ZAGREBAČKI SDP TRAŽI DA SE TITU VRATI TRG U ZAGREBU
Oslobodilac i pobjednik
»Ovdje se radi o vrijednosti zasluga Josipa Broza kao vođe antifašističkog pokreta koji je doveo Hrvatsku na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu i tko je s pozicije suverenizma zaokružio područje RH i osigurao temelje državnosti koje su branitelji u Domovinskom ratu ostvarili«
Piše: VeDRA
27. svibnja 2022.
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK.
Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov životopis. Već u prvim rečenicama kaže se da su o Titu i njegovim zaslugama sve već rekli povjesničari, intelektualci i političari, a dalje citira Miroslava Krležu i Franju Tuđmana ne navodeći ih poimence.
»Josip Broz, maršal Tito je zamisao našega hrvatskog političkog i kulturnog oslobođenja doveo do pune pobjede«, piše u obrazloženju prijedloga uz navod da je hrvatski suverenitet prekinut u ranom srednjem vijeku, a maršal ga je »obranio i uspostavio u jednom od najkrvavijih ratova historije i tako je zamisao oslobođenja doveo do pune pobjede, okrunivši je atributima pune narodne nezavisnosti i državnosti«.
Josip Broz je »Majci Domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine: prije svega Dalmaciju s Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner s Cresom, sa svim otocima i Rijekom i na koncu staru, glagoljašku našu Istru koja je na to ujedinjenje čekala vjekovima«.
Ističe se i njegova politika i uloga u 2. svjetskom ratu. »Da nije bilo dalekovidne politike Titove i njegovih suradnika... hrvatski narod bio bi se poslije Drugog svjetskog rata našao u položaju nerazmjerno nepovoljnijem no što je bio onaj poslije sloma Austrije godine 1918. Kompromitiran pred svijetom kvislinškom politikom jedne klike pustolova i ubojica, naš narod bi se našao poslije pokolja, na kraju rata, osvojen i porobljen oružjem svih onih međunarodnih političkih faktora koji su mu oduvijek poricali pravo na slobodu i političko samoodređenje«, stoji među Titovim zaslugama.
Uz isticanje da je bio jedan od najvećih državnika u Europi nakon 2. svjetskog rata, navodi se da je bio komunist, marksist, »ali i vrlo pragmatičan političar koji je želio ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u okviru Jugoslavije, a želio je i da ta Jugoslavija bude ravnopravna u odnosu na SSSR, odnosno Staljina«.
Ističe se da je s antifašističkim pokretom hrvatski narod doveo na stranu pobjedničkih, demokratskih sila, antifašističke koalicije, što je omogućilo stvaranje federalne države Hrvatske po prvom Ustavu 1945., pa do Ustava 1974. A to je omogućilo da imamo pravne osnove za proglašenje samostalne Hrvatske. U međunarodne zasluge mu se stavlja pružanje otpora Staljinu. Gotovac kaže da je Tito uvijek ostao i Hrvat, čemu je dokaz i to da se u Zagrebu družio s Krležom.
»Ovdje se radi o vrijednosti zasluga Josipa Broza kao vođe antifašističkog pokreta koji je doveo Hrvatsku na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu i tko je s pozicije suverenizma zaokružio područje RH i osigurao temelje državnosti koje su branitelji u Domovinskom ratu ostvarili«.
»Dakako, uz sve vrijednosti dolaze i negativne strane za koje mislim da su poznate, ne treba ih posebno spominjati. No, kada se dobiva neki trg, ili toponim, dobiva se za zasluge, a ne greške«, rekao je i dodao da je Tito brend za mnoge turiste koji dolaze u Zagreb jer po njemu prepoznaju dio naše, ali i svjetske povijesti.
Preimenovanje Trga maršala Tita Gotovac smatra ultimativnim aktom političkog pritiska i eklatantnim primjerom političke korupcije, gdje je preimenovanje provedeno nasilno, pritiskom i »na način koji u Europi ne zaslužuje da se održi«.
Njegov prijedlog treba biti upućen na raspravu Vijeću gradske četvrti, a nakon toga ide na Skupštinu, što znači da je na potezu Možemo!. Oni su antifašisti, ali zaobilaze Tita, na što se Gotovac već znao osvrnuti nazivajući to »ceremonijalnim antifašizmom«.
Vezani članci
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
EX-YU |
Posljednji Habsburg, vječni partizan |
I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih »Tito: povjerljivo i osobno« Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): »Tito: vječni partizan«, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
‘Tito je najveća osoba u povijesti Hrvatske, a Izrael jako griješi s Hamasom, objasnit ću vam i zašto...‘ |
»Hrvatski partizani i ljudi koji su podržavali NOB kao Miroslav Krleža bili su jedini pravi hrvatski rodoljubi u doba Drugog svjetskog rata. Mislim da Hrvatska nikad nije bila nezavisnija od onog statusa koji je dobila u Jajcu. Postala je Republika. Odlučeno je da će se Hrvatskoj vratiti Istra, Rijeka i otoci koje je NDH dala fašističkoj Italiji. NDH nije bila niti nezavisna niti država«, kaže u Briefingu dr. sc. Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Republike...
EX-YU |
Tito i jugoslavenski komunisti: Uspjesi, neuspjesi, naslijeđe |
Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. »Druge« Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je...
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Sutjeska |
ZABORAVLJENA GROBNICA DALMACIJE |
Iž u zadarskom arhipelagu i danas je, kao što je uvijek i bio, mali maslinarski otok zguran između Ugljana i Dugog otoka. Iž danas po popisu ima 600 stanovnika, što znači da u zbilji ima 400. Početkom 40-ih godina imao ih je više, ali ne mnogo više. Ta majušna krpica kopna nikad nije imala ni veliku ni važnu ulogu u povijesti. Ipak, postoji jedno povijesno poglavlje u kojem Iž strši kao jezivi, veličanstveni protagonist. To poglavlje Iž povezuje s udaljenim okrajkom balkanskog gorja. S nizom vijenaca i jednom dolinom na tromeđi Hercegovine, Crne...
EX-YU |
Naš najveći čovjek |
FRANJO TUĐMAN, predsjednik RH Omogućio je samostalnu Hrvatsku Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika Europe razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan političar i želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u sklopu Jugoslavije, a želio je isto tako da i ta Jugoslavija, ta njegova socijalistička Jugoslavija, bude ravnopravna u odnosu na Sovjetski savez, odnosno na Staljina. Zasluge Tita su, što se hrvatskog naroda tiče, u tome što je on s antifašističkim pokretom doveo hrvatski narod na...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
Svijet |
Petokraka i svastika nisu isto |
Pred ovogodišnje obilježavanje ovoga spomendana uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Zakon je donesen na preporuku Europskog parlamenta, s time da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se opredijelila za datum potpisivanja pakta Ribbentrop-Molotov, a neke druge zemlje EU-a za 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Hrvatska je dobila još jedan spomendan – 23....
Svijet |
Antitotalitarni posli |
Pred ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Evropska kultura sjećanja izmjestila se, bar od sredine prve decenije 21. stoljeća, iz moralno jasne i historijski posve opravdane antifašističke paradigme (u raznim varijacijama i u različitom stupnju prisutne u evropskom identitetu) u maglovitu i nehistoričnu antitotalitarnu paradigmu. Za spomenuti zaokret u evropskoj kulturi sjećanja pronađeno je...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
EX-YU |
Titovo djelo |
Prigodom Titovog šezdesetog rođendana (1952) Miroslav Krleža je napisao: »Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Hrvatska |
Istina je neporeciva: Organizirani otpor fašizmu pokrenuli su komunisti |
Osamdeset je godina prošlo otkako su se u Beogradu, u vili izdavača dnevnog lista Politika Vladislava Ribnikara, 4. srpnja 1941. okupili članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije predvođeni Josipom Brozom Titom. Uz nekoliko drugih odluka, s tog je povijesnog sastanka upućen poziv narodima Jugoslavije na oružani partizanski otpor silama Osovine koje su već bile pregazile i raskomadale dotadašnju državu. Bio je to signal za početak općenarodnog ustanka koji je četiri godine kasnije...
Sutjeska |
Sutjeska: mjesto pogibije i slave |
Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu (Poruka Druge Dalmatinske brigade s Bara Vrhovnom štabu NOVJ) Dok god budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka Nijemci neće proći, a kada toga više ne bude znajte da više nema živih proletera (Poruka boraca Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade i Druge proleterske udarne brigade s prijevoja Ljubin grob) Ovih dana obilježavamo 78. godišnjicu završetka najveće i najkrvavije bitke...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu |
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
EX-YU |
Titov default |
Utoliko 1941. izbora i nije bilo. Izbor nije postojao ni 1948. Zaboravlja se da je sukob inicirao Staljin. Titu nije preostalo ništa drugo nego da svoju državu, partiju i vlast očuva svim sredstvima i pod svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego, kao i 1941., o fizičkom opstanku. Utoliko su mitske 1941. i 1948. i manje zanimljive. Ovdje nas zanimaju Brozove odluke donijete u situacijama u kojima je postojala alternativa i koje su ujedno predstavljale radikalan politički i ideološki zaokret. Prvi veliki zaokret zbio se početkom pedesetih godina uvođenjem...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...