Komentar
ZLOĆUDNO ANTISLOBODARSTVO
Bitka protiv po tekovine liberalne civilizacije možda najopasnijeg virusa – virusa autoritarnog nacionalizma – jedna od najvažnijih zadaća liberalnih demokracija
Piše: Lovre Bilić
22. rujna 2021.
U oštroj opreci naspram povjerenja u neprekinuti razvoj liberalnih demokracija u post-socijalističkom svjetskom poretku, prevladavajući narativ koji ustrajno odzvanja suvremenim diskursom poput kakvog zloćudnog refrena, jest onaj o krizi demokratskih institucija. Premda snažni pojedinačni glasovi iz intelektualne zajednice među kojima je svakako i renomirani autor Steven Pinker, upućuju na impozantno bogatstvo empirijskih dokaza u prilog ljudskom napretku u brojnim životnim područjima na globalnoj razini, u dvadeset i prvom stoljeću svjedočili smo dramatičnim događajima i procesima koji su – baš kao što je Franics Fukuyama suptilno dao naslutiti još u devedesetima – povijest ponovno vratili na »dnevni red«. Kriza međunarodnog liberalnog poretka koja se tijekom posljednjih dana očituje u tragičnom epilogu neuspješnog projekta izgradnje nacije-države u Afganistanu od strane SAD-a, upućuje na zabrinjavajuće distorzije kao i trenutak približavanja mogućem sumraku pax americane – geopolitičkom primatu SAD-a kao neupitnog vojnog i kulturnog hegemona.
Opadanje američke moći potaknulo je samouvjerenost autoritarnih država – predvođenih Rusijom i Kinom – u formuliranju konzervativnog odgovora na zapadnjački liberalizam. Osim toga, uspješan model liberalno -demokratske države posljednjih je godina pretrpio težak udarac u Mađarskoj, Poljskoj, Turskoj i Tajlandu, dok se učinak Arapskog proljeća na demokratizaciju Bliskog Istoka pokazao izrazito skromnim. U visokorazvijenim zemljama pojavila se snažna antiglobalistička reakcija, nošena usponom populističkih pokreta koji od svojih država traže odgovore na nakupljene društvene probleme nezaposlenosti, imigracije i korupcije. Posljednji izazov u nizu pojavio se nemogućnošću postizanja ujedinjenog odgovora liberalnih zemalja u strategiji nošenja s pandemijom uzrokovanom koronavirusom.
U takvom kontekstu valja napomenuti kako je bitka protiv drugog, po tekovine liberalne civilizacije možda najopasnijeg virusa – virusa autoritarnog nacionalizma – jedna od najvažnijih zadaća liberalnih demokracija. Naime, dinamika globalizacije obojena je konstantnim suprotstavljanjem i prožimanjem dihotomija progresa i regresa. Reakcionarni pokreti nacionalističkog predznaka zalažu se za ponovno uspostavljanje i učvršćivanje starih granica poput spola, obitelji, vjere i nacije, pa na taj način postaju svojevrsni protumoderni akteri u suvremenom društvu. Na listi zemalja u kojima jačaju konzervativne snage, našla se i Crna Gora, gdje je besprizornu političku instrumentalizaciju žrtve odigrala Srpska pravoslavna crkva – koja raspirivanjem nacionalističkih strasti generira razdor uzduž čitavog tkiva crnogorske nacije, potvrđujući još jednom bolnu spoznaju kako Crkva u svojem institucionalnom djelovanju – kao i nekadašnje komunističke vlasti koje su joj često na nišanu – nije u stanju transcendirati okvir nacionalne države. Crkva se služi arhivom kolektivnog sjećanja, aparatom rituala i simbola u službi nacionalističke mitomanije, postajući time nadgradnja dominantnoj ideologiji, usput gubeći gotovo svaku natruhu univerzalističkog sadržaja religije koju načelno propovijeda. U većini europskih zemalja institucionalna religija nerijetko slijedi isti obrazac, pa se često postavlja kao legitimacijsko sidrište desnice.
Ideološke sukobe u suvremenom dobu prožimaju brojne transformacije. Jedna od najznačajnijih odvija se u okviru pitanja integracije nacionalnih država u globalnu zajednicu. Prvu skupinu čine proponenti globalizacijske otvorenosti, koji se pozivaju na vrijednosti prosvjetiteljstva i univerzalnih ljudskih prava, a drugu etnički nacionalisti koji zagovaraju neupitni autoritet države. Premda nacionalne države pojedincima još uvijek pružaju identitet, smisao i osjećaj povezanosti, ekonomska globalizacija s visokim stupnjem specijalizacije rada snažno je dovela u pitanje autarkijske težnje pojedinih nacionalnih gospodarstava, učinivši svijet zaokruženom, međuovisnom ekonomskom cjelinom. Globalno tržište u nastavku vodi dubljoj globalnoj koordinaciji, koja će zauzvrat zahtijevati konsenzus o temeljnim vrijednosnim pitanjima, na koja je nemoguće pronaći odgovor ukoliko se ne uvaži zajednički ljudski osjećaj za moralnu prosudbu i želju za dostojanstvom. Pronalaženje delikatne ravnoteže između individualnog i kolektivnog identiteta pokazat će se jednim od najvećih političkih izazova čovječanstva u 21. stoljeću.
Vezani članci
Knin |
Pobjednici i gubitnici |
Kada je riječ o obilježavanju vojne pobjede, a Oluja to jest, nismo u stanju prihvatiti odgovornost pobjednika, nego se ponašamo kao gubitnici koji se bore za alternativne istine. Pobjednik u ratu ne bježi od mira, on pobjeđuje kako bi nastupio mir. U ratu nitko nije slobodan, i sve dok se mir poima kako prostor u kojem odjekuju trublje rata, bit ćemo, usprkos svim vojnim pobjedama, istinski gubitnici koji su porazili sebe same. Govor kninskog gvardijana govor je gubitnika, držanje hrvatskih političara držanje je gubitnika, suze policajca suze su gubitnika te,...
Balkan |
Na milost i nemilost |
Dok napredni svijet ubrzanim koracima ulazi u epohu umjetne inteligencije i robotike, dok se ozbiljno sprema za nastanjivanje drugih planeta, dok postiže prve uspjehe u proizvodnji ljudskih organa i kvantnih računala i razbija zadnje tajne fizike, Balkan se vraća u prošlost, u prošla i nadiđena vremena. Kalendarski u 21. stoljeću, Balkan se sviješću i društvenom zbiljom odlučno smjestio u tamu minulih vremena. Balkan udara u nijema zvona. Nada se probuditi mrtve kneževe i kraljeve čijih ni kostiju više nema. Balkan je još uvijek, radi komada zemlje,...
Svijet |
Melankolija ljevice i nova lica fašizma |
Dvije knjige Enza Traversa »Melankolija ljevice« i »Nova lica fašizma« u izdanju TIM pressa rezultat su autorovog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog nastojanja na području historiografije 20. stoljeća, u kojima se nazire mnoštvo pronicljivih uvida i spoznaja relevantnih u kontekstu interdisciplinarne društveno-humanističke interpretacije društvene stvarnosti. U podlozi njegovog konceptualnog okvira nalazi se poseban interes prema stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg se potom analitičkom britkošću i dojmljivim...