KOMENTAR
Dan etičkog dobra
Oni koji u našoj sadašnjosti obilježavaju Dan antifašističke borbe kao dan afirmiranja ljudskih vrijednosti, pripadaju povijesti i sadašnjosti afirmiranja ljudskih vrijednosti
Piše: Marko Vučetić (tris)
22. lipnja 2022.
Marko Vučetić
22. lipnja 1941. god. u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred. Ovim činom Hrvatska se svrstala uz antifašistički pokret. Obilježavanje Dana antifašističke borbe nije samo povijesni čin, to je, prije svega, moralni čin. Papa Ivan Pavao II., u svojoj predpontifikalnoj fazi, dok je filozofijski djelovao kao Karol Wojtyla, pisao je o značaju osobe. Osoba nije puko biće relacija, ona je biće moralnih relacija, a to znači da je odgovorna za ono što čini. Svaka osoba se u vlastitom činu razotkriva ili kao biće afirmacije vrijednosti ili kao biće negacije vrijednosti.
Obilježavanje etičkog dobra
Budući da čovjek ne živi u neposrednosti prirodnog svijeta, nego živi u povijesnom svijetu, a to je uvijek svijet kojega su drugi prije nas stvorili, mi smo odgovorni za to kako prosuđujemo povijesne događaje. Neovisno o tome što možda nismo živjeli za vrijeme Drugog svjetskog rata, dužni smo donijeti povijesni sud o tom ratu, a budući da je povijest ljudsko djelo, onda smo dužni donijeti i etički sud o onome što je bilo dobro i o onima koji su predstavljali dobro za vrijeme Drugog svjetskog rata. Antifašistički pokret i antifašisti su bili predstavnici dobra, to je moj povijesni, moralni i etički sud.
Obilježavanje Dana antifašističke borbe, ma kada on bio i ma kada se obilježavao, predstavlja obilježavanje etičkog dobra. Oni koji u našoj sadašnjosti obilježavaju ovaj Dan kao dan afirmiranja ljudskih vrijednosti, pripadaju povijesti i sadašnjosti afirmiranja ljudskih vrijednosti. Takvi znaju što je povijest i žive u povijesnoj stvarnosti. Oni koji imaju otpor prema ovom Danu također pripadaju povijesti, ali kao nemoralni uljezi ogorčeni što su u prošlosti postojali oni koji su afirmirali dobro. Nemoralni uljezi djeluju u masi, oni su, baš kao svaki čopor, u svakom trenutku spremni obrušiti se na sve što predstavlja vrijednost, osobito etičku vrijednost.
Politike tabuiziranja fašizma
Čopor je, u povijesnom smislu, duboko istraumatiziran pobjedom dobra. Obilježavanje Dana antifašističke borbe, isključivo zbog toga što je riječ o antifašizmu, traumatično djeluje i na hrvatski čopor. Čopor se bori za povijest praznine i svijet hladnoće. Jedino u praznom i hladnom svijetu moguće je ignorirati i odbacivati one koji su se borili protiv ubojica, pljačkaša i silovatelja.
U današnjoj Europi postoji značajan broj onih koji, kako je to primijetio Rob Riemen, tabuiziraju sam pojam ‘fašizam’. U današnjoj Europi, pa i u današnjoj Hrvatskoj, postoje politike tabuiziranja fašizma, a sve kako se politike koje zastupaju, primjerice, desni ekstremisti kojima Hrvatska obiluje, ne bi nazvale pravim imenom – to su politike nasilja nad drugima. Ti drugi mogu biti pripadnici nacionalnih manjina ili, primjerice, homoseksualci.
Demokracija ima snagu razračunati se s politikama tabuiziranog fašizma, ali nema snagu u potpunosti uništiti te politike. Oznaka fašizma je, da se poslužim naslovom jedne Riemenove knjige, to da se ‘vječito vraća’. Razlog tome je što čovjek nije po nužnosti dobro biće. On je dobar samo ukoliko to želi biti. Mnogi ne žele biti dobri. Takvi pripadaju čoporu koji čuva sjećanje na povijesno nasilje. Čopor veliča nasilje jer ga, naprosto, veseli smrt čovjeka. Od čopora ne treba očekivati da obilježi Dan antifašističke borbe. Pripadnici čopora će se i ove godine, ali i sve dok godina bude, povući u ogorčenost čopora koji tabuizira fašizam.
Sretan Dan antifašističke borbe svima koji shvaćaju da je to dan etičkog dobra!
Vezani članci
Hrvatska |
Milanović: Hrvatska ima dubok antifašistički korijen |
ANTIFAŠIZAM JE JEDNA OD NAJSVJETLIJIH STRANICA U POVIJESTI I TEMELJ MODERNE HRVATSKE Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 81. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe. Nakon odavanja počasti polaganjem cvijeća podno spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska, predsjednik Milanović u obraćanju je antifašistima i svima onima koji pamte rat poručio da su moderni i demokratski sljedbenici pogleda na...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Split |
Mimohod povodom Dana antifašističke borbe |
Na čelu mimohoda povodom Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja bio je 96-godišnji partizan Mijo Božan iz Kaštel Kambelovca, čiji je sin Nenad Božan poginuo u Domovinskom ratu kao pripadnik 141. brigade, što je poruka zbog koje je i osnovana udruga VeDRA: partizani 1941. i Hrvatska vojska 1991. ustali su protiv fašizma. O dvije generacije hrvatskih heroja nadahnuti članak u Slobodnoj Dalmaciji napisao je Damir Pilić.
Split |
U Splitu obilježen Dan antifašističke borbe |
U Splitu je ove godine dostojno obilježen Dan antifašističke borbe 22. lipnja, a naša Udruga Veterana domovinskog rata i antifašista dala je značajan doprinos. Prvo smo tijekom jutra, zajedno s Udrugom antifašista i antifašističkih boraca Splita, Zajednicom udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije, ali i čelnicima Grada Splita Androm Krstulovićem Oparom i Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom odali počast palima za slobodu. Vijenci su položeni kod Spomen kosturnice pripadnicima NOB-a,...
Split |
Mimohodom obilježen Dan antifašističke borbe |
VeDRA i Udruga antifašista i antifašističkih boraca Splita 22. lipnja 2020. Dan antifašističke borbe dostojno su obilježili, mimohodom od HNK Split do Rive. Nekoliko stotina antifašista pokazalo je još jednom slobodarsko lice Splita, praćeni orkestrom Hrvatske ratne mornarice. Bio je to vrhunac obilježavanje toga dana u Splitu. Tijekom jutra predstavnici antifašističkih udruga, grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika žrtvama fašističkog terora pred zgradom županije, uz...
Lika |
Podružnica u Lici |
Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja 2020. delegacija VeDRA-e koju su činili predsjednik Ranko Britvić, te generali Veselko Gabričević i Luka Džanko u Perušiću su uz osnivanje podružnice udruge za Liku dali podršku mještanima koji se protive izmještanju spomenika NOB-a iz središta mjesta. Dva dana kasnije predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i član udruge Rato Vranješ sudjelovali su na komemoraciji na mjestu jednog od najstrašnijih stratišta u Drugom svjetskom ratu, ustaškog logora Jadovno zapadno od Gospića, koji je otvoren već 11. travnja 1941., samo...
Split |
Dan antifašizma u Splitu |
VeDRA je aktivno sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja 2019., uključujući i organizacijske pripreme. Predsjednik udruge Ranko Britvić govorio je na svečanosti u Muzeju grada Splita, a Cvjetko Miličić bio je dio izaslanstva koje je položilo vijence kod središnjeg križa i u spomen kosturnici na gradskom groblju Lovrinac. Tajnik Zoran Radman položio je vijenac na Šolti.