RANKO BRITVIĆ, PREDSJEDNIK VeDRA-e, NA POLAGANJU KAMENA SPOTICANJA BORISU HANŽEKOVIĆU U ZAGREBU
Naši ratovi bili su borba za slobodu
Porušeni spomenici NOB-i sramota su za sve vladajuće strukture bez obzira na političku boju. Hiljade i hiljade Dalmatinaca, mladih ljudi, radnika i težaka, seljaka, intelektualaca, ako ima neba, pitaju se što nam to rade, drugi put nas ubijaju
Piše: VeDRA
03. travnja 2023.
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo obilježje prvi put se postavlja za jednog Hrvata antifašista, žrtvu fašizma.
»Za dom spremni« maknuti iz javnog govora
Mi smo ponosni što smo partner Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u godini u kojoj Hrvatska predsjeda IHRA-om, organizacijom koja poučava o holokaustu, ali i o onima koji su se protiv njega borili. Boris Hanžeković imao je hrabrosti da kaže ne zločinačkoj državi koja je sramota za svakog poštenog Hrvata, kazao je Britvić. U Domovinskom ratu nismo gledali tko je Rom, tko je Hrvat, Židov, tko je Srbin. Mi smo se borili za jednu divnu riječ – sloboda, za ovu dicu, za mir i za jedan normalni, civilizirani život.
Mi u VeDRA-i ne bavimo se politikom, već na legalan i civiliziran način nastojimo naći miran put da prestane vrijeđanje tisuća naših Dalmatinaca, Istrana, Slovenaca, svih nacionalnosti i vjera koji su se borili u Drugom svjetskom ratu čija je uspomena zgažena i popljuvana. Želimo da se za dom spremni, taj hrvatski sieg heil makne iz javnog govora. Porušeni spomenici su ruglo Hrvatske. Možda ih je bilo previše, ali spomenik Stipi Filipoviću, koji nije bio političar, nego je bio borac kao Hanžeković, porušen je i dalje je u komadima, a mi preklinjemo i molimo Ministarstvo kulture da nam pomogne, kazao je Britvić. Jednako tako stoji porušen spomenik velikoj antifašističkoj bitki u Drugom svjetskom ratu u ovoj regiji u Kninu, u našem hrvatskom Kninu za koji smo se i mi isto borili u Domovinskom ratu. To je sramota za sve vladajuće strukture bez obzira na političku boju. Posmrtne ostatke svakog čovjeka treba dostojanstveno pokopati ali se ne mogu pokapati oficiri NDH, nacisti i neprijatelji, sa državnim zastavama i uz državni protokol. To nisu bili hrvatski vojnici. Hrvatski vojnik bio je Boris Hanžeković a ne oni koji su nas osramotili i doveli do velike smrti. Gospodin ambasador može potvrditi da u Njemačkoj nacističke oficire ne pokapaju s najvećim počastima, kazao je Britvić.
Suzbiti sveprisutni povijesni revizionizam
Naši se preci nisu borili u Drugom svjetskom ratu protiv njemačkog i talijanskog naroda. Naši su se preci borili protiv režima Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija. Mi se u ovom ratu nismo borili protiv srpskog naroda, sa kojim smo bili i ostali prijatelji, već protiv režima Slobodana Miloševića, kao što se naši prijatelji branitelji u napadnutoj Ukrajini ne bore protiv ruskog naroda protiv zločinačkog režima Vladimira Putina.
Britvić je naglasio važnost hrvatskog predsjedanja IHROM zbog poticaja proučavanja Holokausta, tko ga je počinio ali isto tako tko se borio protiv Holokausta, što je značajno za našu djecu i gimnazijalce. On je izrazio nadu u suzbijanje sveprisutnog povijesnog revizionizma. Hiljade i hiljade mojih Dalmatinaca, mladih ljudi, radnika i težaka, seljaka, intelektualaca, ako ima neba, pitaju se što nam to rade, drugi put nas ubijaju. Mi smo u Jugoslaviji imali najjači antifašistički pokret, a najjači u okviru Jugoslavije bio je u Hrvatskoj. Ponosni smo na to i ne želimo da u ovoj godini, značajnoj za obilježavanje velikih antifašističkih pobjeda, to bude prazno slovo na papiru. Idemo kući noseći u duši i na srcu uspomenu na Borisa Hanžekovića i druge Borise. Vjerujemo da nas pametni vladari, legalno izabrana vlast, neće kompromitirati.Tuđman nije dao na Tita
Želim ponosno reći da bi general de Gaulle, vođa francuskog pokreta otpora, da je bio živ, došao na sahranu najvećem zapovjedniku antifašističkog pokreta u ovom dijelu Evrope kao i svi oni državnici koji su došli našem Hrvatu ali i internacionalnom čovjeku, maršalu Josipu Brozu Titu. Vrhovni zapovjednik hrvatske vojske u ratu Franjo Tuđman bio je ponosan vojnik u ratu, bio je Titov general i nije dopuštao ustašluk. On nije htio da se sa ovog trga makne njegovo ime niti je micao Titovu bistu s Pantovčaka. Zbog šporke politike pojedinaca mi danas ovdje nemamo to ime. Oni koji misle da su Tuđman i Tito bili zločinci imaju sudove, imaju međunarodne organizacije – neka se njima obrate, ali mi svoje povijesne ličnosti ne damo.
Živjela slobodna Hrvatska, živjela Evropa, živio narod u Ukrajini.
Želimo im pobjedu u ratu i da izvojuju ono što smo mi izvojevali u dva rata u 20. stoljeću, a to je sloboda.
Vezani članci
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Zagreb |
Upisano u kamen spoticanja |
Ne bi bilo loše kada bi, u ovim trenucima dok se u svijetu na očigled svih nas veličaju totalitarni režimi i na svakom koraku krše ljudska prava, mnogo više ljudi upravo tako osviješteno hodalo centrom ovoga, ali i svakog drugog europskog grada. Ovo na što nas ovi kameni spoticanja svakodnevno trebaju podsjetiti ne smije se, naime, nikada više ponoviti! Nema dva tjedna kako sam se u Gundulićevoj ulici, ispred kućnog broja 29, spotaknuo na neki kamen. »Skoro sam se polomio!«, podviknuo sam uzrujano uz još nekoliko psovki upućenih valjda gradskim...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Dalmacija |
Stjepan Filipović opet uz Neretvu |
»Nije smrt strašna ako se zna za što se umire«, poručio je svojim krvnicima, ali i generacijama koje su došle nakon njega Opuzenac Stjepan Filipović Stevo neposredno pred pogubljenje u Valjevu. Početkom devedesetih spomenik na kojem je prikazan raširenih ruku, kako je stajao i na stratištu, suočen sa smrću, raznesen je eksplozivom, oni koji su to napravili mislili su da će ga tako i drugi put ubiti. Kip koji slavi veličanstvenu Filipovićevu hrabrost dolazi opet u dolinu Neretve, uz podršku i naše udruge VeDRA, posebno naših članova generala...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.