FALSIFICIRANJE I MITOLOGIZIRANJE POVIJESNIH ZBIVANJA – POTPORA I OPRAVDANJE TEKUĆE POLITIKE

Zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja«

Europski zastupnici koji su izglasali rezoluciju »Važnost europskog sjećanja za budućnost EU«, a među njima su i svi zastupnici iz Hrvatske, i kojima se, s jedne strane, priviđaju komunistički bijeli miševi, pokazuju, s druge strane, zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja«

Piše: Zoran Pusić
  05. siječnja 2022.

Rezoluciju naziva »Važnost europskog sjećanja za budućnost EU« donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana.

Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU. Sveukupna poruka Rezolucije može se sažeti u slijedećim njenim sudovima i zaključcima:

  • F. budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;
  • L. budući da je sjećanje na žrtve staljinističke, nacističke i drugih diktatura od ključne važnosti za otpornost Europe na današnje vanjske prijetnje;
  • 2. (Rezolucija) naglašava da je Drugi svjetski rat započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog sporazuma o nenapadanju, pakt Molotov- Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola(..) sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta.
  • 6. (Rezolucija) osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU;
  • 17. (Rezolucija) izražava zabrinutost zbog upotrebe nacističkih i komunističkih simbola;
  • 18. (Rezolucija) napominje da u nekim članicama EU postoje spomenici koji veličaju totalitarni režim što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata;
  • 19. (Rezolucija) osuđuje ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi koje iskrivljuju povijesne činjenice i koriste simbole i retoriku totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama.

Činjenice o početku Drugog svjetskog rata

Da je sjećanje na događaje iz prošlosti važno za budućnost društva, da bi to trebalo biti dragocjeno iskustvo koje budućim generacijama pomaže da ne ponove pogreške prethodnih, zvuči samorazumljivo. Slično kao što znanstvena postignuća i znanje jedne generacije predstavlja temelj za otkrića i napredak slijedeće. Činjenica je, međutim, da se čak i znanstvena otkrića, ako su u sukobu s vladajućom vjerskom ili ideološkom dogmom, pokušava prešutjeti ili stigmatizirati. To posebno vrijedi za povijesna zbivanja koja se falsificiraju i mitologiziraju kako bi, tako frizirana, poslužila za potporu i opravdanje tekuće politike. Tvrdnja da je početak Drugog svjetskog rata neposredni rezultat nacističko-sovjetskog sporazuma izriče se u Rezoluciji kao neupitna činjenica. Međutim, brojni dokumenti, prije svega iz Trećeg Reicha, svi dostupni preko 60 godina, pokazuju da je ta tvrdnja više nego upitna. Kako se radi o tvrdnji iza koje stoji EU parlament, kritiku te tvrdnje potrebno je argumentirati kronologijom činjenica o događajima koji neposredno vode u Drugi svjetski rat. Bar u najkraćim crtama:

  1. Hitlerovo naređenje Wehrmachtu, izdano krajem svibnja 1938., da pripremi napad na Čehoslovačku za 2. 10. 1938., počinje rečenicom: »Moja konačna odluka je da uništim Čehoslovačku vojnom akcijom u bliskoj budućnosti.«
  2. U to doba Čehoslovačka ima sporazum o međusobnoj vojnoj pomoći, u slučaju da bude napadnuta, s Francuskom i SSSR-om kao i s Jugoslavijom i Rumunjskom. Vrh njemačke kopnene vojske jedinstven je u uvjerenju da će napad na Čehoslovačku dovesti do europskog rata u kojem će Njemačka biti brzo poražena. Najutjecajniji generali njemačke vojske, od načelnika generalštaba i zapovjednika berlinskog garnizona do zapovjednika kopnene vojske, tajno dogovaraju smjenu Hitlera i nacističke vlasti onaj čas kad Hitler izda zapovijest za napad na Čehoslovačku; pod uvjetom da Francuska ispuni svoje obveze prema Čehoslovačkoj, a Britanija stane uz Francusku. O planiranju i uvjetima antinacističkog puča obavještavaju, preko kurira, britanskog premijera N. Chamberlaina i člana Parlamenta W. Churchilla. Churchill im, po kuriru, šalje pismo podrške.
  3. Na mitingu nacističke stranke početkom rujna 1938., Hitler prijeti kako će pripajanje Sudeta, dijela Čehoslovačke u kojem je većinu stanovništva činila njemačka manjina, izvršiti vojnom silom. Göring govori o Česima kao o »bijednoj pigmejskoj rasi koja tlači kulturni narod, a iza svega stoji Moskva i maska židovskog vraga«.
  4. Britanski premijer N. Chamberlain odlazi kod Hitlera (15. rujan) i predlaže da u interesu mira on posreduje kod čehoslovačke vlade kako bi predala teritorij Sudeta (brdsko područje sa snažnim vojnim utvrdama, presudno za obranu Čehoslovačke) Njemačkoj. Hitler pristaje.
  5. Britanska i francuska vlada prave pritisak na vladu Čehoslovačke da pristane, zbog mira, predati značajan dio svog teritorija Njemačkoj. Ako Čehoslovačka ne pristane, Francuska i Britanija ostavljaju je da se sama nosi s Njemačkom. Ako pristane, Britanija i Francuska garantirati će granice ostatka Čehoslovačke. Predsjednik Čehoslovačke Beneš obraća se SSSR-u; komesar za vanjske poslove M. Litvinov odgovara da će se SSSR držati sporazuma s Čehoslovačkom. Ali u tom sporazumu stoji da će SSSR pružiti vojnu pomoć Čehoslovačkoj pod uvjetom da to učini i Francuska. Čehoslovačka vlada kapitulira i pristaje na britansko-francuski prijedlog.
  6. Poljska i mađarska vlada postavljaju teritorijalne zahtjeve prema Čehoslovačkoj. Hitler ih potiče da je sada pravi čas za ostvarenje tih zahtjeva. U razgovoru s mađarskom vladom Hitler kaže: »Jedino zadovoljavajuće rješenje je vojno osvajanje Čehoslovačke. Engleska i Francuska neće reagirati. Opasnost je samo da Česi pristanu na sve uvjete.«
  7. Chamberlain nosi Hitleru odgovor čehoslovačke vlade u kojem su ispunjeni svi njemački zahtjevi. Hitler izjavljuje da je za to sada kasno, da njemačka vojska ulazi u Čehoslovačku za dva dana (28.9.), a o Česima ovisi da li će to biti milom ili silom.
  8. Čehoslovačka odbacuje Hitlerov zahtjev i mobilizira svoju vojsku. Francuska provodi djelomičnu mobilizaciju, a Britanija mobilizira mornaricu. Jugoslavija i Rumunjska upozoravaju Mađarsku da će je napasti ako ona napadne Čehoslovačku. Vodeći njemački generali protive se napadu na Čehoslovačku. Hitler piše pomirljivo pismo Chamberlainu u kojem prihvaća njegov prijedlog o mirnom preuzimanju Sudeta i garantira granice ostatka Čehoslovačke.
  9. Chamberlain predlaže Hitleru međunarodnu konferenciju o »Sudetskoj krizi«. Šalje pismo i Mussoliniju i moli ga da intervenira kod Hitlera. Mussolini piše Hitleru, daje mu punu podršku ali se zalaže za konferenciju. Hitler pristaje i zakazuje konferenciju »sutra u podne (29.9.) u Münchenu«.
  10. Na konferenciju su pozvani Chamberlain, Daladier (premijer Francuske) i Mussolini; predstavnici SSSR-a i Čehoslovačke nisu pozvani. Mussolini iznosi »svoj« prijedlog za rješavanje krize; Chamberlain i Daladier ga prihvaćaju. Dokumenti nađeni po završetku Drugog svjetskog rata pokazuju da je taj prijedlog napisan u ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, potvrđen od Hitlera, preveden na francuski i poslan Mussoliniju.
  11. Hitlerov autoritet u njemačkom narodu i vojsci postao je neupitan, a njegova samouvjerenost bezgranična. Pokazalo se da je on bio u pravu, a svi generali u krivu, da je uspio pripojiti Trećem Reichu Austriju i dobar dio Čehoslovačke, 10 milijuna Nijemaca, bez prolijevanja krvi. Njegove ocjene da su Britanija i Francuska neodlučne i slabe i da neće ulaziti u rat zbog nekih zemalja na istoku Europe pa makar i imali formalne sporazume, poslije Münchena su izgledale vrlo uvjerljivo.
  12. Slijedeći dan, 1.10.1938., njemačka vojska ulazi u Sudetsku oblast. Poljska i Mađarska bacaju se na bespomoćnu Čehoslovačku, »kao lešinari« – Churchillov izraz u njegovoj knjizi »The Second World War«, i oduzimaju joj dio teritorije koji im Hitler dozvoljava. Početkom 1939. Njemačka okupira ostatak Češke, a u Slovačkoj instalira profašističku, quislinšku vladu. Velika Britanija i Francuska, unatoč svojim svečanim obećanjima i garancijama, ne reagiraju.
  13. U proljeće 1939. Njemačka postavlja sve veće teritorijalne zahtjeve prema Poljskoj. Uz to traži da se Poljska pridruži sporazumu Njemačke, Italije i Japana usmjerenom protiv SSSR-a, takozvanom »Paktu protiv Kominterne«. Britanska vlada, poslije otrežnjavajućeg iskustva s nestankom Čehoslovačke, daje garancije Poljskoj. Hitler izdaje tajno naređenje Wehrmachtu da pripremi iznenadni napad na Poljsku za 1. rujan.
  14. 17. travnja 1939. SSSR predlaže Britaniji i Francuskoj sporazum o zajedničkom suprotstavljanju daljnjim njemačkim agresijama. Chamberlain odbija takav sporazum kao »preuranjen«. Poljska vlada odbija bilo kakav sporazum sa SSSR-om uz obrazloženje da je SSSR »vojno beznačajan«.
  15. 3. maja Staljin smjenjuje komesara za vanjske poslove M. Litvinova i na njegovo mjesto stavlja V. Molotova. Litvinov je godinama zagovarao savez SSSR-a s Britanijom i Francuskom kako bi se zajedno suprotstavili agresijama Trećeg Reicha. Poslije odbijanja zadnjeg ponuđenog sporazuma Staljin je ocijenio da Britanija i Francuska neće ući u rat zbog Poljske i da bi se poslije Poljske SSSR mogao naći sam suočen s nacističkom Njemačkom. Smjenu Litvinova, koji je bio Židov, Hitler je protumačio kao oštar zaokret u sovjetskoj vanjskoj politici. U kolovozu 1939., kad su pripreme za napad na Poljsku bile gotove i kad mu je to odgovaralo, Hitler nudi SSSR-u pakt o nenapadanju u trajanju od 25 godina i, u tajnom protokolu, povrat teritorija koje je Rusija izgubila prije 20 godina, poslije (Prvog) Svjetskog rata; teritorija na kojem su 1939. bile Estonija i Latvija, ili su bili dio Poljske, Finske ili Rumunjske.

Jedino logično objašnjenje zašto se autori Rezolucije upuštaju u »iskrivljivanje povijesnih činjenica« o Drugom svjetskom ratu jeste sveukupna poruka Rezolucije u kojoj se izjednačuje komunizam i nacizam na nivou ideologija i, zapravo, kao ideje. U cijeloj Rezoluciji komunizam i staljinizam koriste se kao sinonimi. Ta poruka se osnažuje tvrdnjom o podjednakoj krivici nacističke Njemačke i SSSR-a za izbijanje Drugog svjetskog rata. To što to nije istina ne mijenja karakter staljinističke diktature niti umanjuje zločine koje je ta diktatura počinila.

Kuda vodi stalno popuštanje političkim nasilnicima

Rezolucija izražava jednaku zabrinutost zbog upotrebe nacističkih i komunističkih simbola i zbog »spomenika koji veličaju totalitarni režim«. U Hrvatskoj, kao i u nekim drugim državama članicama EU iz Istočne Europe, politička desnica desetljećima nameće stav da su spomenici borbi protiv nacizma i fašizma i, posebno, njihovih domaćih kvislinških režima, »simboli veličanja totalitarnih režima«. Tisuće takvih spomenika, bar kad se govori o Hrvatskoj, srušeno je upravo zbog toga što su oni bili spomenici borbi protiv jednog zločinačkog totalitarnog režima. U kojoj mjeri ova Rezolucija podržava taj nakaradni stav i njegove destruktivne posljedice najbolje se vidi po reakcijama proustaških portala ali i nekih kolumnista desnih političkih uvjerenja, u hrvatskim medijima. Svi oni žale da Rezolucija nije dovoljno popularizirana u hrvatskoj javnosti. Na primjer, novinar Slobodne Dalmacije I. Ugrin, pod naslovom »EU parlament: Nacistički i komunistički zločini su isti!«, piše kako Rezolucija pokazuje koliko je hrvatska predsjednica bila u pravu kad je maknula Titovu bistu s Pantovčaka, kao i zagrebački gradonačelnik kad je promijenio ime Trgu maršala Tita.

Iako se bavi početkom Drugog svjetskog rata Rezolucija o važnosti europskog sjećanja ni jednom riječju se »ne sjeća« da je SSSR podnio najveće žrtve, najviše pridonio pobjedi nad nacističkom Njemačkom i oslobađanju zemalja koje su bile pod nacističkim terorom. Da je »posljedica« toga ne samo nametanje prosovjetskih vlasti u zemljama Istočne Europe nego i povratak ili uspostava demokracije u većem dijelu Zapadne Europe. Bez tih žrtava i pobjeda nad, do tada, nepobjedivom njemačkom vojskom, ujedinjena Europa izgledala bi malo drugačije. Nije na odmet podsjetiti da se na gotovo svim propagandnim plakatima nacističke Njemačke i njenih saveznica napad na SSSR prikazivao kao obrana ujedinjene Europe od opasnosti boljševizma.

Konačno, Rezolucija osuđuje ekstremističke i ksenofobne snage u današnjoj Europi koje »retorikom totalitarne propagande« šire – što? »Rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama.« Jasno je da propagiranje takvih stavova nema nikakve veze s komunizmom ali predstavlja suštinu onoga što je zastupao i nametao nacizam. Danas se ksenofobija, rasizam i mržnja prema manjinama redovito pojavljuje u retorici ekstremne desnice širom Europe. U tolikoj mjeri da ih je kao prijetnje etičkim vrijednostima na kojima je EU utemeljena, morala navesti i ova Rezolucija. Samo što prijetnje nisu vanjske nego unutrašnje. Rastući nacionalizmi, kratkovidne sebične politike, popuštanje takvim politikama i ekstremističkim pokretima, sve glasnijim u propagiranju stavova koji su upravo suprotni načelima slobode, ravnopravnosti i socijalne pravednosti. A one koji stanu u obranu tih načela, politička desnica prozivati će zbog manjka domoljublja i olako imenovati komunistima i apologetima staljinizma.

Europski zastupnici koji su izglasali ovu rezoluciju, a među njima su i svi zastupnici iz Hrvatske, i kojima se, s jedne strane, priviđaju komunistički bijeli miševi, pokazuju, s druge strane, zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja«. Jer sve je to u Europi već viđeno. U njenom »kolektivnom sjećanju« jasno je zapisano kuda stalno popuštanje političkim nasilnicima, koje karakterizira »rasizam, antisemitizam i mržnja prema manjinama«, može odvesti.

Vezani članci
...
EX-YU
Zlokobna uvertira u nadolazeće krvoproliće

Donosimo ulomak iz šireg eseja sociologa Lovre Bilića pod naslovom »Elementi fašizma u političkom djelovanju Slobodana Miloševića« Povodom nadolazeće obljetnice pada Vukovara vratit ćemo se zastrašujućim posljedicama nastalim kao rezultat ispuštanja iz boce duha agresivnog nacionalizma koji je na prostoru Balkana u krvi ugušio socijalizam. U nastojanju da lociramo fašističke ekscese iz kojih se napajao, povezali smo pojedine elemente iz poznatog eseja Umberta Eca »Ur-fašizam«, često citiranog kao važan doprinos jasnijem...

Lovre Bilić, sociolog     16. studenog 2021.

...
Europa
Važnost europskog sjećanja za budućnost EU

Rezoluciju tog naziva donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU. Sveukupna poruka Rezolucije može se sažeti u...

Zoran Pusić     20. listopada 2021.

...
Svijet
Melankolija ljevice i nova lica fašizma

Dvije knjige Enza Traversa »Melankolija ljevice« i »Nova lica fašizma« u izdanju TIM pressa rezultat su autorovog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog nastojanja na području historiografije 20. stoljeća, u kojima se nazire mnoštvo pronicljivih uvida i spoznaja relevantnih u kontekstu interdisciplinarne društveno-humanističke interpretacije društvene stvarnosti. U podlozi njegovog konceptualnog okvira nalazi se poseban interes prema stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg se potom analitičkom britkošću i dojmljivim...

Lovre Bilić     21. rujna 2021.

...
Hrvatska
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost

Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...

VeDRA     19. srpnja 2021.

...
Svijet
Esej o vječnom fašizmu

Umberto Eco svoj je slavni tekst u kojem daje kriterije prepoznavanja fašizma u javnom djelovanju prvobitno objavio 22. lipnja 1995. u »New York Review of Books«, a potom i u »Utne Reader« u prosincu iste godine. Danas je u najmanju ruku jednako aktualan, ne toliko u Italiji koliko u drugim zemljama – pa i Hrvatskoj, i zaslužuje objavu u integralnom obliku. Donosimo ga u prijevodu Kenana Efendića objavljenom na portalu Peščanik 2016., uz našu obradu i lekturu Godine 1942, kad mi je bilo deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi...

Umberto Eco     13. srpnja 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist

U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...

VeDRA     16. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
EX-YU
Od travanjske katastrofe do partizanske pobjede

Prošlo je 80 godina otkako je na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i na području Hrvatske, počeo Drugi svjetski rat. Samo nekoliko dana nakon puča 27. ožujka, Njemačka i njezini saveznici i sateliti napali su više jugoslavenskih gradova, tada je najteže stradao Beograd, a među ostalima bombardiran je i Split, u kojem je talijanska vojska koji dan kasnije inscenirala lažni desant za propagandne kamere. Time je počeo kratki Travanjski rat, no vrlo brzo došlo je do općeg ustanka protiv okupatora koji je četiri godine kasnije...

VeDRA     06. travnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
EX-YU
Dani koji su promijenili povijest

Prije točno 80 godina, 25. ožujka 1941., ondašnja vlada Kraljevine Jugoslavije koju su temeljem sporazuma vodećih hrvatskih i srpskih političkih snaga predvodili Dragiša Cvetković i Vladko Maček počinila je jedan od najspornijih činova u povijesti cijelog južnoslavenskog prostora: potpisali su s fašističkim silama Osovine pristupanje Trojnom paktu. Samo dva dana kasnije vojnim udarom i demonstracijama u više gradova hrvatsko-srpska vladajuća koalicija je srušena, a samo desetak dana kasnije napadom Njemačke i Italije Drugi svjetski rat počeo...

VeDRA     23. ožujka 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Svijet
Ideologija zla koja je odnijela milijune života

Holokaust je grčka riječ koja znači »potpuno spaljen«. U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945.) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo »konačno rješenje« (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje...

Ivo Goldstein     27. siječnja 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Svijet
Vrli novi trumpizam

Talijanski pisac i publicist Umberto Eco 1995. je objavio važan tekst »Kako prepoznati fašizam«, jedan od temeljnih za suvremeni antifašizam i razumijevanje opasnosti od fašizma tamo gdje se to ponekad najmanje nadamo. Promatrajući nedavni napad pristaša Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa – na predsjednikov neskriveni poticaj – postavlja se pitanje je li Eco dijelom pogriješio kad je pokušavao identificirati otkud nas fašizam može zaskočiti. To pitanje, uz ono još važnije o tome u kakav nas svijet može odvesti trumpizam (pojam znatno širi od...

Jurica Pavičić     12. siječnja 2021.

...
Svijet
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu

Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...

VeDRA     23. prosinca 2020.

...
Svijet
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu.

Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...

Ivica Profaca     19. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam

Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...

Andreja Žapčić     22. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.