OSAMDESET GODINA OD POČETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA NA NAŠIM PROSTORIMA

Od travanjske katastrofe do partizanske pobjede

Osam je desetljeća prošlo od napada Njemačke i njezinih satelita na bivšu Jugoslaviju, katastrofalnog Travanjskog rata nakon kojega je brzo uslijedio ustanak u kojem je hrvatski narod dao ogroman doprinos konačnoj pobjedi nad fašizmom

Piše: VeDRA
  06. travnja 2021.

Prošlo je 80 godina otkako je na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i na području Hrvatske, počeo Drugi svjetski rat. Samo nekoliko dana nakon puča 27. ožujka, Njemačka i njezini saveznici i sateliti napali su više jugoslavenskih gradova, tada je najteže stradao Beograd, a među ostalima bombardiran je i Split, u kojem je talijanska vojska koji dan kasnije inscenirala lažni desant za propagandne kamere. Time je počeo kratki Travanjski rat, no vrlo brzo došlo je do općeg ustanka protiv okupatora koji je četiri godine kasnije rezultirao pobjedom partizanskih snaga i stavljanja Jugoslavije na stranu antifašističke koalicije, čemu je hrvatski narod dao ogroman doprinos ma što nam revizionisti danas govorili.

Tim povodom donosimo članak, iznimno vrijedan povijesni pregled događaja tih dana i svega što im je prethodilo, kojega je prije pet godina, na 75. godišnjicu napada 6. travnja 1941. u Jutarnjem listu napisao naš suradnik i prijatelj Inoslav Bešker.


Diplomatski pokušaji

Petoga travnja, večer uoči početka napada Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju, general Dušan Simović u Beogradu saziva sjednicu Vlade. Prvi potpredsjednik Vlade dr. Vladko Maček, koji je u Beogradu još od 3. travnja, predlaže izbjegavanje rata po bilo koju cijenu, pa makar i putem ustupaka Njemačkoj. Oružana borba je opcija samo u slučaju napada. Maček je preko svojih veza u Rimu pokušavao učiniti sve da se izbjegne napad na Jugoslaviju. Sjednica se održava u dramatičnom ozračju. Premijer Simović inzistira na vojnom sprečavanju ulaska Nijemaca u Solun i presijecanja veza Grčke i Jugoslavije.

Sjednica traje do dva sata poslije ponoći kad se zaključuje da ministar vanjskih poslova Momčilo Ninčić odmah ujutro otputuje u Berlin jer je Ivo Andrić, veleposlanik Jugoslavije u Njemačkoj, upravo javio da je dobio obavijest da će njemački kancelar Adolf Hitler ujutro primiti jugoslavenskog ministra vanjskih poslova. Nastavak sjednice zakazan je za 6. travnja. U isto vrijeme slovenski političari Kulovec i Krek predlažu njemačkoj strani izdvajanje slovenskih teritorija iz Kraljevine.

OKO 22.00 5. travnja počinju tajni njemački prepadi na pogranične postrojbe VJ za koje Vrhovna komanda VJ nije ni znala.

OKO 2.00 6. travnja mala postrojba njemačkog puka »Brandenburg« forsira Dunav i zauzima Đerdap na jugoslavensko-rumunjskoj granici.

OKO 3.00 počinju manje prepadne akcije njemačke vojske na granici s Bugarskom.

U 5.10 počinje bombardiranje vojnih uzletišta u Velikoj Gorici, Brežicama, Ljubljani, Nišu, Kumanovu, Skopju... U tim akcijama Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo izgubilo je 64 aviona na zemlji.

U 5.20, na Cvjetnicu 6. travnja 1941., započeo je njemački napad na Jugoslaviju kodnog imena »Direktiva 25« i na Grčku kodnog imena »Marita«. Njemačka vojna snaga sastojala se od čak 27 divizija (7 oklopnih). Jugoslavenska je strana imala tek 17 pješadijskih i dvije konjičke. Kraljevina Jugoslavija deveta je europska država koju su Sile osovine napale.

U 6.00 njemački ministar propagande i narodnog prosvjećivanja Joseph Goebbels u radijskom obraćanju građanima pročitao je proklamaciju Adolfa Hitlera njemačkom narodu, o važnosti njemačkog vojnog djelovanja na jugoistoku Europe. »Njemački narod nema nikakvog povoda boriti se protiv Hrvata i Slovenaca«, govorio je Hitler. Mussolini piše Hitleru da je naredio evakuaciju civilnog stanovništva iz Rijeke, Zadra i Skadra te rasporedio 70-80 tisuća vojnika uz jugoslavensku granicu.

Početak napada

U 6.40 u Ministarstvu vanjskih poslova njemačkog Rajha predstavnici diplomatskog zbora te Veleposlanici Kraljevine Jugoslavije i Grčke, kao i domaći i strani novinari, obaviješteni su da je počeo napad na njihove zemlje. U svom je dnevniku Goebbels zapisao: »Mobilizacija u Jugoslaviji dovedena do savršenstva. To im više puno ne može pomoći. Sve beskorisno i prekasno. Mi smo ponovno ranije započeli... Beograd tijekom dana pokušava još jednom preko Mačeka i Rima s nama razgovarati. To bi prije tjedan dana još imalo svrhe; sada je prekasno. Već smo osmislili radijski marš za vojni pohod na Jugoistok – to je početna muzika »Princa Eugena«. Potraga za odvažnim vojničkim himnama za vojni pohod na Jugoistok i Sjevernu Afriku. Sada ponovno započinje ofenzivni život.«

U 6.45 počinje njemačko bombardiranje Beograda. U prvom valu sudjelovala su 234 bombardera u pratnji lovaca. Napad traje do 8 sati, Beograd je tog prvog dana rata napadnut još tri puta tako da je temeljito porušen. Njemački avioni bombardiraju sve važne komunikacijske pravce. U napadima iz zraka znatno su oštećeni Niš, Leskovac, Novi Sad i Kragujevac. Talijansko ratno zrakoplovstvo bombardira mornaričke baze i vojna pristaništa u Splitu i Kotoru. Tijekom jutra bombardirani su Šibenik, Benkovac i Knin. 46. oklopni korpus Wehrmachta prodire u Međimurje s planom da preko Slavonije napreduje prema Beogradu. Na sjeveru u Jugoslaviju ulazi II. armija čiji je zadatak probiti se preko Zagreba do Sarajeva. XII. armija ulazi iz Bugarske. Napad traje na više frontova, i kroz Austriju, Mađarsku i Italiju.

Hitler izdaje direktive o novom ustroju osvojenog prostora. Po toj direktivi, Hrvatska postaje samostalna država, slovenski se teritorij pripaja njemačkom Rajhu, Makedonija Bugarskoj, Međimurje Mađarskoj, a Srbija dolazi pod direktnu njemačku vojnu upravu.

OKO 15.00 operativni dio Vrhovnog štaba Kraljevske vojske počinje svoje preseljenje na rezervni položaj u Banju Koviljaču. Vrhovna komanda već prvog dana rata ostaje bez svojih sredstava veza tako da se do kraja Aprilskog rata morala služiti isključivo javnim PTT vezama. Kralj Petar II. Karađorđević doveden je i sklonjen u Mali Zvornik.

OKO 21.00 Vlada koja je stigla na područje Užica u Sevojnu počinje svoju prvu ratnu sjednicu. Kraljevina Jugoslavija objavljuje rat Njemačkoj te traži vojnu pomoć Velike Britanije i Turske.

Okupljanje ustaša

Tog 6. travnja Josip Broz Tito, generalni sekretar Komunističke partije Jugoslavije, nalazi se u Zagrebu u svom ilegalnom stanu u Donjem Stenjevcu. U tom trenutku u Zagrebu je najveća koncentracija komunista tadašnje Jugoslavije, bilo ih je oko 500 organiziranih u 53 ćelije. U Zagrebu su i članovi Centralnih komiteta KPJ i KPH. Ante Pavelić se u Italiji 6. travnja prvi put sastaje s talijanskim časnikom za vezu s ustaškim pokretom, potpukovnikom Domenicom Sangiorgiom. Ustaše, dotad zatočene na Liparu i po drugim talijanskim zatvorima i logorima, okupljaju se u Pistoiji, pedesetak kilometara sjeverozapadno od Firence gdje dobivaju talijanske uniforme i lako naoružanje. Duce Benito Mussolini prvi put je primio ustaškog poglavnika Antu Pavelića u svojoj privatnoj rezidenciji u Rimu samo tjedan dana ranije, 29. ožujka. Mussolinija najviše zanimaju talijanska »prava na Dalmaciju«. Pavelić mu je potvrdio da prihvaća svoje ranije preuzete obaveze i daje tražena jamstva Talijanima. Pavelić dobiva kasnovečernji termin na Radio Firenci koji nazivaju Radio Velebit, s kojeg Poglavnik narednih dana održava dva govora i izdaje nekoliko proglasa.

Drugi dan rata nastavlja se njemačka ofenziva i porazi jugoslavenske vojske na frontu u Makedoniji i manji napadi iz Austrije i Mađarske. Dijelovi njemačkog 46. korpusa ujutro prelaze Muru i Dravu i zauzimaju Čakovec. Njemačka vojska proširuje mostobran kod Koprivnice. U 7.3O komanda Prve grupe armija Jugoslavenske vojske u Zagrebu naređuje protunapad kod Koprivnice koji ne uspijeva. Njemački Luftwaffe nastavlja s bombardiranjem Beograda i željezničke pruge Zagreb – Beograd. U napadu na aerodrom kod Andrijevaca u blizini Đakova uništena su 34 aviona još na zemlji. Na frontu prema Italiji ima samo manjih pograničnih lokalnih borbi. Komanda Jugoslavenske vojske naređuje svojim postrojbama da počnu pripreme za napade na Rijeku i Zadar.

<b>»Osvajanje« Splita a la Cinecittà.</b> Iako prilikom ulaska u Split nije bilo otpora jugoslavenske vojske, talijanski vojnici, za potrebe svoje propagande glume »borbe za Split«. Vidimo ih kako junački »osvajaju« gatove u Gradskoj luci
»Osvajanje« Splita a la Cinecittà. Iako prilikom ulaska u Split nije bilo otpora jugoslavenske vojske, talijanski vojnici, za potrebe svoje propagande glume »borbe za Split«. Vidimo ih kako junački »osvajaju« gatove u Gradskoj luci

Kraljevski proglas

Jugoslavenska vrhovna komanda naređuje opću mobilizaciju koja u Hrvatskoj ne uspijeva, počinju prve pojave pobuna i rasula u vojsci. Domaće jutarnje novine, na naslovnici, donose proglas kralja Petra II. Karađorđevića: »Narode srpski, hrvatski i slovenski! Tebi, koji nikome zla činio nisi niti snovao nisi, nametnuta je borba za opstanak... Kraljevska vlada, koja nije popustila ni jednu mjeru za obranu zemlje, bit će zajedno s narodom, da se svuda, s najvećim pregnućem učini sve najbolje što se može u toj borbi, koja nam je nametnuta. Da spokojno gledamo u budućnost, s nadom u Boga i njegovu pravdu, pouzdanje nam daje sloga, kojom Srbi, Hrvati i Slovenci polaze u ovu borbu... S tom vjerom naprijed do pobjede. PETAR II.« Sovjetski Savez obavještava međunarodnu zajednicu o podršci i savezništvu s napadnutom Kraljevinom Jugoslavijom. Radio Atena, nakon talijanske objave rata Grčkoj, izdaje proglas jugoslavenskim narodima: »Junaci Jugoslavije! Naprijed, u boj! Pobjeda je naša, kao što je bila i naših očeva!«

SAD se obvezuje na vojnu pomoć napadnutim balkanskim zemljama. Njemačka XII. armija ulazi u jugoslavenski prostor. Nijemci zauzimaju Skoplje. Uz pomoć britanskih bombardera, jugoslavenske snage kratkotrajno zauzimaju Skadar. Njemački bombarderi nadlijeću Zagreb. Njemački radio javlja da se Zagrebu priznaje status otvorenog grada – Beogradu ne. Talijani u Splitu bombardiraju luku i ratne brodove na vezu. Novine javljaju o jučerašnjem bombardiranju Splita – oštećena je Dioklecijanova palača, lukobran i zgrada Narodne banke. Ban Ivan Šubašić donosi uredbu kojom se određuju i stroge kazne za slušanje i širenje neprijateljske propagande. Jugoslavenska vlada zasjeda u Sevojnu kod Užica. Prvi potpredsjednik Vlade dr. Vladko Maček daje ostavku na mjesto prvog potpredsjednika, napušta Vladu i preko Koviljače i Zvornika kreće automobilom za Zagreb. U Zvorniku se oprašta od kralja Petra, a u Koviljači od generala Simovića.

Vezani članci
...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
EX-YU
Dani koji su promijenili povijest

Prije točno 80 godina, 25. ožujka 1941., ondašnja vlada Kraljevine Jugoslavije koju su temeljem sporazuma vodećih hrvatskih i srpskih političkih snaga predvodili Dragiša Cvetković i Vladko Maček počinila je jedan od najspornijih činova u povijesti cijelog južnoslavenskog prostora: potpisali su s fašističkim silama Osovine pristupanje Trojnom paktu. Samo dva dana kasnije vojnim udarom i demonstracijama u više gradova hrvatsko-srpska vladajuća koalicija je srušena, a samo desetak dana kasnije napadom Njemačke i Italije Drugi svjetski rat počeo...

VeDRA     23. ožujka 2021.