VeDRA U ZADRU: RIJEČ MARKA VUČETIĆA NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE »1944: OSLOBOĐENA DALMACIJA/ANTIFAŠIZAM DANAS« U IZDANJU BIBLIOTEKE VeDRA

Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost

Nas se sada sili da uđemo u 40-te godine i da zađemo na put i u put Ante Pavelića kao put hrvatskog nacionalista, hrvatskog revolucionara, odnosno onoga koji je sanjao slobodnu hrvatsku državu. Taj san nije san. To nije čak ni noćna mora. To je praznina, ništavilo u kojemu nestaje svaka pozitivna vrijednost. U tome ništavilu će nestati i ljudskost svih onih koji pokušavaju na taj način, iz tih pozicija promatrati našu budućnost

Piše: VeDRA
  15. studenog 2022.

Dr. sc. Marko Vučetić izvanredni je profesor na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru

Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju očitovati o povijesnim vremenima u kojima je Hrvatska oslobođena. Oni ne smiju govoriti o 1944. godini kao godini u kojoj je oslobođen Zadar i u kojoj je Zadar u kontinuitetu slobodan. Od 31. listopada, 1944. godine, Zadar je slobodan. Oni koji ne baštine slobodu Zadra, nisu ni danas slobodni, ne mogu donijeti povijesne sudove. Oni pripadaju barbarskom svijetu. Oni nas barbariziraju. Politike koje nisu u stanju donositi povijesne sudove, zasigurno nisu ljudske politike.

Svijet u kojemu se mi sada nalazimo je opet svijet u kojemu će povijesna bića izgubiti sve bitke. Dolazi do oživljavanja nacionalizma – etničkog nacionalizma – zbog svjetskih procesa, kriza i krize obrazovanja, zaglupljivanja ljudi; zbog našeg negiranja humanističkih disciplina i mogućnosti da donosimo povijesne sudove, mi smo svedeni na bića koja moraju u sljedećim desetljećima izgubiti bitke. Oni koji su na ovom putu, na putu su da izgube sve bitke; nećete osvojiti političke izbore, nećete postati lideri nikakvih grupa ili grupacija zato što moramo izgubiti bitke koje nam sadašnji svijet postavlja kao uvjet da budemo uspješni.

Biti uspješni u svijetu koji se ne može odnositi prema vrijednosti antifašizma znači biti neuspješan u ljudskom smislu. Pitanje antifašizma ili fašizma nije samo pitanje 44., 45., 41. godine, to je pitanje na koji način doživljavamo ljudskost. Kako ćemo se odnositi prema pravima ugroženih skupina? Kako ćemo se odnositi, primjerice 90-ih godina prema pravima naših susjeda, pripadnika nacionalnih manjina? Hoćemo li okrenuti glavu dok ih netko izbacuje iz njihovih stanova? Hoćemo li danas okrenuti glavu od ljudi koji su proizašli iz antifašističkog pokreta, hoćemo li ih proglasiti onima koji remete naš nacionalni mir? Nacionalnog mira u Hrvatskoj nema zato što je došlo do revizije istine. Revizija istine, nije ništa drugo nego animaliziranje: pretvaranje čovjeka u životinju. Oznaka, opet ponavljam, ljudskog svijeta je da se rađamo u povijesti, a to znači da nastavljamo tamo gdje su prethodne generacije stale. Nas se sada sili da uđemo u 40-te godine i da zađemo na put i u put Ante Pavelića kao put hrvatskog nacionalista, hrvatskog revolucionara, odnosno onoga koji je sanjao slobodnu hrvatsku državu. Taj san nije san. To nije čak ni noćna mora. To je praznina, ništavilo u kojemu nestaje svaka pozitivna vrijednost. U tome ništavilu je nestala i ljudskost Ante Pavelića. U tome ništavilu će nestati i ljudskost svih onih koji pokušavaju na taj način, iz tih pozicija promatrati našu budućnost.

Htjeli bi da se barbariziramo

Mi se ne smijemo vratiti u prošlost. Mi u današnjem trenutku donosimo sud o prošlosti. Kad bismo se danas vratili u 1941. ili 1944. godinu i mi bismo se barbarizirali. Mi sada pripadamo prošlosti, sadašnjosti i budućnosti suverene hrvatske države. To je ono s čime se oni ne mire. Htjeli bi da se barbariziramo, da uđemo u 1944. godinu, da se tu hermetiziramo i da kažemo da je to naše vrijeme, da je to naše mjesto i da je to naša država. Da, to je bilo naše vrijeme, naše mjesto i naša država 1944. godine i iz te godine i oslobođene Dalmacije je nastala sloboda Dalmacije danas i sloboda Hrvatske, i mi sa sadašnjih pozicija odlazimo samo u slobodniju Hrvatsku. A da bismo to ostvarili pred nama predstoji izvjesnost upravo ovih izgubljenih bitaka koje moramo izgubiti: to su bitke za slobodu, za ljudska prava, za liberalizaciju, demokratizaciju, za podizanje ekonomskog statusa građana – da živimo od svoga rada, a ne da umiremo od svog posluha autoritetima. Hrvatska se sada nalazi, s filozofske pozicije, u jednom stanju umiranja prema posluhu i umiranja prema mitskim figurama. Temeljna mitska figura u Hrvatskoj je Franjo Tuđman. O Tuđmanu sam govorio kao o povijesnoj ličnosti koja je imala tri faze: prva faza je bila ljudska faza, kada je Tuđman bio čovjek i u toj fazi je bio Titov čovjek. Pokušavao se karijerno ostvariti kroz komunističku partiju. U drugoj fazi, nakon što je doživio slom svojih ambicija postaje jedan od mnogih nacionalnih heroja – među kojima su bili i Vlado Gotovac te Savka Dabčević-Kučar – i on tu nije previše kotirao. I u trećoj fazi, zahvaljujući povijesnim procesima i političkim odlukama, on se nalazi na razini pokreta koji je iskoristio procese pada Berlinskog zida, dezintegracije Istočnog bloka i stvaranja novih suverenih država. Tuđman je igrom slučaja tada postao jedan mitski nacionalistički bog. I taj mit mi trebamo demitologizirati, pretvoriti ga u povijest i donijeti povijesni sud o Tuđmanu isto kao što donosimo o Titu.

U ovoj knjizi se govori o Titu pod vidom diktature, autokracije, totalitarizma ali i pod vidom liberalizacije. Pokažite mi današnju povijesnu knjigu koja će Tuđmana promatrati pod vidom razvijanja mitske svijesti. Pronađite mi povjesničare kojima će biti dovoljno da objave zbornik o autokratskim crtama Franje Tuđmana i onda mi recite kolika je sloboda u povijesnim znanostima i koliko smo mi povijesna bića, te koliko živimo u svijetu povijesne-historiografske slobode ukoliko ne možemo i Franju Tuđmana promatrati pod tom optikom.

Prošlo vrijeme nije vrijeme koje mi diviniziramo; to je vrijeme patnje u kojoj su naši preci, kako saznajemo u knjizi, mahom seljaci, silom prilika bili prisiljeni oduprijeti se onima kojim im žele oduzeti život i prostor na kojemu će živjeti. Znali su da se neprijatelju odupire vojno, ali i da mu se odupire i kultiviranjem uma i kultiviranjem vlastitog života. Zato su svugdje bile prisutne aktivnosti o kojima ste vi govorili; otvarane su škole, vodilo se računa primjerice i o Hajduku: igrači Hajduka su 1944. godine otišli na slobodni teritorij i na Visu obnovili Hajduk te odigrali prvu utakmicu s Britancima pred 40.000 gledatelja. Uvijek je dakle bilo to prisutno: sportska i kulturna dimenzija života, osnivanje škola itd. A zašto? Zato što nam znanje univerzalne ljudskosti dolazi putem institucija. Da se zarobimo u znanje što nam ga daju naši roditelji, mi bismo bili kućni ljubimci; bili bismo životinje. Koliko god voljeli naše roditelje, oni bi nas intelektualno i civilizacijski uništili da znamo samo ono što nam oni kažu. Bili bismo opterećeni njihovim neznanjem, njihovim lažima o sebi i o nama, te nemogućnostima da razlikujemo ljubav od straha. Potreban nam je stoga taj izlazak iz obitelji u institucionalno, povijesno i civilizacijsko, koji nam otvara horizont univerzalne ljudskosti. Zbog toga u antifašističkom pokretu vidim mogućnost liberalizacije i kontinuitet sa sadašnjim vremenom, zato što se shvatila vrijednost znanja. To je znanje koje će i Tita promatrati u ovim pojmovima – autokracije, totalitarizma, diktatura – zato što smo putem institucija usvojili takve pojmove i putem tih pojmova vrednujemo povijesne procese i okolnosti u kojima se nalazimo. Ako smo slobodni ljudi, mijenjat ćemo se. Ako se mijenjamo, onda će nas spoznaje do kojih ćemo doći navesti da s prijezirom odbacimo onakve kakvi smo bili, a da se sebe ne odričemo. Da kažemo: »takvi smo bili, bili smo u zabludi. Odbacujemo zablude. Idemo dalje«. Da nema onih ustrajnih ljudi koji su u stanju činiti upravo ovo: usvajati pojmove, odnositi se prema univerzalnoj ljudskosti i shvatiti da je svako vrijeme, vrijeme u kojemu se događaju i ljudske veličine ali i odsustvo ljudskosti, odnosno zvjerstvo. Takvo je i naše vrijeme, takvo je vrijeme bilo zadnjih 30 godina; i u Hrvatskoj je bilo onih koji nisu odustajali od obilježavanje bitnih datuma iz antifašističke prošlosti.

Ne odustati od ideala

Zahvaljujući svima vama, Zadar danas zna što je antifašizam – zna u tolikoj mjeri da ste vi slobodni, a da su oni u bijegu. I to ne u bijegu na razini El Shatta, jer se kod njih ne događa nikakvo usvajanje znanja. Kod njih je prisutan bijeg u ljudski ponor. Ne osuđujemo. Donosimo na kulturološkoj razini ponudu i kažemo: ovo je naše znanje i ovo je naš put. To je put koji je takav da bih odabrao antifašistički pokret da sam se našao u 40-im godinama. Nisam živio i ne mogu to birati, no kao čovjek rođen 77., mogu pozitivno vrednovati antifašistički pokret kao ono što je oslobodilo i očuvalo ljudskost i pripadalo prosvjetiteljskom pokretu. Da sam mogao nositi pušku 90-ih godina, branio bih Zadar koji je slobodan od 44. godine. Nisam, i zato pozitivno vrednujem ulogu onih koji su obranili Zadar; ali on ne smije biti zarobljen u vojnu povijest. Zadar je grad koji donosi taj sud, priznaje žrtve, otvara se prema budućnosti i ne srami se prošlosti, jer bi tad bio grad koji lebdi nad ponorom i koji se nalazi u jednom beskonačnom, nepovratnom besmislu. Naši izbori nisu izbori da se mi na razini iskaza ili riječi odredimo pripadamo li rastućoj ljudskosti nego da shvatimo da je biti čovjek smisleno i besmisleno. Veličanstveno i nisko. No biti čovjek je biti u povlaštenoj situaciji; živjeti kratkoću vremena u kojem se nitko osim nas ne nalazi. Nitko se ne nalazi u vremenu 28. siječnja 1977., osim mene. To je moje vrijeme, odgovaran sam prema svom vremenu i zbog toga javno djelujem. Uvažavam li druga vremena. Da! Da li me se tiče što drugi o meni misle. Ne, jer se oni nalaze u njihovim vremenima. Povijesno vrijeme kojem ja pripadam je povijesno vrijeme o kojemu sam već govorio i to je povijesno vrijeme koje sam s radošću iščitao u ovoj knjizi i vama je mogu preporučiti uz napomenu da u vremenu u kojem se vi nalazite ne odustajte od ideala i ne dopustite da se nad državom, gradom, vašim obiteljima i vašim osobnim nalazi ponor besmisla.


Dr. sc. Marko Vučetić izvanredni je profesor na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru

Vezani članci
...
Split
Povratak antifašističkom identitetu Splita

Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...

VeDRA     12. srpnja 2022.

...
Zagreb
Oslobodilac i pobjednik

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...

VeDRA     27. svibnja 2022.

...
Europa
Kako agitiraju ekstremisti

Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...

Tihomir Cipek     30. ožujka 2022.

...
Split
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji!

[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...

VeDRA     06. veljače 2022.

...
Hrvatska
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost

Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...

VeDRA     19. srpnja 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist

U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...

VeDRA     16. travnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Svijet
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu

Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...

VeDRA     23. prosinca 2020.

...
Svijet
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu.

Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...

Ivica Profaca     19. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam

Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...

Andreja Žapčić     22. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.

...
Zadar
»Oni su vratili hrvatski jezik i himnu u Zadar«

Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Zadra uputila je otvoreno pismo gradonačelmiku Branku Dukiću slijedom informacija da će se u sklopu radova na Muraju ukloniti spomenik postavljen u sjećanje na osnivanje prve ćelije Komunističke partije u Zadru. Pismo potpisuje predsjednik Udruge Miljenko Letinić: Poštovani gospodine gradonačelniče Dukić, molimo Vas da odgovorite građanima Zadra, potomcima onih koji su svojim dijelom, domoljubljem i životom zaslužili da im se podigne spomenik na zadarskim bedemima, te...

VeDRA     11. rujna 2020.