Naš najveći čovjek

FRANJO TUĐMAN, predsjednik RH

Omogućio je samostalnu Hrvatsku

Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika Europe razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan političar i želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u sklopu Jugoslavije, a želio je isto tako da i ta Jugoslavija, ta njegova socijalistička Jugoslavija, bude ravnopravna u odnosu na Sovjetski savez, odnosno na Staljina.

Zasluge Tita su, što se hrvatskog naroda tiče, u tome što je on s antifašističkim pokretom doveo hrvatski narod na stranu pobjedničkih, demokratskih sila, antifašističke koalicije, što je omogućilo da se stvori federalna država Hrvatska i po Ustavu, od prvog Ustava 1945. do Ustava iz 1974., što je omogućilo da imamo i pravne osnove za samoodređenje i proglašenje samostalne Hrvatske.

Imao je hrabrosti, odvažnosti i državničke dalekovidnosti da se suprotstavi Staljinu u ono doba kad je pred Staljinom klečala čitava Istočna Europa... Titoizam je značio rješavanje nacionalnog pitanja u okviru socijalističke revolucije, zadržavanje državnosti jedne socijalističke zemlje, traženje novih putova u samoupravnom smislu.

To su mu zasluge što se tiče što se tiče unutarnje politike. Zasluge u međunarodnoj politici su u tome da je pružio takav otpor Staljinu kad su zapadne sile bile gotovo bespomoćne u odnosu na taj komunistički blok, sovjetski blok, a i u odnosu na širenje komunizma u čitavome svijetu.

On je bio čovjek koji je, i kao komunist, uvijek ostao Hrvat.

Tito je bio odgovor na izazove svog vremena, a danas poslije njegove smrti mnogi pokazuju da nisu na njegovoj razini.

Papa PAVAO VI, Rim, 1971.

Obrana i jačanje mira

Jugoslavija pod rukovodstvom Vaše Ekselencije izgleda da želi danas odgovoriti proširivanjem svoga međunarodnog utjecaja izvan granica Evrope, u jednom svijetu koji je stvarno postao bliži i solidarniji, kako u pozitivnim, tako i u negativnim aspektima.

Vaša Ekselencija zna s kolikom pažnjom Sveta stolica i ja pomno pratimo aktivnost koju Vi i Vaša vlada sprovodite na ovom planu i s koliko iskrenosti mi pozdravljamo zasluženi uspjeh svake Vaše inicijative, kojoj je cilj obrana i jačanje mira i unapređenje boljih i plodnijih odnosa medu nacijama svih kontinenata.

MIROSLAV KRLEŽA, književnik

Vratio je svojoj domovini oteto more, njene otoke i gradove

U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reci: NE! Održati se!

Još hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih...

Prigodom Titove šezdesetogodišnjice rečeno je sve što se može reći o životu jednog čovjeka koji se s ponosom može osvrnuti na svoj životni put.

Kad netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljivanja, položio sam temelje socijalizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom da kaže: »Izvršio sam ljudsku i građansku dužnost«.

Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je vise od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.

IVO ANDRIĆ, književnik, nobelovac

Vodio je legendarnu borbu

Jednom je rekao: »Njegovo stvaralaštvo, priznato u svijetu, značajno je doprinijelo i ugledu naše zemlje u svijetu.«

U ostavštini Andrića nađena je bilješka o Titu iz 1972. godine u kojoj, pored ostalog piše:

»I ja u Predsjedniku naše Republike vidim zaista zatočnika mira i borca protiv rata i nasilja. On je bio u legendarnoj borbi, kad je, sjedinivši narode Jugoslavije, digao i vodio oružani ustanak protiv fašističkih zavojevača i okupatora, to je bio i onda kada je oslobođenu i ponovo ujedinjenu Jugoslaviju poveo putem miroljubive saradnje, protiv hladnog rata i svih vrsta mržnje, diskriminacije i nasilja.

Borba za mir medu državama i narodima bila je i ostala u osnovi njegovih nastojanja.«

WINSTON CHURCHILL, britanski ratni premijer, 1944.

Izvanredni vođa, ovjenčan slavom

Razlog što smo prestali pomagati Dražu Mihajlovića je prost. On se nije borio s neprijateljem. Odlučno smo na strani Tita zbog njegove odlučne i hrabre borbe protiv njemačke armije.

Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce. Oko ovih herojskih snaga i u njihovim redovima razvio se jedinstveni pokret za slobodu cijelog naroda. Komunistima pripada čast što su prvi započeli borbu. Ti valjani Titovi sljedbenici drže onoliko Nijemaca u Jugoslaviji koliko ih drže kombinirane angloameričke snage u Italiji – južno od Rima.

Maršal Tito se pokazao ne samo kao veliki vojskovođa, već isto tako i kao izvanredan državnik, koji je dao ogroman doprinos ujedinjavanju jugoslavenskih naroda.

(1953.)
U maršalu Titu partizani su našli izvanrednog vođu, ovjenčanog slavom borbe za slobodu. Veliki je doprinos predsjednika Tita na planu međunarodne saradnje i razumijevanja, a isto i za opću stvar mira.

FRANKLIN DELANO ROOSEVELT, predsjednik SAD, 1944.

Prekretnička Titova odluka

Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u historiji drugog svjetskog rata.

CHARLES DE GAULLE, general, francuski predsjednik

Iznio je pobjedu

Tito je borac koji je u prkos najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak.

ROBERT F. KENNEDY, demokratski senator SAD, 1965.

Kennedijevo priznanje

Predsjednik John Kennedy je visoko ocijenio predsjednika Tita i bio duboko privržen razvijanju prijateljstva između SAD i Jugoslavije.

Predsjednik Kennedy je imao veliko divljenje za sve ono što je predsjednik Tito učinio za Jugoslaviju.

Mada dvije zemlje imaju različite poglede i politiku, predsjednik Kennedy je priznao da je jugoslavenski narod, pod predsjedništvom Tita, postigao veoma mnogo.

JIMMY CARTER, predsjednik SAD

Tito je dio historije svijeta

Predsjednik Tito je lider koji je dočekao mnoge velike Amerikance u svojoj zemlji. On je svjetski državnik koji je svoje narode vodio i štitio njihovu slobodu, već skoro 40 posljednjih godina.

U miru i ratu on je dio historije svijeta u vrijeme naše sadašnje generacije i u vrijeme ranijih generacija. On je čovjek neugasive snage, neugasive mladosti, neugasive borbenosti i neugasive hrabrosti.

On je čovjek koji posjeduje veliku snagu rukovođenja. Predsjednik Tito je čovjek koji vjeruje u razoružanje i činjenica je da je on otac predstojeće konferencije Ujedinjenih nacija o razoružanju.

WALTER F. MONDALE, podpredsjednik SAD, 1977.

Državnik poznat u cijelom svijetu

Mondale je osobno čestitao Titu rođendan na ručku u Belom dvoru za vrijeme posjete Jugoslaviji i pored ostalog kazao:

»Vi ste za vrijeme rata bili veliki lider, veliki jugoslavenski patriota, državnik poznat u svim dijelovima svijeta.
Jedan američki autor je kazao da čovjek postaje star tek onda kad njegove snage smijene tuga i žaljenje. Vi nikada niste prestali imati snage. Zbog toga želim najiskrenije čestitati Vam 85-ti rođendan i molim sve prisutne da mi se pridruže u zdravici za Vaše dobro zdravlje i za dalji razvoj odnosa između naše dvije zemlje.«

RICHARD NIXON, predsjednik SAD

Tito se nas Amerikanaca ne boji

Moja sjećanja me vode natrag, kada su u ovoj dvorani Bijele kuće bili drugi svjetski državnici.

Veliki svjetski lideri bili su ovdje. Podsjećam na večeri kada su tu sjedili Winston Churchill, Charles de Gaulle, Adenauer, Nehru, Sukarno.

Razmišljam o tim i drugim liderima, također, o jugoslavenskom predsjedniku Titu, našem večerašnjem uvaženom gostu.

Ljudi koje sam spomenuo bili su na čelu država većih od Jugoslavije i u pogledu teritorija i po broju stanovnika, ali ja smatram da mogu, bez bojazni da budem opovrgnut, reći da ni jedan svjetski lider, kome su u ovoj sali odane počasti, nije osobno sreo i poznavao, u svojstvu šefa države i vlade, više svjetskih lidera od jugoslavenskog predsjednika Tita.

To znači da onaj tko ima sretnu priliku da s njim razgovara, razgovara s nekim tko je toliko dobro, ako ne i bolje, informiran od bilo kog svjetskog lidera u cijelom svijetu.

To nam nešto govori i o čovjeku i o njegovoj zemlji.

Tito je lider koji ima svoju boju, smisao za humor i sjajno pamćenje i on se, nas Amerikanaca, ne boji.

ALDO MORO, predsjednik talijanske Vlade, 1965.

Simbol smjelosti

Predsjednik Tito je čovjek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smjelosti i odlučnosti u borbi za nacionalnu nezavisnost svoje zemlje, čovjek koji svojim angažiranjem na međunarodnom planu dokazuje da umije uskladiti snagu stavova, s mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državničkom radu neumorno zalagao i zalaže kako bi Jugoslaviji osigurao bolju i sretniju budućnost.

MARTIN LUTHER KING, vođa američkih crnaca, 1969.

Branio je pravo na slobodu drugih

Tito je danas, nema sumnje, državnik svijeta koji svojim snagama, umom i srcem, bez rezerve i sasvim iskreno, brani prava svih naroda da sami biraju svoj »svojstveni put« – oblik državnog upravljanja, društveno uređenje i nezavisnost u vanjskoj politici.

I upravo zbog toga možemo bez straha o našoj pristranosti, tvrditi da je on podjednako borac za nezavisnost svih zemalja svijeta, a ne samo Jugoslavije.

Sjetite se Titove borbe 1941., 1948., 1950., 1960... Branio je pravo na slobodu drugih dovodeći sebe i Jugoslaviju, ponekad, u težak položaj.

VLADIMÍR CLEMENTIS, ministar vanjskih poslova Čehoslovačke,1946.

Česi i Slovaci u Titu vide simbol

U očima čehoslovačkih naroda Titovo ime znači simbol nove Jugoslavije.

Bez bitaka vođenih pod njegovom komandom, bez njegove ideologije, ne bi bilo ni nove Jugoslavije, u stvari, ne bi uopće bilo nikakve Jugoslavije.

SAUMYENDRANATH TAGORE, predsjednik KP Indije,1954.

Riječi koje žive

Tito ima izvanredan dar da osluškuje glas naroda, da gradi na tvrdom i da stvara u nemogućem. Njegove misli su jednostavne ili bolje rečeno, obične, ali one žive u svakodnevnoj praksi.

PIERRE MENDÈS FRANCE, francuski političar i premijer, 1956.

Princip nezavisnosti

Tito je čovjek koji se sistematski i odlučno pridržava principa nezavisnosti svoje zemlje. Kad jedna mala zemlja odbije da bude rob bezbroj puta jače nacije, ona time daje primjer dostojan divljenja, mada naši doktrinarni pogledi nisu istovjetni.

HABIB BOURGUIBA, predsjednik Tunisa, 1961.

Volja za napredak

Za nas predsjednik Tito predstavlja onu volju za napredak i nezavisnost od koje mlade, slobodoljubivije nacije toliko očekuju da bi osigurale svoju egzistenciju i dostojanstvo i da bi snažno pridonijele međusobnoj ravnoteži i osnovnim uvjetima za mir medu ljudima.

Tito je borac koji je čitav svoj život posvetio trijumfu slobode i dostojanstva.

GEORGIOS PAPANDREU, grčki političar i premijer, 1964.

Apostol mira

Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. I mogu Vam zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovječanstvu – misijom slobode i mira.

Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svijetu, da se bori i za mir na Balkanu.

ADOLFO LOPÉS MATEOS, predsjednik Meksika, 1965.

Meksiko poštuje borce

Meksiko poštuje borce, hrabre, mudre i vidovite ljude. Stoga Tito uživa poštovanje u Meksiku, on je drag Meksikancima. On sjedinjuje u sebi one divne vrline koje su posjedovali vođe u borbi za nezavisnost Meksika, vidovitost utemeljitelja Hidalge i Morelosa, hrabrost jednog Zapate, mudrost i odlučnost Francisca Madere, Ventusijana Carranze.

NIKITA SERGEJEVIČ HRUŠČOV, generalni sekretar, u tajnom referatu na 20. kongresu KPSS

Zašto Tito nije pao

Mi smo skupo platili to »micanje malim prstom«. Ta je izjava odražavala Staljinovu maniju veličine... Nije važno koliko je i kako je Staljin micao, ne samo svoj mali prst… Tito nije pao. Zašto? Uzrok je bio u tom što je, u ovom slučaju neslaganja s jugoslavenskim drugovima, Tito za sobom imao državu i narod koji je prošao tešku školu borbe za slobodu i nezavisnost, narod koji je dao potporu svojim rukovodiocima.

Princ NORODOM SIHANUK, premijer Kambodže, 1972.

Protiv imperijalizma i šovinizma

Maršal Tito je u našim očima univerzalni heroj jer se bori za pobjedu pravedne stvari naroda, pobjedu bez koje bi čovječanstvo progutala poplava kolonijalizma, imperijalizma, neokolonijalizma, rasizma i šovinizma nekih velikih sila.

MOAMER el GADAFI, predsjednik Libije, 1972.

Štit koji brani nejake

Tito je ne samo iskren prijatelj libijskog naroda i brat Arapa, već i pravi vođa svih malih naroda kroz bespuće dvadesetog vijeka, prepunog strahova, gladi, nasilja moćnih i nerazumijevanja.

Tito je štit koji brani nejake od dažda imperijalista.

WILLY BRANDT, njemački kancelar, 1973.

Markantna ličnost našeg vremena

Za jugoslavenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu.

Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Ja cijenim Titovu smjelost i njegovu državničku mudrost. Mislim da mnogo toga što se danas dešava u Evropi, a nadam se ubuduće pod još povoljnijim uvjetima, ne bi bilo moguće ili bi bilo znatno teže da nije bilo sigurno ne lakog puta kojim je poslije drugog svjetskog rata krenula Jugoslavija s Titom na čelu.

JOMO KENYATTA, predsjednik Republike Kenije, Nairobi, 1973.

Vodeća uloga Tita

Za predsjednika Tita, heroja naše epohe, vrata Kenije su uvijek otvorena, bilo danju, bilo noću...

Svijet se s divljenjem sjeća Vašeg neprocjenjivog doprinosa borbi za mir, ravnopravnost, slobodu i nezavisnost potlačenih. Vaša vodeća uloga u svijetu nesvrstanosti dala je nove dimenzije međunarodnoj politici i svjetskim pitanjima...

ALEKSEJ KOSIGIN, predsjednik vlade SSSR, 1975.

Doprinos uništenju fašizma

Naš narod će uvijek pamtiti da je Narodnooslobodilačka armija Jugoslavije dala neizbrisiv doprinos uništenju fašizma, da su jugoslavenski partizani od prvog do posljednjeg dana rata bili naši suborci i saveznici. Uoči tridesetogodišnjice naše zajedničke pobjede mi želimo izraziti naše duboko uvažavanje jugoslavenskih partizana, boraca i komandanta, komunista koji su predvodili antifašističku borbu u zemlji i drugu Titu kao organizatoru i heroju te borbe.

ATAL BIHARI VAJPAYEE, ministar vanjskih poslova Indije,1978.

Časno mjesto u povijesti

Kada se bude pisala povijest dvadesetog stoljeća, Jugoslavija pod rukovodstvom predsjednika Tita dobit će posebno časno mjesto zbog nacionalne borbe za svoju slobodu i isto tako zbog mudrog državništva u zajedničkom nastojanju za osiguranje međunarodnog mira.

SANTIAGO CARILLO, generalni sekretar KP Španjolske, 1977.

Osuda Josipa Broza kao besčasna manipulacija

Držeći se tradicije bezuvjetne privrženosti Sovjetskom Savezu, 1948. godine mnoge komunističke partije su, formaliziranim stavovima Kominforma, slijedile kao stado osudu Josipa Broza i ostalih jugoslavenskih rukovodilaca.

A, poslije, kada je Hruščov smogao snage da javno demaskira ovaj manevar, osjetili smo se tako okrutno prevareni i tako beščasno manipulirani, da je to porušilo u nama sve što je ostalo od onog mitskog i gotovo religioznog odnosa prema KP Sovjetskog Saveza. U toj, gotovo, beznadnoj ispraznosti, ime Tito i njegovo djelo osvjetljavali su nove, sigurnije i suvremenije puteve međunarodnog radničkog progresivnog pokreta.

SANDRO PERTINI, talijanski predsjednik

Pobjednik u svim bitkama

Smrću predsjednika Tita čovječanstvo gubi borca koji se uporno borio za načela slobode i pravde. On je posljednji među velikanima Drugog svjetskog rata, koji odlazi nakon što je postao prvi u borbi za stvaranje i obranu nezavisnosti svoje zemlje. Pobijedio je u svim bitkama u kojima je sudjelovao. Izgubio je samo posljednju – onu protiv smrti.

BULENT ECEVIT, turski premijer

Doprinos međunarodnom razumijevanju

Tito će biti pamćen vječno i s divljenjem zbog njegovih velikih doprinosa međunarodnom razumijevanju i svjetskom miru.

WILLIAM DEAKIN, predstavnik britanske misije kod Tita, 1943.

Sjećajući se bitke na Sutjesci

Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku drugog svjetskog rata.

Imao sam vojničku čast da, po dužnosti koju sam obavljao kao šef britanske vojne misije, budem kraj Tita.

Imao sam više prilika da slušam Titova naređenja, da pratim njegove naloge komandantima koji su ga posjećivali, da čujem njegove analize, izdavanje borbenih rasporeda, da osjetim njegovu brigu za 4000 ranjenika.

Njegov čelični pogled je uvjeravao jedino i isključivo u pobjedu i samo u pobjedu. Usprkos zbivanjima u koje smo upadali, on je uvijek bio miran i staložen.

Na moje iznenađenje, umjesto fanatične ili doktrinarne ličnosti okorjele u životu na planinama, našao sam čovjeka maksimalno širokogrudnog i tolerantnog. Čovjeka profinjenog s oštrim i prodornim duhom.

DEAN JOHN, načelnik Britanskog imperijalnog generalštaba, 1944.

Montgomery, Žukov, Tito

Od jeseni 1942. Montgomery u Africi, Žukov na obalama Volge i Tito u gudurama Balkana, označili su početak sloma moći sila osovine i početak nezadrživog juriša na njemačku tvrđavu.

FELDMARŠAL BERNARD MONTGOMERY, britanski vojskovođa

Veliki čovjek

Tito je čovjek velikog karaktera. Vrlo je mudar, veliki vojni i politički lider.

Od svojih najmlađih dana pa do vremena kada je postao šef države, on se morao boriti protiv teškoća koje bi smrvile svakog drugog čovjeka. Ali, on je trijumfirao.

Tito je, zaista, veliki čovjek.

HAROLD ALEXANDER, britanski feldmaršal. 1949.

Postojani ratni drug

Maršal Tito je dobar prijatelj, postojan drug, osjećajan i dalekovid. Meni je drag. Maršal Tito mi je uvijek bio drag.

Ja se ne osvrćem na njegove političke poglede. Ja nisam političar. Međutim, gajim jednu vrstu instinktivne ljubavi prema njemu. Pogledajte šta je sve učinio u ovom ratu. Radovat ću se kada se opet susretnem s njim. On je objektivan i osjećajan.

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije jedina je saveznička vojska u Evropi kojoj je povjeren poseban front i koja vodi samostalne operacije pod komandom svog vrhovnog komandanta maršala Tita.

Sir FITZROY MACLEAN, britanski oficir pri Vrhovnom štabu

Najveći pokret otpora u povijesti

Ako je itko dijete ovog stoljeća, našeg nemirnog i uzavrelog XX. stoljeća onda je to Josip Broz Tito.

Čovjeku se Tito može sviđati ili ne. Nekima se ne sviđa. Čovjeku se XX. stoljeće može sviđati ili ne. Nekima se ne sviđa. Ali oni idu zajedno, taj čovjek i stoljeće. Buduća pokoljenja sjećat će se Tita kao jednog najvećih voda pokreta otpora u povijesti.

GEORGE PATTON, američki general

Politička i vojnička hrabrost

Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se, usred okupirane Evrope i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni.

Titovi partizani, izvanredno vojnički vođeni, nanosili su mu ozbiljne vojničke udarce i prerasli u dobro organiziranu armiju koja je sve vrijeme rata vezala za jugoslavensko ratište velike snage neprijatelja, veliki broj divizija koje su Hitleru mnogo puta nedostajale i na istoku i na drugim ratištima.

RUDOLF LÜTERS, komandant njemačkih trupa na Sutjesci

Moral koji izaziva čuđenje

Tok borbe je pokazao da su komunističke snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje.

Neprijateljsko zapovijedanje bilo je izvanredno pokretno i, također, u odbrani aktivno. Njemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima.

MAXIMILIAN VON VEICHS, njemački feldmaršal

Najopasniji neprijatelj Reicha

Najopasniji neprijatelj njemačkog Reicha na jugu je Tito.

LOUIS ADAMIČ, američki književnik, 1944.

Povijesni vojskovođa

Medu novim velikim svjetskim vođama nalazi se i Tito. Po mome mišljenju, povijest će Tita smatrati jednim od velikih vođa ovog rata, kao vojskovođu i političkog lidera koji je shvatio svoje vrijeme i kao komandanta koji je, s daleko manje snaga, postigao više nego ijedan drugi general u drugom svjetskom ratu.

JEAN CASSOU, francuski književnik, 1949.

Čovjek koji stvara povijest

Tito, to je jedan trenutak savjesti čovječanstva. Tako se osjeća svako ko se jednom s njim sreo...

(1972.)
Osjećam dugogodišnje prijateljstvo za predsjednika Tita, puno divljenja, ne samo zbog njegove ličnosti koja zrači simpatijom i energijom, već i zbog svega onoga što on znači. Zbog svega što, u prvom redu, znači za Jugoslaviju i što je značilo u najvažnijim trenucima njene povijesti – kao veliki vojnik, čovjek od akcije i stvaralac države.

Tito je historijska ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te riječi, čovjek koji stvara povijest.

JOE DAVIDSON, američki kipar, 1956.

Titov lik

Na mnogim slikama viđao sam njegov suviše oštri lik, čak namršteno ozbiljan.

Ali to nije Tito. On pored izraza jake volje i dubine unutrašnjeg života ima u svom finom osmjehu i izrazu očiju i širokogrudnu blagost i plemenitost.

Kroz njegovo lice zrači jedno veliko ljudsko srce.

JEAN-PAUL SARTRE, francuski književnik i filozof, 1961.

Govor protiv blokova

Neangažiranje znači aktivnu borbu protiv blokova. O tome je govorio predsjednik Tito.

U tom pogledu njegov govor je od izvanrednog značaja. Bio sam sretan da vidim tako snažno formulirane zahtjeve za mir, za razoružanje, za ukidanje atomskih eksperimenata, za uklanjanje vojnih baza sa tuđih teritorija. Nije to ekvidistanca, nego zajednička volja koja pokreće u borbu za mir i likvidaciju imperijalizma i kolonijalizma.

Pitam se nisu li Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez očekivali upravo ovu inicijativu, ovu poruku kako bi počeli razgovore.

ALBERT LEJTONER, američki znanstvenik, New York , 1967.

U društvu najvećih

Tito i nije samo otac nacije poput Washingtona, Garibaldija i Bismarcka, duhovni vođa naroda poput Martina Luthera i Giuseppe Mazzinija, već i najveći državnik dostojan Perikla, Petra Velikog iii Abrahama Lincolna.

NEIL AMSTRONG, američki astronaut, prvi čovjek na Mjesecu, 1968.

Zdravica

»Dižem ovu čašu za zdravlje čovjeka koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir, u zdravlje predsjednika Tita«.

CARLO PONTI, talijanski filmski producent, 1971.

Recite mu »hvala«

Predsjednik je ličnost o kojoj govori cijeli svijet. On je postigao mnogo i kao ličnost i recite mu »hvala«.

MOHAMED HASSANEIN HEIKAL, egipatski publicist

Simbol epohe

Povodom Titovog 80-tog rođendana: »Tito će ostati jedan od najizrazitijih simbola ove epohe nacionalnih revolucija, epohe socijalne revolucije, epohe naučne revolucije, epohe stalnog nespokojstva i brige za mir.«

RICHARD BURTON, britanski glumac, 1971.

Od mita do čovjeka

Veliki sam obožavalac maršala Tita još od 1945. godine kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Jer, u početku nismo znali je li to stvarna ličnost, kakva organizacija ili pseudonim.

Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nijemcima stvaralo pakao. Najviše sam oduševljen predsjednikovom jednostavnošću, skladnom misli i mirnoćom. Tito je posve drukčiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da tako veliki državnik mora biti čovjek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit.

SERGEJ BONDARČUK, sovjetski filmski redatelj i glumac 1972.

Stijena epohe

Tito je neobično prijatan, skladan, jednostavan u kontaktima. Bio sam polaskan kad mi je govorio o mojim filmovima »Rat i mir« i »Čovjekova sudbina«.

Uvijek sam bio zapanjen njegovom energijom. U ratu, poslije rata, danas.

Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar – mislilac. On je, rekao bih, velika stijena naše epohe.

ALBERTO MORAVIA, talijanski književnik, 1972.

U trci povijesti nitko ga nije pretekao

Tito je jedna od vrlo rijetkih ličnosti, danas još živih, koje se mogu nazvati povijesnim, jer se povijest potpuno poistovjećuje sa njihovim životom. Tito je jedan od najoporijih i najsmjelijih takmičara u trci historije.

U toj trci ostavio je za sobom mnoge takmičare i da ga, valjda, nitko nije pretekao.

WILLIAM SAROYAN, američki književnik, 1973.

Što je rekao Tito

Često, kad se sve uzburka i kad se počne govoriti o ratu i atomskoj bombi, znao sam u tiho predvečerje, poslije pisanja u toku cijelog dana, povući se u neki kutak kuće i razgovarati, uz toplo crno vino, s najboljim prijateljem nobelovcem Johnom Steinbeckom, o rješenju svjetske krize.

Uvijek pritom uzimajući u obzir ono što će reći državnici velikih sila, mi smo uvažavali ono što je već rekao, reagirajući među prvima u svijetu na nemile događaje, predsjednik Tito.

ARTUR MILLER, američki književnik, 1973.

Partizanski otpor se dojmio Amerike

Uvijek sam u novinama, svakog dana, najprije pratio što je bilo s partizanima maršala Tita. Želim posebno istaći da je primjer Jugoslavije 1941. godine djelovao na mnoge ljude širom svijeta i na cijelu Ameriku. Kada smo čuli za silan otpor koji su jugoslavenski partizani pružili njemačkim hordama i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svjetskog rata shvatili da Hitlerova Njemačka nije nepobjediva.

BRANKO ĆOPIĆ, književnik

Div iz narodne bajke

Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno djelo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku.

IVAN MEŠTROVIĆ, kipar

Naš najveći čovjek

Tito je, bez svake sumnje, najveći čovjek koga su u čitavoj svojoj historiji imali jugoslavenski narodi.