VIJEĆE EUROPE O STANJU U ZEMLJAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE

Podjele i mržnje postali su opća politička strategija

Poziv državama u regiji da ožive napore u suočavanju s prošlošću

Piše: HINA
  23. studenog 2023.

Neuspjeh u »potpunom suočavanju« s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom 23. studenog u Madridu.

»Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve«, rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.

»Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s negativnim trendovima u području ljudskih prava«, dodala je, navodeći prije svega govor mržnje. »To u konačnici prijeti teško stečenom miru«.

Povjerenica u svojem izvješću ispituje nedovršene sudske procese i obveze u pogledu suočavanja s prošlošću.

»Kazneni progon za ratne zločine, potraga za nestalim osobama i pružanje odštete žrtvama nedavno su usporeni ili su stagnirali uglavnom zbog nedostatka političke volje«, navela je Mijatović.

Kaže da nisu uspjele niti druge ključne mjere, kao što su uspostava povjerenstava za istinu i pomirenje, provjera javnih dužnosnika, suočavanje s temeljnim uzrocima nasilne prošlosti i uključiva memorijalizacija.

Također ističe negativne trendove koji su potkopali pokušaje suočavanja s prošlošću i daje preporuke o tome kako pružiti novi poticaj tranzicijskim pravosudnim procesima kako bi se stvorila budućnost u kojoj je sukob manje vjerojatan.

Povjerenica naglašava da »etnonacionalistički diskurs« koji je »ponovno ojačao« u regiji, zajedno s porastom negiranja ratnih zločina i veličanjem ratnih zločinaca, ozbiljno ometa napore u smjeru pomirenja i ugrožava mir.

Prozvala je medije, vjerske vođe i javne osobe zbog širenju tih »štetnih narativa«, upozorivši na njihovu odgovornost da preokrenu te negativne trendove.

»Narativi i postupci koji izazivaju podjele i mržnje postali su opća politička strategija, uključujući oko izbora i opasno potkopavaju napore na sprječavanju ponavljanja nasilja«, rekla je Mijatović.

Naglašavajući ključnu važnost regionalne suradnje u tom kontekstu, povjerenica poziva države u regiji da ožive napore u suočavanju s prošlošću prema pravdi i pomirenju pristupom usmjerenim na žrtve i nultu toleranciju na negiranje genocida i poticanje mržnje prema drugim etničkim skupinama.

Međugeneracijska dimenzija suočavanja s prošlošću je važna, rekla je, a ona uključuje angažman mladih, integrirano obrazovanje, nastavu povijesti i memorijalni centar temeljen na ljudskim pravima.

»Od ključne je važnosti ojačati političku i financijsku potporu snažnom i otpornom civilnom društvu koje radi na tranzicijskoj pravdi. Civilno društvo trenutačno je najveća nada za bolju budućnost temeljenu na ljudskim pravima i vladavini zakona«, zaključila je.

Vezani članci
...
EX-YU
Posljednji Habsburg, vječni partizan

I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih »Tito: povjerljivo i osobno« Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): »Tito: vječni partizan«, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko...

Dejan Jović (Velike priče)     21. veljače 2024.

...
EX-YU
Tito i jugoslavenski komunisti: Uspjesi, neuspjesi, naslijeđe

Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. »Druge« Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je...

Dejan Jović (Velike priče)     22. listopada 2023.

...
EX-YU
The stijeg

Kad čovjek radi posao novinara, dio je tog posla i suživot s kojekakvim hejterima. Vjerojatno nema istaknutijeg novinara koji u karijeri nije dobivao anonimne prijetnje, ljutite mailove ili prigovore na ulici. A u nekim slučajevima, »ljubitelji« će vašeg rada posegnuti i za starim, dobrim medijem komunikacije: poštom. Takvog sam »ljubitelja« imao i ja. Tijekom duljeg razdoblja nepoznati mi je pošiljatelj drhtavog (vjerojatno staračkog) rukopisa na kućnu adresu razmjerno redovno slao pošiljke za koje je mislio da će me uzrujati. Zasipao je pomno izrezanim...

Jurica Pavičić     09. prosinca 2022.

...
EX-YU
Ljudi mogu bez države, ali ne mogu bez pravde

Titova Jugoslavija je bila prosvjetiteljski projekat. Nedovršeni prosvjetiteljski projekat. Koji je, između ostalog, podrazumijevao edukaciju, nacionalizaciju, industrijalizaciju i sekularizaciju. Ono što je Jugoslaviju naslijedilo sprovelo je idiotizaciju/fašizaciju, privatizaciju, deindustrijalizaciju i desekularizaciju. Komunisti su spasili ideju Jugoslavije, jer je Acina Jugoslavija bila ogavna tvorevina. No dijelovi komunističke elite su na koncu izveli kontrarevoluciju. Nije teško pretpostaviti da bi komunisti iz 1945., kada bi kao...

Andrej Nikolaidis     09. prosinca 2022.

...
EX-YU
Originalni prijedlog za budućnost

Za razliku od Mire Furlan, nisam otišao pod pritiskom – piše Vjekoslav Perica o svom egzodusu u SAD u knjizi »Pomirenje i posljednji dani«. Ipak, Peričino osobno iskustvo utoliko je slično onom Mire Furlan što je i on izgubio stan na taj način da je netko upao u »srpski stan« njegova pokojnog oca u Splitu i »privatizirao ga«. »Privatizacija« je u mnogim slučajevima bila samo drugo ime za otimačinu bilo privatne, bilo društvene imovine. Možda je to netko već i učinio, a ako nije, trebalo bi napraviti jednu povijest naših ratova kroz...

Branimir Pofuk     12. listopada 2022.

...
EX-YU
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje

Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...

Vjekoslav Perica     11. kolovoza 2021.

...
EX-YU
Balašević – čovjek koji vas nije izdao

Ne pamti se kad je nečija smrt tolikom snagom odjeknula na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, kao što je to slučaj ovih dana sa Đorđem Balaševićem. Netko je čak primijetio da taj »prostor« koji je nekad bio zajednička država tako tugovao nije još od 4. svibnja 1980. Društvene mreže eksplodirale su sjećanjima i emocijama, javne televizije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini iste su večeri prikazale dokumentarne filmove ili snimke koncerata, pridružila im se i Al Jazeera Balkan, moguće i još neka manja postaja, na...

VeDRA     20. veljače 2021.