Odakle počinje povijest

»Ako hoćete hodočastiti ondje gdje je rođen naš Ustav, idite u brda gdje su pali partizani, u tamnice gdje su bili zatočeni, na poljane gdje su obješeni…«, rekao je u utorak Mattarella, citirajući što je 1955 kazao Piero Calamandrei. Talijanski Ustav i sustav nisu pisali Saveznici, nego raznovrsni domaći antifašisti, izabrani u Ustavotvornu skupštinu, gdje su se oboružali kompromisom. Italija je – kaže Mattarella, pišu urednici – utemeljena u antifašizmu. To je refren Dana oslobođenja.

Točno je da je Republika Hrvatska kakva je danas, rezultat pobjede ne u jednome, nego u dva rata: protiv agresije i okupacije nacističke Njemačke i fašističke Italije, protiv kolaboracionističkog režima koji su postavile i za čije su zločine moralno odgovorne, te dakako protiv ustaških i četničkih kolaboracionista – a onda i protiv »četničke« srpske pobune u funkciji srbijansko-crnogorske oružane agresije 1991. Zločinačke odmazde poslije i jedne i druge pobjede posebna su tema, nezaobilazna, ali one ne poništavaju bit ni jednoga ni drugoga pobjedničkoga oružanog otpora protiv fašističkoga, odnosno fašistoidnog agresora, te njegovih kolaboracionista. Obrane hrvatskih državnih granica 1991-1995 ne bi bilo da te granice nije uspostavila pobjeda 1945.

Povijest – ma koliko se trudili političari i politikanti – ne počinje od nekoga proizvoljno odabrana datuma. Ona ima svoj uzročno-posljedični slijed. Kad je riječ o hrvatskoj državnoj povijesti, nema nikakve apsolutne cezure barem od 1914, možda ni od 1848, kada se prvi put sustavno afirmira teza o Hrvatskoj kao modernoj naciji.

Napokon, ujedinjavanje Evrope kao brana novome nacionalističkom ratovanju u njoj i po njoj – proces u kojemu je Unija tek drugi korak – izravna je posljedica pobjede nad fašizmom, zasad još privremene. Što mislite, zašto je Dan Evrope baš 9 svibnja, zašto je Maurice Schuman 1950 baš 9 svibnja predložio osnivanje Evropske zajednice za ugljen i čelik?

O tome kakva je Hrvatska danas vidjet ćemo, ponovo, i po tome kako će 9 svibnja obilježiti Dan pobjede. Pa i hoće li se, i kako, osoviti o antifašizam.