Sretan ti 76. rođendan u slobodi, Splite!

Padala je prava jesenja kišica, oblaci kao da su se vukli nad samim krovovima grada. Nakon obavljenog posla (prihvaćanja predaje domobranskog garnizona) požurio sam prema Solinskoj cesti (Žrtava fašizma danas Domovinskog rata). Još dan nije svanuo… Stigao sam do stare zgrade NOO-a Split kad sam čuo pjesmu iz pravca današnjeg Pravnog fakulteta: »Život, mladost, ne žalimo mi…«, zastao sam i ugledao jednu četu partizana koja je sva pokisla ulazila u grad. Tog momenta su se rastvorile škure stare težačke kuće i na prozoru se pojavila najprije glava jedne starije žene… Zaplakala je i na sav glas zavikala: »NAŠIIII!«.

Tako je 26. listopada 1944., kad je Split nakon tri i po godine prvo talijanske, pa onda ustaško-njemačke okupacije dočekao slobodu, opisao tada major, kasnije admiral Ivo Purišić, ratni zapovjednik 8. Dalmatinske brigade. Svi detalji oslobođenja prikupljeni su u velikoj Ratnoj kronici Splita, koja je danas najveći i najvažniji spomenik splitskom antifašizmu. Mi smo se odlučili za ovaj pasus, jer u sebi sadrži sve što treba znati o ratnome putu Splita, grada koji je za slobodu tijekom Drugog svjetskog rata dao tisuće života, ne pristajući ni na tuđinsku ni na navodno »svoju« okupaciju. Ono »NAŠIII!« govori sve.

Knjige i knjige mogle bi se ispisati o žrtvi koju je Split podnio u NOB-u i neugasivoj težnji za slobodom. Tu težnju potvrđuju i tisuće Splićana koje su dale svoj doprinos hrvatskoj slobodi u Domovinskom ratu.

Nažalost, mnogo redaka moglo bi se napisati i o zaboravu koji se nad tim datumom i cijelim nasljeđem kojega on simbolizira pokušava nametnuti otkako je Hrvatska postala samostalna država. U gradu, osim zapuštene ledine na Plokitama uz spomenik Prvom splitskom partizanskom odredu, više nema ni jedne ulice, trga, lokaliteta koji je vezan uz antifašistički doprinos bogatoj splitskoj povijesti. Nema ni spomena žrtava fašizma, uključujući i one civilne. Na štandarcu na kojem je netko nadležan ispisao važne datume za povijest Splita nema spomena 26. listopada 1944. kao nesumnjivo najvažnijeg datuma u cijelom splitskom 20. stoljeću. O ignoriranju koji je službeni Split toliko puta pokazao prema splitskom antifašizmu da ne govorimo, sve do najnovijeg primjera s izostankom bilo koga iz gradske vlasti na otkrivanju murala posvećenog Palmini Piplović.

Nikad nećemo prestati ukazivati na te činjenice, ni boriti se za njihovo ispravljanje, kao što nikad nećemo prestati slaviti splitsku slobodoljubivost, i onu iz 1941. i onu iz 1991. Split to zaslužuje.

Sretan ti 76. rođendan u slobodi, voljeni grade!