KAKO JE PRIJE OSAMDESET GODINA POČEO RAT NA OTOKU IŽU
Epopeja otoka heroja
Iz Malog Iža u partizane je otišao svaki treći stanovnik, među njih 415 bile su 134 žene. Poginulo ih je 172, mnogi od njih Sutjesci, na Gornjim i Donjim Barama i probijajući njemačke obruče po vrletima Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Od partizana i partizanki Malog Iža nitko nije proglašen narodnim herojem, a nama se čini da su svi tada bili heroji. Na malom otoku smještenom u zavjetrini između Ugljana i Dugog otoka mogli su sačekati kapitulaciju Italije. Mogli su, ali nisu.
Piše: Jure Srhoj
25. srpnja 2022.
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores Ibarruri Gomes, La Pasionarije, kojoj su fašisti ubili muža i dva sina a Ižom se prenosile njene riječi: »Narode moj, nismo pobijedili, ali će doći vrijeme pobjede, pobjedit ćemo nekada!«
O slobodarskom i nesalomljivom duhu Ižana govori činjenica, kada je od strane austrijskih vlasti i talijanaša nastupila zabrana glagoljanja (misa koja se pjeva na starocrkvenom slavenskom jeziku hrvatske redakcije – »na glagolicu« kako kaže puk), da je Veli Iž, zajedno sa župama Luka, Vrsi i Murvica, do kraja ustrajao, i pored zabrana, u glagoljanju i upotrebi glagoljice.
Unatoč blokadi otoka u prvim danima talijanske okupacije, 14 odvažnih mladića uspjelo se prebaciti na kopno i priključiti partizanskom odredu. Organizirani komunisti koji djeluju u teškoj ilegali šire propagandu i prikupljaju pomoć, a Talijani nastavljaju s terorom u selima Maloga i Veloga Iža i iškim selima Mućelu, Makovcu i Porovcu. Ižani Talijanima ne daju mira, stalno ruše telefonske i telegrafske vodove, tako da talijanska vojska na otoku nije imala nikakve veze sa Zadrom u kojem im je bilo zapovjedništvo. Talijani, tražeći po otoku komuniste, zapažaju da je omladine sve manje, tako da su racije sve češće i žešće. Tako će ta igra »skrivača« na malom otoku, »igri« u kojoj se gubila glava, trajati na Ižu čitavo vrijeme talijanske okupacije.
Ni deca ulja okupatoru
Jedinstvena je priča o počecima oružanog otpora stanovnika Malog Iža talijanskom okupatoru koji su, kako vidimo, imali zanimljivu revolucionarnu prošlost. Kako se dizao ustanak? Prva pobuna naroda, potaknuta komunistima, zapravo ustanak, na Ižu je započela u srpnju 1942. godine, kada je po naredbi Giuseppea Bastianininja, guvernera Dalmacije, započela rekvizicija maslinova ulja. Čim su stigli u Dalmaciju Talijani su počeli oduzimati stanovništvu najdragocjeniji prehrambeni artikl – maslinovo ulje. To isto, mnogo ranije, radila je i Venecija, koja je stimulirala sadnju maslina, a zabranjivala po Dalmaciji saditi nove nasade vinove loze. Vina je, za razliku od ulja, bilo u izobilju. Dalmatinci su rekviziciju vina, koje je također u siromašnoj i sušnoj Dalmaciji uvijek smatrano hranom, Talijanima još i mogli oprostiti – otimanje ulja nikako! Talijani su ostavljali 6 do 12 litara ulja po članu obitelji za godinu dana, a ostalu količinu po cijeni od 14 do 15 lira za litru trebalo je predati Talijanima.
U noći 25/26 srpnja 1942., upravo noć prije nego li su Talijani i m/b Sofija trebali doći po maslinovo ulje koje je bilo uskladišteno u crkvenoj uljari, grupa od devet maloiških komunista zajedno s nekoliko mještana provalila je u skladište. Dvadeset kvintala ulja, što je bilo u bačvama, prebacili su barkom – vlasništvo Šimuna Lukina pok. Ivana iz Iža Malog – na otok Ugljan i sakrili u pećinu, a kamenice pune ulja razbili.
Kada su karabinjeri o tome obaviješteni i došli sljedeće jutro, čitavo područje mirisalo je po maslinovu ulju koje je plivalo u uvali. Komandir stanice Iž Veli, stariji vodnik Salvatore Scillieri, sakupio je cjelokupno stanovništvo mjesta. Započelo je masovno hapšenje koje je zaoštrilo ionako međusobnu netrpeljivost i mržnju: odabrao je pedesetak mladića i četiri žene, vjerojatne začetnike krađe, neke svjedoke i više osoba za koje je znao da su protivnici Talijana, i naredio da se transportiraju u Iž Veli zbog saslušavanja i provjeravanja. Nitko nije znao ili nije htio javno otkriti tko je odnio i prolio ulje pa su Talijani iz svake kuće u selima Mućenu, Makovcu i Pokrovcu, uzeli po jednoga muškarca, ukrcali na motorni jedrenjak i poveli u Zadar. Talijani su vršili pritisak na mjesnog župnika koji je bio prinuđen predati popis stanovništva. Iako je vjerojatno znao tko je ukrao i prolio ulje, nije nikoga odao već se solidarizirao s narodom. Ponašanje stanovnika Iža Malog podsjećalo je na narodnu predaju o ubojstvu korčulanskog kneza, Mlečanina, od strane naroda u selu Čara. Na pitanje mletačkog istražitelja tko je ubio kneza, okupljeni narod odgovara: »Bat!«, a na pitanje tko je držao bat odgovor je glasio: »Svak!«
S fašistima preko palube
Na pretrpanom brodu za Veli Iž nabijenih jedan do drugoga našlo se 54 uhapšenih mještana Iža i nekolicina talijanskih karabinjera i financa: izaslanik udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Zadra dr. Angelo Languasco, talijanski vodnik Salvatore Scillieri i karabinjeri Elia Baldoni i Giovanni Sassaroli, vodnik Giacchino Rizzo i financi Antionio Nino, Salvatore Pintaura i Amilcare Mao Ciarandi. Veliki broj bijesnih uhićenika razbuktat će uskoro borbu prsa o prsa. Oko 11 sati Sofia je napustila Mali Iž u pravcu Velog Iža. Kada se jedrenjak udaljio jedva 400 metara od obale uhapšenici su iznenada napali talijanske vojnike, koji su ubili jednog napadača, a petoro njih ranili. Nastala je borba koja je trajala svega nekoliko minuta: napadači, kojih je bilo mnogo više svladali su talijanske vojnike od kojih su neki ubijeni, neki bačeni u more ili ranjeni. Ubijen je komandir stanice Veli Iž Salvatore Scillieri i karabinjer Elia Baldoni. Dr. Langzasco pao je u more i nije više pronađen. Jedan podoficir i jedan financ stražar su ranjeni a druga dvojica spasili su se plivanjem. Nakon što su se napadom na karabinjere i finance oslobodili, uhapšenici će se vratiti u Mali Iž uzbunjujući stanovništvo i u Velom Ižu s namjerom da dignu pobunu, prijeteći onima za koje su smatrali da su ih izdali.
Sutradan, 28. srpnja, nakon događaja s maslinovim uljem, na Iž će doći kaznena ekspedicija talijanskih fašista i pripadnika četničke protukomunističke milicije (MVAC), bataljun skvadrista »Toscano« s kapetanom Concinom zajedno s nekoliko ustaša, njih ukupno 1500 i krenuti u »rastrellamento« po otoku Ižu. Internirat će u logor Kampor na otok Molat 316 osoba, najviše djece i žena. Opljačkali su sve što su našli u napuštenim kućama, hranu, rublje, novac i stoku. U tom pročešljavaju talijanski vojnici, u neshvatljivoj maniji otimanja, u ponedjeljak, 28. srpnja 1942. odnijeli su sve što su stigli: ulje, rublje, dušeke, sve od dragocjenosti do krpa. U Malom Ižu od preko 50 šivaćih strojeva veoma malo ih je ostalo. Pričalo se, piše komesar Velog Iža Rombili u izvještaju guverneru u Zadar, da su brodovi puni svega i svačega pristali na Punta Miku. Ništa nije pomoglo, piše Romboli, energično držanje nekolicine oficira (karabinjerskog poručnika Renza Riccotija, metropolitanskog kapetana Marangija). Ramboli svjedoči da je je učinio sve što je ljudski bilo moguće u nastojanju da spriječi ovu sramotnu pljačku. Otimao je, kaže, iz ruku vojnika rublje, pokrivače, pune torbe i dr. da bi to vraćao jadnim porodicama koje su se, primorane pod prijetnjom pištolja da napuste svoje kuće, vraćale pod zaštitom i zatekli ih potpuno opustošene. Zbog ugleda naših vojnika nastojao sam, kaže komesar Romboli, što više spasiti obraz. »To sam uradio tako da se moglo smatrati kako su pljačkaši bili ustanici«.
Nemojte moga dida
Zbog navodnog sudjelovanja u krađi ulja i »pobuni« strijeljani su: Hino Vojvodić, rođ. 1914., Vjekoslav Bilan, rođen 1920., Bazilio Bilan, rođ.1924., Ivan Letinić, rođ 1933., Benjamin Bilan, rođ. 1912., Gojko Cvitanović, rođ. 1925. i Vinko Skorlić, rođ. 1910, svi iz Malog Iža. Strijeljanje su prinuđeni bili gledati svi stanovnici, pa čak i djeca. Među njima se nalazilo jedno dijete od tri ili četiri godine koje je plačući s obe ruke grčevito držalo djeda za nogu. »To je moj dida, nemojte moga dida!«, plakalo je i ponavljalo dijete. Maloga su Talijani uklonili a djeda strijeljali.
O strijeljanju će civilni komestar općine Veli Iž u navedenom izvještaju guverneru Dalmacije pisati kako je posve sigurno da je spisak imena sastavila jedna inorotkinja, stara 18 godina, izvjesna Stefanija Bilan, činovnica u Fašističkom domu, poznata po lakom ponašanju, koja je vršila dužnost službenog prevodioca u toku svih saslušanja. Omogućila je da se na smrt osude tri njezina bliža rođaka i to: Bazilio Bilan, 18 godina star, Vice Bilan od 23 godine i Benjamin Bilan od 30 godina starosti, i to samo zato jer je između nje i trojice strijeljanih rođaka postojala duboka mržnja zbog jedne parnice na sudu u Preku u vezi s nasljedstvom.
Nakon talijanske kaznene ekspedicije na Ižu i odvođenja stanovnika u internaciju u logor Molat, iški ilegalci će ubiti talijanskog učitelja u Malom Ižu Beniamina Perega, njegovu majku i tri seljaka iz mjesta, rodom Talijana, osumnjičene da su talijanski špijuni.
Očekujući neprijateljske represalije, stanovnici, njih 1200 od 1287 koliko ih je tada imao Iž Mali, napustilo je 26. srpnja noću Iž. Čamcima na vesla i jedra prebacili su se na otok Ravu i Dugi otok. Na Mali Iž vratit će se po odlasku kaznene ekspedicije. Područni fašistički inspektor koji je upućen iz Zadra da utvrdi političko stanje na Ižu poslije pljačke koje su počinile talijanske jedinice, u izvještaju se između ostalog pita: Što je danas Iž Mali? Jedna ruševina, pustoš koja steže srce, selo staraca i djece bez ikakve živosti. Kuće su prazne i bez najneophodnijeg. U tri grupe kuća koje sačinjavaju Iž Mali sada ima manje od 500 ljudi, mladi oba spola, njih 281, nalaze se među ustanicima a ostatak, oko 1200 stanovnika – nalazi se u koncentracionom logoru na Molatu. Nekoliko dana kasnije, kada su talijanske represalije i pomorska blokada malo popustili, grupa od 248 omladinaca i omladinki krenula je noću od 1. na 2. rujna u 12 čamaca s Dugog otoka na Kornate. Na Kornatima su prihvaćeni od partizanske veze i grupe boraca Primorske čete koji su s jednim leutom došli u Kornate da osiguraju prebacivanje Ižana na kopno. Sljedeće noći, 2. na 3. rujna, konvojem od 13 ribarskih čamaca, prešli su preko Murterskog kanala i iskrcali se na rtu Binjuš kod Tribunja. Od dobrovoljaca s Iža formiran je partizanski bataljun koji je kasnije ušao u sastav Druge dalmatinske brigade kao njen četvrti bataljun. Mnogi od njih izginut će na Gornjim i Donjim Barama i probijajući njemačke obruče po vrletima Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Mali Iž će naredne 1943. godine doživjeti jedan od najtežih dana u svojoj povijesti. Noću od 5. na 6. lipnja 1943., u mjesto je upalo 200 talijanskih vojnika predvođenih zloglasnim fašističkim kapetanom Melochijem. Mjesto je ponovno opljačkano, zapaljene su 72 kuće i 7 gospodarskih zgrada. Melochi je tada osobno ustrijelio Milu Toman samo radi toga jer ga je pitala zašto to rade.
Ukupno je iz Malog Iža, koji je prije rata imao 1087 stanovnika, u partizane otišao praktički svaki treći stanovnik (415 ljudi ili 32 posto, od tog broja 134 žene). U ratu su Malog Iža poginula 172 borca, a 30 mještana stradalo je kao žrtve fašističkog terora. U talijanskim fašističkim logorima (na Molatu, Ošljaku i u Italiji) i zatvorima bila su 483 mještana.
Borba za slobodu i hrvatstvo
Na Sutjesci kod Tjentišta poginula je 13. lipnja najmlađa Ižanka, djevojčica Asja Petričić (rođena 1932.) sa svojom majkom Rajkom, bolničarkom u Centralnoj bolnici. Iz rata je Mali Iž izašao sa 810 stanovnika (popis iz 1948.) da bi prema popisu stanovništva 2011. s vikendašima brojio 215 stanovnika.
Od partizana i partizanki Malog Iža nitko nije proglašen narodnim herojem, a nama se čini da su svi tada bili heroji. Rano su, rekli bismo, prerano s otoka otišli u rat na kopno. Na malom otoku smještenom u zavjetrini između Ugljana i Dugog otoka mogli su sačekati kapitulaciju Italije. Mogli su, ali nisu.
Tako su Talijani zbog maslinovog ulja izazvali pobunu i ustanak na Ižu a mnoge Ižane, kojima je prijetila smrt od talijanske odmazde nagnali u bijeg na kopno, gdje su ih dočekali vodički partizanski domoljubi. Borili su se za svoje ulje ali i pravo na slobodu i hrvatstvo jer nisu željeli na svom otoku trpjeti mrskog tlačitelja.
(Odlomak iz knjige »Putovanje dolinom sjenki – Dalmacija 1941-1944«).
Vezani članci
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Sutjeska |
ZABORAVLJENA GROBNICA DALMACIJE |
Iž u zadarskom arhipelagu i danas je, kao što je uvijek i bio, mali maslinarski otok zguran između Ugljana i Dugog otoka. Iž danas po popisu ima 600 stanovnika, što znači da u zbilji ima 400. Početkom 40-ih godina imao ih je više, ali ne mnogo više. Ta majušna krpica kopna nikad nije imala ni veliku ni važnu ulogu u povijesti. Ipak, postoji jedno povijesno poglavlje u kojem Iž strši kao jezivi, veličanstveni protagonist. To poglavlje Iž povezuje s udaljenim okrajkom balkanskog gorja. S nizom vijenaca i jednom dolinom na tromeđi Hercegovine, Crne...
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
Dva mjerila za hrvatske borce za slobodu: jednima cvijeće, drugima zaborav |
Nastavlja se gotovo svakodnevno dvomjesečno obilježavanje 30-te godišnjice bitke za Vukovar. Ovih dana je tako obilježena pogibija generala Blage Zadre. Hrvatska televizija je u svojim informativnim emisijama posvetila značajnu minutažu tom heroju Domovinskog rata, pridodavši nespretno vjesticu od nekoliko sekundi i o poginulom zapovjedniku satnije Vojne policije u Vukovaru i ne manjem junaku, bojniku Alfredu Hillu – Atili. U srijedu 20. listopada, Vukovar su u »prigodi 30. obljetnice bitke za Vukovar u...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Sutjeska |
Sutjeska: mjesto pogibije i slave |
Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu (Poruka Druge Dalmatinske brigade s Bara Vrhovnom štabu NOVJ) Dok god budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka Nijemci neće proći, a kada toga više ne bude znajte da više nema živih proletera (Poruka boraca Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade i Druge proleterske udarne brigade s prijevoja Ljubin grob) Ovih dana obilježavamo 78. godišnjicu završetka najveće i najkrvavije bitke...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Sutjeska |
Šest na jednog |
Okupator je operaciju, poznatu kao »Peta neprijateljska ofenziva« ili Bitka na Sutjesci, uveo oko 127.000 vojnika (67.000 Nijemaca, 43.000 Talijana, 2000 Bugara i oko 15.000 domaćih sluga okupatora) uz podršku 170 aviona, 8 artiljerijskih pukova i velikog broja tenkova – protiv Glavne operativne grupe jačine oko 22.000 partizana. Ili: šest na jednog, što je po vojnim normama, dvostruko više nego što je potrebno za apsolutni borbeni uspjeh napadača.
Hrvatska |
Obljetnica bitke na Sutjesci: predsjednik Milanović poslao vijenac s natpisom »Nesalomljivim Dalmatinkama i Dalmatincima« |
Na službenom Facebook profilu Zoran Milanović je objavio fotografiju vijenca koji je položio njegov izaslanik, a na kojemu piše: »Nesalomljivim Dalmatinkama i Dalmatincima«. Miljenić je položio vijence i zapalio svijeće kod spomenika »Bitka na Sutjesci« na Tjentištu i kod spomenika palim borcima Druge dalmatinske brigade u Donjim Barama, a povodom 77. obljetnice bitke na Sutjesci. - Ovdje je stradalo izuzetno puno naših građana, ljudi koji su se borili...
Sutjeska |
VeDRA i splitski antifašisti u Dolini heroja |
Zajedničko izaslanstvo naše udruge VeDRA i Udruge antifašista i antifašističkih boraca Splita i ove je godine sudjelovala na komemoraciji u Dolini heroja na Tjentištu povodom 78. godišnjice bitke na Sutjesci, najveće bitke Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije u kojoj je živote u borbi protiv njemačkih i talijanskih okupatora, te ustaških i četničkih snaga dalo više od tri tisuće boraca iz Dalmacije, najviše iz Šibenika i Splita. Kao i svake godine, VeDRA je organizirala i odlazak mladih na Tjentište, kako bi odali...
Sutjeska |
Počast herojima Sutjeske |
I ove, 2020. VeDRA je objavom osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji odala počast herojima bitke na Sutjesci. Među 22 tisuće partizana u jednoj od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata na Balkanu bilo je najviše onih iz Hrvatske - skoro devet tisuća, od čega ravno 5195 iz Dalmacije. Poginulo ih je čak 2908.
Sutjeska |
Godišnjica Sutjeske |
Od 15. do 17. lipnja 2019. obilježena je 76. obljetnica bitke na Sutjesci, a VeDRA je tom prilikom organizirala više aktivnosti u Dolini heroja. Izaslanstvo je posjetilo grob zapovjednika 3. udarne divizije, narodnog heroja Save Kovačevića, a na središnjoj manifestaciji bili su nazočni i predstavnici hrvatske Vlade, veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH, te je položen i vijenac predsjednika Vlade.VeDRA je 15. lipnja 2019. u Slobodnoj Dalmaciji objavila i osmrtnicu na cijeloj stranici s imenima i prezimenima 545 boraca iz Splita i okolice poginulih na Sutjesci. Uz...