Mural za Palminu Piplović, počast herojstvu

Ako već to nikako da napravi službeni Split, počast heroini Drugog svjetskog rata Palmini Piplović odale su nevladine udruge. Nadomak njezinoj rodnoj kući, na križanju Senjske i Palmine ulice u Velom Varošu napravljen je mural posvećen ovoj mladoj ženi, koju su nakon strašnog mučenja njemački okupatori objesili 10. listopada 1944., u 22. godini i samo 16 dana prije nego je njezin Split oslobođen od nacističkog i ustaškog jarma.

Otkrivanje murala, rada umjetnice Andree Resner, bio je završni događaj 2. Mediteranskog ženskog festivala u organizaciji splitske udruge Domine, a zid svoje kuće za mural su ustupile Jelena i Ives Cikatić. U izradi murala sudjelovala je i Građanska inicijativa Split, a već od ranije uspomenu na Palminu održava udruga Teserakt svojim akcijama. Podsjetimo, još 2017. Vjeko Santrić je kao čelnik kotara Varoš uspostavio je Dan sjećanja na Palminu Piplović, no nakon prošlih kotarskih izbora i promjene vlasti taj je dan ispao iz službenog kalendara. Ovo je inače drugi ženski mural kojega je inicirala udruga Domine, nakon lanjskoga s likom Zdravke Krstulović, želeći ukazati na neravnopravan položaj žena u javnom prostoru u Splitu, odnosno nepravednu zapostavljenost žena kod imenovanja ulica, trgova i ustanova.

Palmina Piplović u tom je kontekstu posebno zanimljiv slučaj. Naime, odmah nakon Drugog svjetskog rata njezina obitelj – iz koje je od osmero djece sedmero bilo aktivnih sudionika antifašističke borbe, a dvoje ih je poginulo – poklonila je gradu Splitu zemljište ispod Prve vidilice na kojem je izgrađen dječji vrtić koji je desetljećima nosio Palminino ime. Sve se promijenilo 1990., kad je u poplavi nove verzije »domoljublja« netko pravovjeran zaključio da ime komunistice i antifašistkinje nije pogodno za takvu ustanovu. Godinama traju inicijative za vraćanje imena vrtiću, možda je napokon – nakon što su se za isto založili i pojedini vijećnici iz vladajuće gradske koalicije – došlo vrijeme da se nepravda ispravi.

Promociji murala nazočili su i predstavnici naše udruge, predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić, tajnik Zoran Radman, Feđa Klarić, Marin Kuzmić i drugi. Kako je u izjavi medijima rekao Britvić, tragično je što se događaju nije odazvao gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, niti je tamo bilo ijednog drugog predstavnika gradskih vlasti, jer Palmina »simbolizira tisuće stradalih za slobodu Hrvatske, za slobodu Splita«.

— Mislim da ovakve akcije potiču poglavito mlade na razmišljanje. Ovo nitko neće moći izbrisati i ostat će ovdje kao podsjetnik. A kad se onaj gore vrtić bude zvao po njenim imenu, onda će stvari sist na svoje misto, rekao je Britvić u izjavi medijima.

Kakav je odnos gradske vlasti prema Palmini svjedoči i izjava Mirjane Kučer iz udruge Domine, koja kaže da su tražili dozvolu za izradu murala na zgradi spomenutog vrtića, ali iz Grada im na to nisu niti odgovorili.

Priča o Palmini Piplović jedna je od najdirljivijih iz herojske splitske epopeje u NOB-u. Njezin nećak Radovan Piplović emotivno je ispričao prije nekoliko dana za Dalmatinski portal. O herojstvu Palmine Piplović govorio je i članak Ive Javorčića objavljen u Ratnoj kronici Splita, a kojega je prenio Antifašistički vjesnik.

Foto: VeDRA