Obljetnice

...
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu

Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York...

...
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda

Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da...

...
Pobjednici i gubitnici

Kada je riječ o obilježavanju vojne pobjede, a Oluja to jest, nismo u stanju prihvatiti odgovornost pobjednika, nego se ponašamo kao gubitnici koji se bore za alternativne istine. Pobjednik u ratu ne bježi od...

...
ZABORAVLJENA GROBNICA DALMACIJE

Iž u zadarskom arhipelagu i danas je, kao što je uvijek i bio, mali maslinarski otok zguran između Ugljana i Dugog otoka. Iž danas po popisu ima 600 stanovnika, što znači da u zbilji ima 400. Početkom...

...
Ni spomena na partizansku »Slobodnu Dalmaciju«

Tisuću devetsto četrdeset i treća godina za najveći dio Europe je legendarna godina ključnih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Stoga su se zaredale 80-godišnjice mnogih važnih bitaka,...

...
Naš najveći čovjek

FRANJO TUĐMAN, predsjednik RH Omogućio je samostalnu Hrvatsku Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika Europe razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan...

Ostale teme
...
Hrvatska
Oj Mosore, Mosore

Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...

Mario Marinić     24. veljače 2023.

...
Škabrnja
Primiti a ne odbaciti

Prije točno 31 godinu vojnici, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, u Škabrnji su počinili nezapamćen masakr nad civilnim stanovništvom. Bio je to jedan od najgnusnijih zločina počinjenih u Domovinskom ratu. Ove je godine počast žrtvama otišla odati i potpredsjednica Vlade iz SDSS-a Anja Šimpraga. No, blago rečeno, nije dobro primljena. Dogodio se sramotan skandal. Škabrnjani su joj okrenuli leđa kada se naklonila žrtvama. Nimalo kršćanski. Obiteljima pobijenih ljudi nije lako. Mogu s pravom reći: »Ne znaš ti što znači...

Vlado Vurušić     20. studenog 2022.

...
Vukovar
Dan sjećanja

Povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje predstavnici Udruge veterana i Domovinskog rata i antifašista – VeDRA 17. i 18. studenog položili su cvijeće na više mjesta u Republici Hrvatskoj. U Vukovaru vijenac je položio predsjednik Ranko Britvić zajedno s članicama predsjedništva Rozitom Vidan i Aldom Britvić. U Splitu su položili cvijeće na groblju Lovrinac tajnik VeDRA-e Zoran Radman, članovi predsjedništva VeDRA-e Marin Kuzmić i Feđa Klarić, predsjednik suda časti Dušan Stojanac, Stipe...

VeDRA     18. studenog 2022.

...
Hrvatska
HDZ-ovci su prisvojili sve zasluge za slobodu

General Luka Džanko posljednji je živući zapovjednik Južnog bojišta. Na 30. godišnjicu oslobođenja juga Hrvatske, međutim, nije bio dobrodošao: otišao je u Dubrovnik prkositi sam, o svom trošku, baš poput partizanskog komandanta Koče Popovića na 30. godišnjici bitke na Sutjesci. Koča Popović, koji je na Sutjesci probojem neprijateljskog obruča doslovce spasio glavu cijelome Vrhovnom štabu, spavao je 1973. na Tjentištu pod šatorom sa svojim nekadašnjim suborcima. General Luka Džanko je nedavno u Dubrovniku prespavao u...

Davor Krile     05. studenog 2022.

...
Svijet
Petokraka i svastika nisu isto

Pred ovogodišnje obilježavanje ovoga spomendana uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Zakon je donesen na preporuku Europskog parlamenta, s time da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se opredijelila za datum potpisivanja pakta Ribbentrop-Molotov, a neke druge zemlje EU-a za 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Hrvatska je dobila još jedan spomendan – 23....

Davor Krile     22. kolovoza 2022.

...
Svijet
Antitotalitarni posli

Pred ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Evropska kultura sjećanja izmjestila se, bar od sredine prve decenije 21. stoljeća, iz moralno jasne i historijski posve opravdane antifašističke paradigme (u raznim varijacijama i u različitom stupnju prisutne u evropskom identitetu) u maglovitu i nehistoričnu antitotalitarnu paradigmu. Za spomenuti zaokret u evropskoj kulturi sjećanja pronađeno je...

Srđan Milošević     22. kolovoza 2022.

...
Dalmacija
Epopeja otoka heroja

Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...

Jure Srhoj     25. srpnja 2022.

...
Hrvatska
Milanović: Hrvatska ima dubok antifašistički korijen

ANTIFAŠIZAM JE JEDNA OD NAJSVJETLIJIH STRANICA U POVIJESTI I TEMELJ MODERNE HRVATSKE Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 81. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe. Nakon odavanja počasti polaganjem cvijeća podno spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska, predsjednik Milanović u obraćanju je antifašistima i svima onima koji pamte rat poručio da su moderni i demokratski sljedbenici pogleda na...

VeDRA     22. lipnja 2022.

...
EX-YU
Titovo djelo

Prigodom Titovog šezdesetog rođendana (1952) Miroslav Krleža je napisao: »Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam...

Miroslav Krleža     22. svibnja 2022.

...
Sutjeska
Dalmatinska dica, daleko od kuće

Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...

Ranko Britvić     16. svibnja 2022.

...
Split
Dvojbe koje to nisu

Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...

prof. emeritus dr. sc. Josip Milat     27. travnja 2022.

...
Europa
Sjećanje nije dovoljno, lekciju Holokausta treba primijeniti na današnji svijet

Generalna skupština UN-a uvela je 2005. godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Za taj dan izabran je 27. siječanj jer je tog datuma prije 77 godina, 1945., Crvena armija oslobodila logoraše u Auschwitzu, oko 7.000 onih koji su se uspjeli sakriti ili su ih SS-ovci ostavili da umru. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih oko 60.000, tjera na marš prema koncentracionim logorima u...

Zoran Pusić     27. siječnja 2022.

...
Knin
Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem spomenika njenim oslobodiocima?

Građanke i građani, drugarice i drugovi, prije 77. godina, na današnji dan, legendarne jedinice 8. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije završile su operaciju za oslobođenje Dalmacije od nacifašista u II. svjetskom ratu. Najveća operacija, u kojoj se sukobilo preko 100.000 vojnika na obje strane, počela je tri mjeseca ranije desantom 26. divizije sa otoka Visa na Brač i Korčulu. Preko 30.000 Titovih partizana krenulo je na silu od 60.000 njemačkih vojnika, 12.000 ustaša i 6.500...

VeDRA     05. prosinca 2021.

...
Knin
Najveća bitka u povijesti Dalmacije

Operativna situacija Početkom listopada njemačkoj grupi armija »E«, koja se povlačila iz Grčke, presječena je odstupnica na moravsko-vardarskom pravcu kojim su se njemačke snage povlačile. Zamisao njemačke Vrhovne komande u jesen 1944. godine bila je da s dalmatinskog fronta izvuče 118. lovačku i 264. pješadijsku diviziju, 92. motoriziranu brigadu i 1. puk »Brandenburg« i stavi ih na raspolaganje 2. oklopnoj armiji za borbu protiv Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije. Liniju fronta od Gacke do ušća Zrmanje trebalo je da preuzmu tri...

VeDRA     01. prosinca 2021.

...
Split
Veliki datum splitske borbe za slobodu

U Splitu je 26. listopada obilježena 77. godišnjica Dana oslobođenja grada, koju je organizirao Grad Split, Udruga antifašista i antifašističkih boraca grada Splita i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista. Prije svečanosti u Muzeju grada, na kojoj su govorili Zdravko Roje, predsjednik UAB grada Splita, Ranko Britvić, predsjednik udruge VeDRA, Joso Štulina, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, izaslanstva Grada i Udruge antifašista i antifašističkih boraca...

VeDRA     26. listopada 2021.

...
Hrvatska
VUKOVAR I SVE NJEGOVE BITKE

U subotu, 18. rujna 2021. godine u Vukovaru je prigodnom svečanošću obilježena 30. godišnjica »Bitke za Vukovar«, po općim ocjenama jedne od najvažnijih u Domovinskom ratu. Iako se odvijala na samom početku rata, neki tu bitku ocjenjuju i njegovom prekretnicom, k tomu i da je ona »unatoč privremenoj okupaciji grada, označila konačan početak kraja velikosrpskog projekta«. Inače, bio je to prvi put da se ta ratna epopeja obilježava dva mjeseca ranije, u odnosu na dosadašnja, više komemorativna obilježavanja 18. studenog, dan kada je JNA zajedno sa...

Pero Jurišin     11. listopada 2021.

...
Hrvatska
Na fašiste su krenuli najbolji sinovi grada Splita

Tog 11. kolovoza bio je ponedjeljak. Dogovor je bio da se svih šezdesetšestorica – tri voda po 22 borca – pojedinačno ili u manjim grupama probiju kroz talijanske patrole u Splitu i navečer u 21 sat nađu na dogovorenom mjestu u Splitskom polju, gdje ih je čekalo zakopano oružje. Odatle je Odred trebao krenuti prema Kučinama, preći Mosor, te stići do zaseoka Krušvar istočno od Dicma: tu su se splitski mladići u svanuće trebali spojiti sa Solinskim odredom i uz pomoć dogovorenog vodiča preći Cetinu i probiti se do Dinare,...

Damir Pilić     25. kolovoza 2021.

...
Hrvatska
Istina je neporeciva: Organizirani otpor fašizmu pokrenuli su komunisti

Osamdeset je godina prošlo otkako su se u Beogradu, u vili izdavača dnevnog lista Politika Vladislava Ribnikara, 4. srpnja 1941. okupili članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije predvođeni Josipom Brozom Titom. Uz nekoliko drugih odluka, s tog je povijesnog sastanka upućen poziv narodima Jugoslavije na oružani partizanski otpor silama Osovine koje su već bile pregazile i raskomadale dotadašnju državu. Bio je to signal za početak općenarodnog ustanka koji je četiri godine kasnije...

VeDRA     04. srpnja 2021.

...
Hrvatska
Britvić: Hrvatska vojska u Drugom svjetskom ratu bili su Titovi partizani

I ove je godine u Jadovnu na Velebitu održana komemoracija žrtvama ustaškog logorskog kompleksa Gospić – Jadovno – Pag, prvog koncentracijskog logora tada novoformirane kvislinške NDH, osnovanog prije točno 80 godina. Kod toga stratišta okupili su se predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Eparhije gornjekarlovačke SPC-a i više udruga hrvatskih antifašista, među kojima je bilo i izaslanstvo naše Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA), koje je...

VeDRA     24. lipnja 2021.

...
Sutjeska
Sutjeska: mjesto pogibije i slave

Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu (Poruka Druge Dalmatinske brigade s Bara Vrhovnom štabu NOVJ) Dok god budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka Nijemci neće proći, a kada toga više ne bude znajte da više nema živih proletera (Poruka boraca Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade i Druge proleterske udarne brigade s prijevoja Ljubin grob) Ovih dana obilježavamo 78. godišnjicu završetka najveće i najkrvavije bitke...

dr. sc. Zoran Radman, tajnik udruge VeDRA     14. lipnja 2021.

...
Hrvatska
Kako je rođena hrvatska vojska

Trideset je godina prošlo otkako se 28. svibnja 1991. na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj u Zagrebu prvi put postrojio Zbor narodne garde. Bio je to događaj kojim su rođene Oružane snage Republike Hrvatske, tada sastavljene od policije, teritorijalne obrane i drugih segmenata sigurnosti, zbog čega se 28. svibnja i slavi kao Dan oružanih snaga. Bio je to, također, i pokazatelj da Hrvatska postaje uistinu samostalna država, o čemu je u svome govoru govorio predsjednik RH Franjo Tuđman. Tim povodom prenosimo članak kojega je svojedobno za časopis...

VeDRA     27. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Plavi listić koji je stvorio povijest

Trideset je godina prošlo otkako su 19. svibnja 1991. hrvatski građani izašli na referendum i ogromnom većinom od 93 posto izjasnili se za Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. Takav je referendumski odgovor bio povod za saborsko izglasavanje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991., u kojoj se utvrđuje da »ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje«. Na istoj je sjednici Sabor donio i...

VeDRA     19. svibnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Dan kad je počeo ustaški bal smrti

Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...

VeDRA     30. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
EX-YU
Dani koji su promijenili povijest

Prije točno 80 godina, 25. ožujka 1941., ondašnja vlada Kraljevine Jugoslavije koju su temeljem sporazuma vodećih hrvatskih i srpskih političkih snaga predvodili Dragiša Cvetković i Vladko Maček počinila je jedan od najspornijih činova u povijesti cijelog južnoslavenskog prostora: potpisali su s fašističkim silama Osovine pristupanje Trojnom paktu. Samo dva dana kasnije vojnim udarom i demonstracijama u više gradova hrvatsko-srpska vladajuća koalicija je srušena, a samo desetak dana kasnije napadom Njemačke i Italije Drugi svjetski rat počeo...

VeDRA     23. ožujka 2021.

...
Sutjeska
Šest na jednog

Okupator je operaciju, poznatu kao »Peta neprijateljska ofenziva« ili Bitka na Sutjesci, uveo oko 127.000 vojnika (67.000 Nijemaca, 43.000 Talijana, 2000 Bugara i oko 15.000 domaćih sluga okupatora) uz podršku 170 aviona, 8 artiljerijskih pukova i velikog broja tenkova – protiv Glavne operativne grupe jačine oko 22.000 partizana. Ili: šest na jednog, što je po vojnim normama, dvostruko više nego što je potrebno za apsolutni borbeni uspjeh napadača.

Viktor Kućan     28. kolovoza 2020.

...
Dalmacija
DALMACIJA U DOMOVINSKOM RATU

Nakon višestranačkih izbora i uspostave demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj, u Dalmaciji je u kolovozu 1990. godine na prostoru Knina, Benkovca i Obrovca tzv. balvan revolucijom počela oružana pobuna dijela hrvatskih Srba, potaknuta hegemonističkom politikom Beograda i Slobodana Miloševića. Tako je stari hrvatski kraljevski grad Knin nasilno postao »glavnim gradom« tzv. SAO Krajine, s većinskim srpskim stanovništvom. Težeći uspostavi etnički čistog prostora i stjecanja što povoljnijega vojno-taktičkog položaja i potrebitih...

Ivo Jelić (u suradnji s Ivicom Bubićem)     15. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Sećate li se oluje?

Oluja, avgust mesec, subota, podne: topao vetar s Dinare razvija na kninskoj tvrđavi džinovsku trobojku zastavu, a tamo dole, na krajinskim drumovima, kolone prljavih automobila, oznojeni mrki vojnici s pretećim dugim cevima i uplašen neki svet koji ne zna šta ga čeka u mesecima i godinama koje slede. Dabome da se sećam. Oluja je valjda bila, šta drugo, kad su te vrele avgustovske subote polomljena popadala sva stabla i bandere pod Dinarom, a moj drugar Predrag i ja uputili se u Krajinu da vidimo to čudo neviđeno – drveće i stenje rasuto po cesti od Hrvaca do...

Boris Dežulović     05. kolovoza 2020.

...
Europa
Šarada oko parade

Velika vojna parada u povodu obilježavanja jedinstvenog jubileja, 75. obljetnice pobjede nad fašizmom, održana je u Moskvi 24. lipnja. Zbog pandemije koja je u svijetu promijenila apsolutno sve, nije je bilo moguće održati na sam Dan pobjede, 9. svibnja. No uz maksimalne mjere opreza (jer pandemija još traje) jubilej je proslavljen upravo na onaj dan na koji su prije sedam i pol desetljeća moskovskim Crvenim trgom defilirale jedinice pobjedonosne Crvene armije, bacajući pred Lenjinov mauzolej, kao zadnje smeće, ratne zastave poražene armade Trećega Reicha. U...

Tomislav Jakić     04. srpnja 2020.

...
Split
Feniks na Plokitama

Skromno, iako skladno spomen-obilježje Prvom splitskom partizanskom odredu u ulici herojske braće Santini na Plokitama (danas Vinkovačka) postavljeno je na nekad skrovitom mjestu u Dumanićevom vinogradu u Splitskom polju 1981. godine. Oveći kamen sa spomen-pločom prvim splitskim partizanima obilježava mjesto s kojeg su u kolovozu 1941. krenuli u borbu protiv okupatora i u tragičnu smrt. Natpis na jednostavnoj ploči završava obećanjem: »Rodoljubivi Split nikad vas neće zaboraviti«. To mjesto na Plokitama, osim godišnjih komemoracija koje organiziraju...

Marin Kuzmić     27. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.

Hrvatska
Sloboda je došla 1945.

Sovjetske i američke jedinice susrele su se 25. travnja 1945. kod Torgaua na rijeci Labi. Bio je to jedinstven, posve nezamisliv trenutak. Crvena armija, vojska zemlje koja je do prije pet godina jedva sudjelovala u međunarodnim odnosima i vojska s drugog kontinenta, sada su bile usred praktički nestale, razbijene Njemačke. Adolf Hitler, vođa njemačkog Trećeg Reicha, ubio se pet dana kasnije. Zadnji mjeseci, tjedni i dani rata za mnoge su bili kobni jer su bili najkrvaviji. Čak je 78.000 crvenoarmejaca stradalo u osvajanju Berlina. Možda su ti vojnici maštali...

Tvrtko Jakovina     08. svibnja 2020.

Hrvatska
Tretman Dana pobjede nad fašizmom u Hrvatskoj

Na današnji dan prije 75 godina, osam dana po Hitlerovom samoubojstvu, njegov nasljednik admiral Dönitz ovlastio je načelnika Vrhovnog stožera feldmaršala Keitla i taj je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju njemačkih oružanih snaga. Predale su se i sve ostale nacifašističke postrojbe u Evropi, osim ustaških. Štoviše, u ustaše su presvukli i domobrane, čak i kadete vojnog učilišta koji su sve do fva-tri dana ranije vježba li u Zagrebu drvenim puškama. Ideja je bila: izvući maksimum oružane sile koja će zapadnim saveznicima dobro...

Inoslav Bešker     08. svibnja 2020.