OSAMDESET GODINA OD PRVOG VELIKOG POKOLJA NEHRVATSKOG STANOVNIŠTA U »NDH«
Dan kad je počeo ustaški bal smrti
Unatoč tvrdnjama revizionista kako su progoni u »NDH« bili rezultat neprijateljstva Srba i antifašista prema novostvorenoj »državi«, povjesničar Hrvoje Klasić ukazuje na pomalo zaboravljeni pokolj počinjen samo koji tjedan nakon 10. travnja 1941.
Piše: VeDRA
30. travnja 2021.
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se opravdati nikakvim otporom. Naravno da je u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Jugoslaviji, buktala Narodnooslobodilačka borba, no masovna ubojstva bila su usmjerena najviše na ljude koji ničim u NOB-u nisu sudjelovali, kao izraz nemoći na bojnom polju i čiste mržnje prema drukčijima.
Povjesničar Hrvoje Klasić na portalu Net.hr objavio je članak o pokolju Srba u selu Gudovcu kod Bjelovara, počinjen vrlo brzo nakon uspostave »NDH«. Prenosimo članak u cjelosti.
Poruka nepoželjnima
U ponedjeljak 28. travnja 1941. četrdesetak naoružanih ljudi ulazi u mjesto Gudovac u okolici Bjelovara. Zadatak im je pronaći i na jednom mjestu okupiti sve muškarce srpske nacionalnosti. Sveukupno dvjestotinjak Srba odvedeno je zatim na livadu gdje se inače održavao stočni sajam. Svega nekoliko ih je uspjelo pobjeći i spasiti se dok su preostali natjerani da legnu na zemlju nakon čega su jedan po jedan zaklani i pobacani u veliku jamu.
Ustaše su ovaj masakr nastojali opravdati činjenicom da su u okolici Bjelovara pripadnici poražene jugoslavenske vojske koji se nisu slagali s uspostavom NDH ubili nekoliko hrvatskih seljaka, što se uistinu i dogodilo. Međutim, ubijanje ljudi koji sa spomenutim zločinom nisu imali nikakve veze bila je prije svega poruka novih vlasti onima koje se smatralo nepoželjnima u ustaškoj Hrvatskoj.
Ta poruka dala se naslutiti odmah po osnivanju NDH, i to upravo u Bjelovaru i okolici. Stotine lokalnih Srba uhapšeni su i zatočeni u novoosnovanom logoru Danica pokraj Koprivnice. Oni koji su na samom početku izbjegli hapšenje morali su na javnim mjestima nositi oko ruke svezanu crvenu traku s natpisom »Srbin« (»Serbe« na njemačkom). Većina će ih na kraju ipak završiti u ustaškim logorima, prvo u Jadovnom kod Gospića, a zatim i u Jasenovcu. Kao i gotovo cijela židovska i romska populacija iz bjelovarskog kraja.
Tih travanjskih dana 1941. Bjelovar je po mnogočemu bio perjanica režima koji se uspostavljao u Hrvatskoj. Njegov gradonačelnik Julije Makanec proglasio je 8. travnja »uskrsnuće« Nezavisne Države Hrvatske, dakle dva dana prije nego je to službeno učinio Slavko Kvaternik. Upravo taj čin omogućit će Makancu napredovanje u ustaškom pokretu i aparatu vlasti.
U svibnju 1941. Glavni ustaški stan imenuje ga logorskim pobočnikom u Bjelovaru nakon čega je promoviran u pročelnika za duhovni odgoj Ustaške mladeži u Zagrebu, a zatim postavljen za ministra narodne prosvjete NDH. U svojim govorima i tekstovima gorljivo je branio Antu Pavelića, Adolfa Hitlera i novi poredak koji se uspostavljao u Hrvatskoj i Europi.
Ustaške vrline
U tom smislu u brošuri »Ustaške vrline« objašnjava da »svaka zajednica uzima pravo da istrijebi, uništi ili bar učini neškodljivima one pojedince, koji je radi posvemašnjeg nedostatka vrlina slabe i upropaštavaju«. Zato Makanec mladima poručuje da »svaki ustaša mora imati neograničeno povjerenje u Poglavnika i njegovu državničku mudrost, te to mora i svojim držanjem u svakoj prilici pokazati«, jer ipak »Vođa u sebi nosi vjekovne ideale naroda i ne donosi ništa što nije čvrsto usidreno u stvarnosti narodne duše«.
Zanimljivo, nakon što je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 1943. u jednoj od rijetkih javnih propovijedi oštro osudio zločine, progone i rasizam na području NDH upravo će Julije Makanec u glasilu hrvatskog ustaškog pokreta kritizirati njegovo miješanje u politička zbivanja.
Kada se govori o Bjelovaru u vrijeme Drugog svjetskog rata ipak treba spomenuti i djelovanje tamošnjih antifašista, u prvom redu članova i simpatizera Komunističke partije, od kojih će mnogi ilegalne aktivnosti zamijeniti pristupanjem partizanskom pokretu. Na njihovu čelu početkom rata bio je čovjek kojeg su zvali Baja, pravog imena Milan, član ugledne bjelovarske obitelji Bakić.
On je s trojicom braće, poznatim sportašima i intelektualcima Aleksandrom, Nikolom i Slobodanom odveden 1941. u logor Jadovno gdje su sva četvorica ubijena. Peti brat, Vojin, preživio je rat i postao jedan od najpoznatijih jugoslavenskih kipara.
U njegovu bogatom spomeničkom opusu neizbježna motivacija biti će upravo antifašistička borba i žrtve ustaškog terora. Samo godinu dana nakon završetka Drugog svjetskog rata Vojin Bakić je u svom rodnom gradu izradio spomenik Poziv na ustanak poznat i kao »Bjelovarac«, a nekoliko godina kasnije i spomenik Pred strijeljanje ili »Gudovčan« posvećen spomenutom masakru nad Srbima potkraj travnja 1941. godine.
Normalizacija nenormalnog
Prošlo je točno osamdeset godina od zločina u Gudovcu koji je označio početak četverogodišnje vladavine terora, progona i masovnih ubojstava čije su žrtve prije svega bili Srbi, Židovi i Romi s područja NDH. Hrvatska je u međuvremenu postala neovisna demokratska država u čijem se ustavu ističu antifašističke vrijednosti, koja obilježava Dan antifašističke borbe kao državni praznik i čiji je prvi predsjednik bio pripadnik antifašističkog partizanskog pokreta. Drugim riječima, sve zvuči vrlo pohvalno i napredno. Nažalost, puno više u teoriji nego u praksi.
Uspostavom demokracije uništeno je više od tri tisuće antifašističkih spomenika među kojima i Bakićevi »Bjelovarac« i »Gudovčan«, te njegova remek-djela poput Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna na Petrovoj gori ili Spomenika pobjedi naroda Slavonije u Kamenskoj. Ulice su izgubili antifašisti i oni koje su fašisti ubijali, a dobili su ih oni koji su fašizam podržavali.
Sveprisutna normalizacija nenormalnog učinila je stoga logičnom i odluku demokratski izabranih bjelovarskih vlasti s početka 1990-ih da se braći Bakić oduzme ulica u njihovu rodnom gradu. Kao što je očito potpuno logična postala i odluka da u duhu demokratskih promjena Bjelovar dobije ulicu Julija Makanca.
Vezani članci
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Američki redatelj snimio je film o Splitu i Hrvatskoj kakav nitko nikad nije: Tjera nam crvenilo na lice... |
Ta dokumentarna snimka toliko je često prikazivana da je u Hrvatskoj gotovo opće mjesto. Prikazuje stadion Poljud prve nedjelje u svibnju godine 1980. Negdje sredinom prvog poluvremena utakmice između Hajduka i Crvene zvezde službena osoba ulazi u teren i javlja igračima vijest da je umro Josip Broz Tito. Potom slijede prizori koje kamera bilježi, a današnjem se hrvatskom gledatelju čini kao da potječu iz drugog svemira. Igrači obje momčadi plaču, na stadionu masa cvili, a...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Hrvatska |
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI |
Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...
Hrvatska |
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva |
Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Split |
Dvojbe koje to nisu |
Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Hrvatska |
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika |
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...
Hrvatska |
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti |
Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...
Hrvatska |
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH |
Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...