DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE – 22. LIPNJA

Partizani – jedini na pravoj strani

Ivo Goldstein: Antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a

Piše: VeDRA
  19. lipnja 2021.

Fotografija iz Imperial War Museum arhive

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić.

Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na antifašizam i antifašističku borbu u Hrvatskoj uz ukazivanje na sadašnji revizionizam i izjednačavanje strana u sukobu.


»O svemu vezanu uz antifašističku borbu možemo diskutirati, osim o jednoj stvari: tko je bio na pravoj strani, a tu je odgovor jednoznačan – samo partizani«, naglasio je Goldstein u izlaganju u kojem se bavio definicijom antifašizma i obilježjima antifašističke borbe na ovim prostorima.

»Antifašizam je cjeloviti idejno-politički i vojni odgovor na nacizam i fašizam, a koalicija definirana kao savez raznorodnih država koje se borila protiv fašizma, Trojnog pakta i njegovih supotpisnika, uključujući i NDH, prihvatila je i koristila taj termin. NOB u Jugoslaviji i Hrvatskoj bio je specifični dio antifašističke koalicije, s tim da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a«, kazao je Goldstein i naglasio da su u NOB bili uključeni ljudi iz brojnih stranaka pod rukovodstvom komunista koji su učinili sve da nakon rata ne ispuste vlast. Osim toga KPJ i Josip Broz Tito bili su svjesni da borba u Jugoslaviji ne može biti uspješna bez rješavanja nacionalnog pitanja. Zato program KPJ ima tri komponente – borbu protiv nacifašista i izdajnika, održavanja jugoslavenske zajednice reformirane na osnovi ravnopravnih naroda i jednostranačka vlast po uzoru na SSSR, zaključio je Goldstein.

»Postavljaju se pitanja bi li bilo antifašističke borbe da nisu napadnute Jugoslavija i SSSR ili da su se ustaške vlasti drugačije ponašale prema Srbima na području NDH«, rekao je Klasić podsjetivši da su u Španjolski građanski rat slani brojni dobrovoljci, kao i da je tokom travanjskog rata KPJ formirala vojne komitete, računajući da će morati pružati oružani otpor u teškim uvjetima. Ukazao je i na to da je od travnja do lipnja vladalo varljivo primirje u kojem su se i komunisti i vlasti NDH suzdržavali od akcija zbog pakta Molotov-Ribbentrop, ilustrirajući to i podatkom da su ustaše u Sisku u travnju zatvorile neke komuniste i ubrzo ih pustili, rekavši da bi bilo dobro da se odreknu komunizma i da im se neće ništa desiti.

»Na dan napada na SSSR u šumi Šikara kod Siska skupilo se petnaest komunista i formirali su odred koji je ubrzo počeo izvoditi diverzije na pruzi, a formiranje odreda značilo je i prekid s legalitetom jer ti borci nisu preko dana bili građani, radnici i studenti, a preko noći ilegalci, nego su sada sve vrijeme bili u borbi«, rekao je Klasić istaknuvši da se odred premjestio u šumu Brezovica i da se kasnije prebacio na oslobođeni teritorij na Baniji. Ustaše su odred ozbiljno shvatili, o čemu svjedoči činjenica da je pod komandom Ante Moškova bilo angažirano nekoliko satnija i nekoliko aviona koji su okružili Brezovicu. Odred je brojao 77 članova, od toga 72 Hrvata, tri Srbina i dva Slovenca, a da su u akciji poginula dva borca. Od boraca iz odreda pola ih nije dočekalo kraj rata jer su poginuli u drugim jedinicama. Bila je hrabrost otići s 18 ili 19 godina u borbu, znajući da im se, pošto su bili Hrvati, ništa ne bi desilo da se nisu aktivirali.

Klasić se zapitao zašto se nije slavio 22. lipnja nego 27. srpnja podsjetivši da je Tito pred kraj života čestitao Vladi Janiću Capi kao prvom partizanu, a da je Franjo Tuđman uspostavio 22. lipanj kao praznik.

Sandra Benčić naglasila je da neke stranke u Hrvatskoj napadaju antifašizam iz jeftinog interesa i parazitiraju na dijeljenju ljudi po obiteljskim traumama. »Nama je nužan normalan proces suočavanja s prošlošću i razgovor o svim aspektima prošlosti koji nas muči, ali i pijetet prema svakoj žrtvi, iako je bilo važno biti na pravoj strani. Brine me što mladi ljudi znaju malo činjenica, kao i dehumanizacija i difamacija neistomišljenika lažnim vijestima što dovodi do nasilja«, rekla je. Ukazala je na to da se novo rukovodstvo Zagreba bori s naslijeđenim katastrofalnim stanjem i da je prioritet stabilizacija financija, ali da će gradske vlasti i Možemo! podržavati antifašizam.

U raspravi je Goldstein naglasio da nije moguć dijalog s onima koji su protiv činjenica, a svako tko želi nešto znati na raspolaganju ima dokumente. Osim toga, ne može biti pijeteta za zločince, rekao je i podsjetio da se govori o žrtvama poraća u Zagrebu, iako se kod Gračana na sjevernom dijelu grada između 9. i 11. svibnja 1945. vodila borba između partizana i 3.000 Nijemaca i jednog broja ustaša koji su se povlačili na zapad, pri čemu su partizani imali bar 80 poginulih boraca. »Idiotizam je izjednačavati Jasenovac i Bleiburg i govoriti o herojstvu ustaša – Poglavnikovog tjelesnog zdruga, Crne legije i Ustaške obrane koja je čuvala Jasenovac, a koji su na kraju rata uzimali žene i djecu kao živi štit u svom bijegu na zapad. U završnim borbama stradali su nevini, ali su stradali i zločinci i vodstvo, dok su oni koji su zarobljeni imali primjereno suđenje«, naglasio je Goldstein. Osvrnuo se i na uništavanje spomenika koji su kao Bakićev spomenik pobjedi naroda Slavonije kod Kamenske bili nadideološka remek-djela nedostižna u svjetskoj umjetnosti. »Tih dana početkom 1992. uništen je i spomenik Tesli u Gospiću, a u Gracu kod Makarske Augustinčićev kip partizana«, istaknuo je Goldstein.

Klasić je naglasio i da borba bez učešća Srba iz Hrvatske ne bi bila uspješna, a da je Pavelić imao pametniju politiku, Srbi se ne bi digli na masovni ustanak. Osvrnuo se i na ulogu Katoličke crkve koja je podržavala NDH i nacizam, pa je sisački župnik u crkvi 20. aprila 1942. slavio Hitlerov rođendan.

Vezani članci
...
Hrvatska
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE

Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...

VeDRA     08. srpnja 2021.

...
Hrvatska
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani?

Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...

VeDRA     28. lipnja 2021.

...
Hrvatska
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani...

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...

VeDRA     01. listopada 2020.

...
Split
Mimohod povodom Dana antifašističke borbe

Na čelu mimohoda povodom Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja bio je 96-godišnji partizan Mijo Božan iz Kaštel Kambelovca, čiji je sin Nenad Božan poginuo u Domovinskom ratu kao pripadnik 141. brigade, što je poruka zbog koje je i osnovana udruga VeDRA: partizani 1941. i Hrvatska vojska 1991. ustali su protiv fašizma. O dvije generacije hrvatskih heroja nadahnuti članak u Slobodnoj Dalmaciji napisao je Damir Pilić.

VeDRA     22. lipnja 2020.

...
Split
U Splitu obilježen Dan antifašističke borbe

U Splitu je ove godine dostojno obilježen Dan antifašističke borbe 22. lipnja, a naša Udruga Veterana domovinskog rata i antifašista dala je značajan doprinos. Prvo smo tijekom jutra, zajedno s Udrugom antifašista i antifašističkih boraca Splita, Zajednicom udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije, ali i čelnicima Grada Splita Androm Krstulovićem Oparom i Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom odali počast palima za slobodu. Vijenci su položeni kod Spomen kosturnice pripadnicima NOB-a,...

VeDRA     22. lipnja 2020.

...
Split
Mimohodom obilježen Dan antifašističke borbe

VeDRA i Udruga antifašista i antifašističkih boraca Splita 22. lipnja 2020. Dan antifašističke borbe dostojno su obilježili, mimohodom od HNK Split do Rive. Nekoliko stotina antifašista pokazalo je još jednom slobodarsko lice Splita, praćeni orkestrom Hrvatske ratne mornarice. Bio je to vrhunac obilježavanje toga dana u Splitu. Tijekom jutra predstavnici antifašističkih udruga, grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika žrtvama fašističkog terora pred zgradom županije, uz...

VeDRA     22. lipnja 2020.

...
Lika
Podružnica u Lici

Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja 2020. delegacija VeDRA-e koju su činili predsjednik Ranko Britvić, te generali Veselko Gabričević i Luka Džanko u Perušiću su uz osnivanje podružnice udruge za Liku dali podršku mještanima koji se protive izmještanju spomenika NOB-a iz središta mjesta. Dva dana kasnije predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i član udruge Rato Vranješ sudjelovali su na komemoraciji na mjestu jednog od najstrašnijih stratišta u Drugom svjetskom ratu, ustaškog logora Jadovno zapadno od Gospića, koji je otvoren već 11. travnja 1941., samo...

VeDRA     22. lipnja 2020.

...
Split
Dan antifašizma u Splitu

VeDRA je aktivno sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja 2019., uključujući i organizacijske pripreme. Predsjednik udruge Ranko Britvić govorio je na svečanosti u Muzeju grada Splita, a Cvjetko Miličić bio je dio izaslanstva koje je položilo vijence kod središnjeg križa i u spomen kosturnici na gradskom groblju Lovrinac. Tajnik Zoran Radman položio je vijenac na Šolti.

VeDRA     22. lipnja 2019.