ODLOMCI IZ INTERVJUA SOCIOLOGA RENATA MATIĆA SLOBODNOJ DALMACIJI
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu
Matić ističe da hrvatski otpor fašizmu traje mnogo duže nego se to službeno priznaje, punih sto godina: 1920. je ispunjena događajima kao što su »Vodnjanska bitka«, »Krvavi 1. maj«, spaljivanje Hrvatskog narodnog doma i knjižnice, te Hrvatske radničke komore, kao i fizički napad na Mussolinija u Puli, a već 1921. dogodila su se prva dva organizirana oružana otpora fašizmu uopće, Proštinski ustanak i Labinska republika
Piše: VeDRA
23. prosinca 2020.
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u čast Vodnjanske bitke iz 1920. - prvog oružanog sukoba s talijanskim protofašistima, a potom i dviju pljuski koje je u rujnu iste godine pred pulskim kazalištem »popio« tada tek nadolazeći fašistički vođa Benito Mussolini.
Matić je o ovome, i mnogo čemu drugome, progovorio u intervjuu kojega je prošli tjedan dan Slobodnoj Dalmaciji, pod naslovom »Sto godina antifašizma u Hrvatskoj: Početak su mu označile i dvije pljuske koje je Mussolini dobio u Istri«. Donosimo najvažnije izvatke iz tog opširnog intervjua kojega je s Matićem vodio Damir Pilić.
O prvim koracima fašizma
– Odmah na početku treba razjasniti da ova tema ne trpi nikakav ideološki predznak niti se može razumjeti u dnevnopolitičkom smislu. Od 1919., kad je osnovan prvi Fascio di combattimento, prvi koraci fašističke ekspanzije usmjereni su prema Istri i dalmatinskoj obali. Po geografskoj logici, hrvatskom narodu u Istri prijeti progon ili uništenje. U smislu propagandne pripreme, fašistički ideolozi Atillio Tamaro i Giovanni Timeus nazivaju ih »moralno iskvarenim barbarima«, »prijenosnicima virusa«, »nesposobnima za samostalan život«. Također se navodi kako je »u Istri nacionalna borba fatalnost koja se može ispuniti samo potpunim uništenjem jedne od dviju rasa«. Stoga je razumljivo da otpor fašizmu započinje istodobno i već je 1920. ispunjena događajima kao što su »Vodnjanska bitka«, »Krvavi 1. maj«, spaljivanje Hrvatskog narodnog doma i knjižnice, te Hrvatske radničke komore, kao i fizički napad na Mussolinija u Puli. A već 1921. dogodila su se prva dva organizirana oružana otpora fašizmu uopće, Proštinski ustanak i Labinska republika.
O Vodnjanskoj bitci
– Bitka za Vodnjan od 16. siječnja 1920. u hrvatskoj se stručnoj literaturi navodi kao prvi oružani sukob u Istri sa smrtnim ishodom u kojem su sudjelovali fašisti. Ovaj događaj prvi je do sada temeljito istražio povjesničar dr. Milan Radošević iz Pule, s kojim već nekoliko godina surađujem, kako bismo temu početaka antifašističkog otpora istražili onako kako zaslužuje. Prema njegovim riječima, fašistički pokret u Istri organizira se tijekom 1919. godine, kada se osniva prvi Fascio di combattimento u Rovinju. Istodobno su u Vodnjanu nacionalistički elementi okupljeni oko političkog fascija Dignano Democratica. Nasuprot njima djeluje dobro organiziran radnički pokret, okupljen oko Radničke komore u Puli, koji u Vodnjanu osniva Klub društvenih studija, s ciljem opismenjavanja i obrazovanja radnika i građana Vodnjana. Do napada karabinjera, vojske i fašista na Klub društvenih studija dolazi u sklopu štrajka metalskih radnika – kojem se pridružuje i veliki broj ostalih radnika – a sve pod sumnjom da se u Klubu nalazi skriveno oružje. Krvavi rasplet sukoba su trojica ubijenih radnika, dok je 48 njih uhićeno, od kojih je 17 osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne.
O Krvavom Prvom maju
– S obzirom na to da su tadašnje prvomajske proslave i povorke bile zabranjene, radnici bi tog dana često organizirali štrajk, pa je i prije dolazilo do sukoba s karabinjerima i vojskom. Međutim, obilježavanje Praznika rada 1920. popratilo je do tada neviđeno nasilje, u koje su se intenzivno uključili pripadnici fašističkog pokreta. Prema svjedočenju sudionika povorke Hinka Kebe, objavljenom godinama kasnije u časopisu Glas rada, povorku su uz vojsku i karabinjere napali i fašisti, okupljeni na »protuprosvjedu«. Ishod je bio sedam ubijenih radnika i 126 ranjenih, zbog čega je cijeli događaj ostao zabilježen kao »Krvavi 1. maj«.
O spaljivanju Hrvatskog narodnog doma
– U službenim izvješćima navodi se da su 14. srpnja 1920. Hrvatski narodni dom spalili »nacionalisti«, što je sinonim za fašiste koji su dva dana ranije u Puli osnovali Fascio di combattimento, i tom su »akcijom« obilježili svoj osnutak. Sljedećeg dana pulski dnevnik L'Azione hvali akciju usmjerenu protiv Hrvata, koje opisuje kao »nepoželjan element i strano tijelo u rimskoj Puli«, te im poručuje kako je došao trenutak da »spakiraju svoje kufere«. Sve to vrijeme talijanska okupacijska vlast, premda službeno nema veze s fašistima, uopće ne reagira na fašističke ispade, čime se pokreće proces koji će rezultirati ukidanjem hrvatskih škola, potpunom zabranom hrvatskih imena i jezika, protjerivanjem svećenstva i intelektualaca. Stoga se paljenje Hrvatskog narodnog doma i knjižnice spominje kao stvarni početak etničkog čišćenja Hrvata i ostalih Slavena u Puli i Istri.
O napadu na Mussolinija
– To je konačno temeljito istraženo i potvrđeno, također zahvaljujući kolegi Radoševiću i njegovoj pretrazi talijanskih arhiva, u kojemu pronalazi svjedočanstvo o »dvije pljuske« kojima je Mussoliniju u Puli iskazana »dobrodošlica«. Benito Mussolini dolazi u Pulu u pratnji fašističkih jurišnih odreda 21. rujna 1920. jer želi podržati novoosnovani Fascio i predstaviti svoj politički program. U govoru veliča fašističko nasilje: »Kakva je povijest Fascija? Ona je briljantna. Zapalili smo L'Avanti u Milanu, rušili smo u Rimu, otvarali vatru na naše protivnike u izbornoj borbi. Zapalili smo hrvatski Narodni dom u Trstu, zapalili smo ga i u Puli. U sukobu s rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku slatkiša, već batine... vjerujem da lakše mogu žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena nego 50 Talijana.« O onome što se dogodilo poslije svjedoči Palmira Albanese: »Kad je Mussolini izišao iz kazališta... Bio je uvjeren da će ga dočekati buran pljesak. Prevario se... Ljudi su bili ogorčeni, pokazivali su mu šake i vikali: 'Dolje Mussolini!' A onda se dogodilo ono najvažnije: prišao mu je radnik i prilijepio mu dvije snažne pljuske, a zatim nestao među mnoštvom. Mussolini se sav tresao od bijesa i požurio je prema automobilu.«
O Radničkoj komori
– U Puli je u to vrijeme iznimno jak radnički pokret. Radnička komora ima oko 12.000 članova i bila je izrazito važan politički faktor i, naravno, trn u oku fašistima. Predsjednik Komore je angažirani socijalist Josip Poduje, koji ujedno uređuje radnički list Il Proletaria. Dva dana poslije neslavnog završetka Mussolinijeva govora, 23. rujna, lokalni fašisti i jurišni odredi koji su dopratili svojeg vođu u Pulu spalili su Radničku komoru u Puli, te uništili strojeve u tiskari Il Proletaria, a potom demolirali i prostorije redakcije lista. Time su i fizički i simbolički uništili sjedišta hrvatske kulture i socijalističkog pokreta, dva glavna neprijatelja fašizma u Istri.
O labinskom ustanku
– Labinski rudari 2. ožujka 1921. preuzimaju upravu nad rudnikom i proizvodnjom, organiziraju straže i vijeća, te uspostavljaju Labinsku republiku. Kao prvi prostor oslobođen od fašista i okupacijske vlasti, sa svojom neovisnom narodnom upravom, uspijeva se održati do 8. travnja 1921., kada je ustanak ugušen. Proštinska buna, tj. pobuna seljaka u jugoistočnoj Istri, započinje nešto prije, početkom veljače 1921., kao odgovor na zabranu hrvatskog jezika i narodnih obilježja, te na fizičko nasilje koje provode fašisti. Tristotinjak seljaka predvodi Ante Ciliga, predratni komunist, a potom i disident u doba SFRJ. Pobunjenici napadaju fašiste i progone ih s područja Proštine. Potom dva mjeseca odolijevaju napadima fašističkih skvadrista i talijanske regularne vojske, sve do 5. travnja 1921., kada je buna ugušena, a selo Šegotići potpuno spaljeno.
O antifašizmu u Domovinskom ratu
– Antifašizam kakvom svjedočimo u Istri prije 100 godina, oslobođen ideološkog predznaka i krivog shvaćanja univerzalna je ljudska i civilizacijska vrijednost. Ispunjava u želji za mirom, individualnom i zajedničkom slobodom, kulturnim i nacionalnim identitetom, kao i izgradnjom demokratskih društvenih odnosa. Tek kada je vidljivo da su te vrijednosti ugrožene, tj. kada se dogode agresija, okupacija i etnički utemeljeno nasilje, događa se oružani otpor. Bitno je i da takav otpor ima puni legitimitet, tj. općenarodni karakter, a činom oslobođenja okupiranih teritorija, razoružanja okupatora, onaj koji se brani zaustavlja ratne operacije, bez težnji za osvajanjem teritorija s kojeg je pokrenut rat. I konačno, a ne manje bitno, najveći broj sudionika, čiji životi i nisu povezani s vojnom karijerom, odlaže oružje, vraća se civilnom životu i, što je najbitnije, ne pokazuje pretenzije preuzimanja vlasti na osnovi pobjede u ratu.
Sve je to moguće vidjeti u Domovinskom ratu, tako da za mene nema sumnje u potvrdan odgovor na ovo pitanje. Međutim, odmah treba reći kako je taj osnovni i prevladavajući karakter Domovinskog rata kasnije ugrožen zločinima koji su uslijedili nakon oslobođenja. Tada su stradali ljudi koji su samo htjeli nastaviti živjeti u svojim kućama i u svojoj domovini, znajući da nisu nikome ništa krivi i da nemaju nikakve veze sa zločinima i progonima koji su se dogodili u vrijeme okupacije.
O četničkom »antifašizmu«
– »Četnički pokret nijednog trenutka nije bio oslobodilački, već isključivo pokret koji se borio protiv ustanika i surađivao je s okupatorima, direktno ili indirektno«, rekao je nedavno za beogradski list »Vreme« srpski partizan Petar Matić Dule, posljednji narodni heroj u Srbiji.
Matić je u razgovoru s novinarima »Vremena« poručio da mu je žao Srbije jer se ne može osloboditi balasta četničkog pokreta, koji se, kako kaže, već od 1942. stavio isključivo u funkciju borbe protiv jugoslavenskih partizana.
»Apsolutno i bez ostatka stavio se na stranu okupatora. To što se danas pričaju priče o njemu kao oslobodilačkom pokretu je tužno, to su priče za malu djecu, koje imaju uspjeha u centralnoj Srbiji, zato što povlađuju potomcima onih koji su bili na toj strani, pa se tako dobivaju glasovi na izborima«, ocijenio je Matić.
(...)
– Mislim da su sjećanja nekolicine preostalih živih svjedoka istinska vrijednost, i da ih treba slušati zahvalno i pažljivo. Mnogi od njih uspjeli su se oduprijeti propagandi, koja je u Srbiji od 1987. krenula u ofenzivu. Nacionalizam gledam iz perspektive kakvu zastupaju klasici marksističke misli. Ne kao na primarni uzrok problema, nego uvijek kao posljedicu interesa vladajućih društvenih skupina, ali, nažalost, i iznimno uspješnu manipulaciju emocijama ljudi u vremenima krize. O nizu pokušaja i promašaja vezanih uz bivšu državu zanimljivi su mi tekstovi i razmišljanja Koče Popovića.
Vezani članci
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...