvrđuje dopis iz Skupštine općine Sinj mjesnoj zajednici Perković – Sitno Donje, Džankovom rodnom mjestu, u kojem se potvrđuje suradnja hrvatskih snaga sa Džankom.

Faksimil dopisa iz Skupštine općine Sinj u kojem se potvrđuje suradnja hrvatskih snaga sa Džankom.
Faksimil dopisa iz Skupštine općine Sinj u kojem se potvrđuje suradnja hrvatskih snaga sa Džankom.

U to vrijeme KOS ulazi u trag djelovanju Luke Džanka. Vojna policija kojoj je bio na čelu današnji general HV-a Žarko Tole oduzela je brzo kartoteku i mobilizacijske planove od Džankovog zamjenika Rahima Ademija, nakon čega je – o čemu svjedoči naredba tadašnje komande Vojnopomorske oblasti – Džanko smijenjen.

Faksimil službene naredbe o prekomandi Luke Džanka
Faksimil službene naredbe o prekomandi Luke Džanka

Nakon napada JNA na Sloveniju Luka Džanko otvoreno se suprotstavlja takvoj politici vojske, zbog čega je pozvan na razgovor kod danas umirovljenog admirala Fridriha Moretija. Također, odbija odlazak u općine Imotski, Omiš i Sinj radi preuzimanja kartoteke Teritorijalne obrane, pa je pozvan na razgovor kod danas admirala HRM-a Joze Ercega. Zbog neprijateljskog djelovanja bila je protiv njega pripremljena i optužnica za Vojni Sud, no nakon dojave prijatelja tijekom noći uspijeva pobjeći iz JNA u HV. Od svih časnika, admirala i generala iz dalmatinske regije jedini je Luka Džanko zbog neprijateljskog djelovanja smijenjen s dužnosti s pripremljenom optužnicom za Vojni Sud. Nakon napuštanja JNA, odlazi u rodno selo Perković i s mještanima javno spaljuje svoju uniformu oficira JNA. Stavlja se na raspolaganje HV i odlazi za zapovjednika Južnog bojišta. Naoružanje brigade kojom je zapovijedao Luka Džanko prelazi u ruke HV-a, u organizaciji pokojnog generala Petra Šimca.

Činjenice i svjedoci govore

Tijekom akcije na Maslenici, general Ante Gotovina, kojem je u to vrijeme zamjenik bio Luka Džanko, zabranio je nošenje crnih odora i oznaka HOS-a. Satnija 114. brigade sastavljena od pripadnika HOS-a hrabrošću i uspjesima u držanju prve crte stekla je ugled i povjerenje zapovjednika Gotovine. Dovoljan je jedan primjer – zapovjednik satnije pukovnik Marko Skejo i njegov zamjenik, pokojni Irac Thomas Crowley, puna 43 dana držali su prvu crtu na Ražovljevoj glavi kod Škabrnje. Kad su zbog odmora na šest dana otišli s Ražovljeve glave, taj je položaj izgubljen.

Sve navedeno dovoljno je za demantiranje neistinitog pisanja o Luki Džanku, hrvatskom branitelju, antifašistu, uključujući i objede o odlasku kod zločinca Ratka Mladića, navodnom potpisivanju ćirilicom i još puno neistina o njegovom svjetonazoru i obiteljskim prilikama. Kao svjedoci mogu poslužiti general HV Rahim Ademi, general HV Žarko Tole, admirali Božo Grubišić i Jozo Erceg, kapetan bojnog broda Vlado Matulović i veleposlanik Jerko Vukas.

Vezani članci
...
Hrvatska
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost

Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...

VeDRA     19. srpnja 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
Hrvatska
Krvavi Uskrs: uvod u rat

Prije točno trideset godina, 31.3.1991., na sam Uskrs te prve ratne godine, na Plitvicama je došlo do prvog oružanog okršaja snaga reda Republike Hrvatske sa srpskim pobunjenicima iz »SAO Krajine«. U sukobu do kojeg je došlo zbog toga što su »krajinski« milicajci nešto prije zauzeli Plitvice i barikadama ih odsjekli od ostatka zemlje poginuo je Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Na pobunjeničkoj strani smrtno je stradao Rajko Vukadinović iz Korenice. Ranjeno je nekoliko desetaka ljudi, a hrvatski policajci uhitili su 29...

VeDRA     31. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Petar Stipetić, časnik bez mrlje

Tri su godine prošle otkako nas je napustio general Petar Stipetić, jedna od ključnih osoba Domovinskog rata, general kojega su uvijek spominjali kao uzor kakav časnik treba biti, i prvi počasni predsjednik naše udruge VeDRA. Čovjek, antifašist i domoljub bez ijedne mrlje na svojoj vojničkoj karijeri često je nailazio na zid netrpeljivosti u hrvatskom političkom i vojnom vrhu, i kad je umro nije dobio počasti kakve smo vidjeli prilikom odlaska mnogo manje časnih, pa i osuđenih za najgora djela. Za Stipetića nitko nije spuštao zastave na pola...

VeDRA     15. ožujka 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Hrvatska
Luka Džanko: HOS nije sudjelovao u operaciji Maslenica!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović još je jednom pokazao što misli o zloglasnom ustaškom pozdravu »za dom spremni« i upornim pokušajima da se ideologija koja ga je stvorila nametne Domovinskom ratu. Naime, u petak 22. siječnja - baš kao prije nekoliko mjeseci u Okučanima – napustio je obilježavanje obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica u Zadru zbog toga što su se na tom događaju pojavili pojedinci u crnim uniformama i obilježjima HOS-a koja uključuju ustaški slogan. Osim odbijanja da osobno...

Ivica Profaca     22. siječnja 2021.

...
Svijet
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu

Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...

VeDRA     23. prosinca 2020.

...
Svijet
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu.

Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...

Ivica Profaca     19. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.

...
Dalmacija
DALMACIJA U DOMOVINSKOM RATU

Nakon višestranačkih izbora i uspostave demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj, u Dalmaciji je u kolovozu 1990. godine na prostoru Knina, Benkovca i Obrovca tzv. balvan revolucijom počela oružana pobuna dijela hrvatskih Srba, potaknuta hegemonističkom politikom Beograda i Slobodana Miloševića. Tako je stari hrvatski kraljevski grad Knin nasilno postao »glavnim gradom« tzv. SAO Krajine, s većinskim srpskim stanovništvom. Težeći uspostavi etnički čistog prostora i stjecanja što povoljnijega vojno-taktičkog položaja i potrebitih...

Ivo Jelić (u suradnji s Ivicom Bubićem)     15. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam

Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...

Andreja Žapčić     22. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.