23. KOLOVOZA – EUROPSKI DAN SJEĆANJA
Spomendan na samo jedne žrtve
Tražimo da se prestane s korištenjem Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima kao samo još jednog povoda za povijesni revizionizam i prekrajanje povijesti po mjeri onih koji su bili poraženi u Drugom svjetskom ratu, a od devedesetih misle da je došao trenutak da i oni slave svoje ideje
Piše: VeDRA
23. kolovoza 2021.
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja.
Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora tako obilježava uspomenu na žrtve i nacizma, i fašizma i komunizma. Bez sumnje, u sva tri režima pali su milijuni žrtava, u svakom iz različitih razloga, i uspomenu na njih nedvojbeno je potrebno čuvati kako se takav teror ne bi ponovio.
Ono što je sporno u cijeloj priči jest to što se u pojedinim zemljama ovaj datum obilježava uz nedopustivo ignoriranje, pa i uz revizionističku »obradu« žrtava koje su za sobom ostavili nacifašisti, uz prenaglašeno isticanje žrtava komunističkog sustava. Dapače, i žrtve među nacifašističkim okupatorima i njihovim kvislinškim pomagačima često se podvode pod kategoriju žrtava komunizma, a ne poginulih u borbi protiv fašizma. Hrvatska je u tom pogledu prikladan primjer.
U bivšoj Jugoslaviji sasvim sigurno nije bilo terora kakav je postojao u SSSR-u i drugim zemljama sovjetskog bloka, a itekako je bilo fašističkog i nacističkog terora, bilo okupatorskog ili ustaškog. No, kod obilježavanja ovog spomendana i dijelovi antifašističke borbe redovito se uklapaju u narativ o komunističkom teroru. S druge strane, rezultati ustaškog i nacističkog terora poput logora smrti spominju se u kontekstu »sve su strane iste«. Na koncu, temeljitim čišćenjem uspomene na antifašizam čak i fizički je skučen prostor za obilježavanje žrtava fašizma i nacizma. Ne trebamo ići daleko u potrazi za ilustracijom, dovoljno je spomenuti Split u kojem nije ostala ni jedna ulica s antifašističkim predznakom, a brojni spomenici nestali su u eksplozijama devedesetih. Zbog toga tražimo da se prestane s korištenjem ovog Spomendana kao samo još jednog povoda za povijesni revizionizam i prekrajanje povijesti po mjeri onih koji su bili poraženi u Drugom svjetskom ratu, a od devedesetih misle da je došao trenutak da i oni slave svoje ideje.
Vezani članci
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Hrvatska |
Hrvatske mine pod partizanskim spomenicima pred Europskom komisijom |
Predrag Matić, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, na inicijativu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske zatražio je hitnu reakciju Europske komisije kako bi se zaustavilo uništavanje i izmještanje hrvatskih kulturnih spomenika koji slave antifašističku povijest, o čemu je tjednik Nacional objavio opširniji članak iz pera Zrinke Vrabec Mojzeš. Članak u Nacionalu počinje prenošenjem pisma kojega je Matić poslao Europskoj komisiji. »Poštovani povjerenici Europske komisije, Dopustite mi da...
Hrvatska |
Dinamit zamijenili pečati i potpisi |
Piše DRAGAN MARKOVINA (izvorno objavljeno na portalu Peščanik, prenosimo uz dozvolu autora) Ako postoji nešto što je suvremena Hrvatska patentirala kao vlastiti izum, s čitavim nizom inovacija, to je obračun s neželjenom spomeničkom baštinom. Jasna stvar je da neželjenu spomeničku baštinu predstavljaju u prvom redu spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi, potom oni koji se odnose na baštinu Srba u Hrvatskoj, zatim oni koji na bilo koji način slave jugoslavensku ideju te na koncu oni posvećeni lijevoj tradiciji i ljudima s...
Split |
Feniks na Plokitama |
Skromno, iako skladno spomen-obilježje Prvom splitskom partizanskom odredu u ulici herojske braće Santini na Plokitama (danas Vinkovačka) postavljeno je na nekad skrovitom mjestu u Dumanićevom vinogradu u Splitskom polju 1981. godine. Oveći kamen sa spomen-pločom prvim splitskim partizanima obilježava mjesto s kojeg su u kolovozu 1941. krenuli u borbu protiv okupatora i u tragičnu smrt. Natpis na jednostavnoj ploči završava obećanjem: »Rodoljubivi Split nikad vas neće zaboraviti«. To mjesto na Plokitama, osim godišnjih komemoracija koje organiziraju...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Split |
Partizanska Dalmacija kao ključ pobjede i meta revizionizma |
Od fizičkog uništavanja ili uklanjanja tisuća spomenika posvećenih antifašističkoj borbi, često i u organizaciji države, preko odbijanja da se ti spomenici obnove i vrate na nekadašnja mjesta, pa makar predstavljali djela vrhunskih umjetnika, za što su najbolji primjeri Bakićev spomenik ustanku naroda Slavonije, Kršinićev partizan koji je bio smješten na Trgu oružja u Dubrovniku i spomenik Stjepanu Filipoviću u Opuzenu, do promjena imena ulica, odbijanja da se datumi oslobađanja gradova uvrste u službene kalendare...
Split |
Oskrnavljena spomen-ploča na Klisu |
Ovo jednostavno postaje apsurdno, da se u zemlji sa antifašističkom prošlošću, zemlji koja je sa svojim antifašističkim pokretom u okviru Jugoslavenskog antifašističkog pokreta bila u članica antifašističke koalicije, ovako komotno, bez sankcioniranja veliča zločinački fašistički režim pobijeđen od strane civiliziranog svijeta. U vrijeme sjećanja na najstrašnije zločine genocida koji se su dogodili u jednom od najzloglasnijih logora na području Istočne Europe, logoru Jasenovac, logoru zločinačke, marionetske tvorevine NDH,...
Zadar |
»Oni su vratili hrvatski jezik i himnu u Zadar« |
Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Zadra uputila je otvoreno pismo gradonačelmiku Branku Dukiću slijedom informacija da će se u sklopu radova na Muraju ukloniti spomenik postavljen u sjećanje na osnivanje prve ćelije Komunističke partije u Zadru. Pismo potpisuje predsjednik Udruge Miljenko Letinić: Poštovani gospodine gradonačelniče Dukić, molimo Vas da odgovorite građanima Zadra, potomcima onih koji su svojim dijelom, domoljubljem i životom zaslužili da im se podigne spomenik na zadarskim bedemima, te...
Split |
Razbijen spomen Prvom splitskom odredu, Grad brzo reagirao obnovom |
Jednako kao što je 11. kolovoza 1941. bio trn u oku okupatorima i njihovim domaćim slugama, Prvi splitski partizanski odred i danas smeta ideološkim nasljednicima izroda protiv kojih su mladi Splićani tada ustali. Desetke puta spomenik na Sućidru je bio devastiran, »ukrašavan« jedinim samoglasnikom kojega rušitelji znaju ili znakovljem pod kojim su ovu zemlju okupirali nacisti i fašisti. U subotu, 27. lipnja ploča je još jednom razbijena, no to je samo nastavak politike koja se desetljećima tako temeljito...
Split |
Kotur: »Odraz HDZ-ovog razbijanja antifašističkih vrijednosti« |
Na najnoviji vandalizam reagirao je tijekom subote Goran Kotur, predsjednik SDP-a Split. – Uspomena na momke koji su 1941. godine krenuli u neravnopravnu borbu za slobodu kako Dalmacija ne bi bila talijanska nego hrvatska stalno se nekažnjeno napada. Razbijanje spomen ploče na spomeniku Prvom splitskom partizanskom odredu na Plokitama odraz je sustavnog razbijanja antifašističkih vrijednosti koje se događa pod pokroviteljstvom HDZ-a, a zadnjih godina hvata sve veći zamah. Ništa drugo se ni ne može očekivati kad je...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.