MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA I ANTISEMITIZMA
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu
Odlomak iz knjige »Antifašizam: povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924.-2024.« prof. dr. Vjekoslava Perice koja je upravo objavljena u biblioteci VeDRA
Piše: prof. dr. Vjekoslav Perica
09. studenog 2024.
Slavko Goldstein
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane i antifašističku borbu južnoslavenskih naroda. Dylan je pokazao da malo zna o Balkanu i njegovim ljudima, iako je vjerovao da ih dobro poznaje i javnosti se predstavio kao ekspert za Srbe i Hrvate i njihove međunacionalne odnose. Dylan je, naime, tada kao Robert Zimmermann, proveo djetinjstvo u rudarskom Hibbingu u Minnesoti, gdje se naselilo brojno stanovništvo južnoslavenskog porijekla. Vjerojatno je svjedočio i njihovoj mržnji, jer to je bilo za vrijeme i odmah poslije Drugog svjetskog rata. Zatim je za ratova devedesetih Dylanove percepcije Balkana potvrdio i stereotip o Balkanu kao zemlji vječne vjerske i etničke mržnje (engl. ancient hatreds) koji se vrtio tada u zapadnim medijima. Do njega nikad nisu došle informacije da su ti narodi znali živjeti u miru pa i da su zajednički postigli izvanredne uspjehe, poput pobjede nad fašizmom i stvaranja moderne, zajedničke, multietničke države. Izgleda da je to prvi put saznao od Slavka Goldsteina, hrvatskog partizana židovskog porijekla koji je preživio Holokaust zahvaljujući etnički mješovitoj antifašističkoj vojsci, u kojoj se i sam borio.
Deset Židova narodnih heroja
Bob Dylan, danas nobelovac, komentirao je krajem 2012. u intervjuu utjecajnom časopisu o pop-kulturi Rolling Stone međuetničke odnose na Balkanu, u sklopu teme o rasizmu i antisemitizmu u svijetu. Dylan je iznio sljedeće: »Crnci znaju da se neki bijelci nisu htjeli odreći sistema koji je održavao ropstvo – i da bi da su uspjeli taj sustav sačuvati i dalje bili robovi pod jarmom bijelih gospodara. Crnci se ne mogu pretvarati da to ne znaju i da zato i dalje bijelcima ne vjeruju. Ako vam je u krvi nekadašnji robovlasnik ili član Ku Klux Klana, crnci to mogu osjetiti. Te stvari se zadržavaju do danas. Baš kao što Židovi mogu osjetiti nacističku krv, a Srbi i hrvatsku krv« (Goldstein, 2013). Po objavi intervjua bilo je polemika, a Dylana je tužila i udruga Hrvata iz Francuske za neutemeljene i uvredljive etničke stereotipe.
Dylan je govorio iz osobnog iskustva kao Amerikanac i osoba židovskog porijekla koja pamti Holokaust i koji je svjedočio američkom rasizmu i rasnoj diskriminaciji. Govorio je i kao netko tko je odrastao u rudarskom gradiću u Minnesoti gdje je svjedočio mržnji između tamošnjih Amerikanaca porijeklom Srba i Hrvata. A potom je nešto površno pročitao o povijesti Jugoslavije i srpsko-hrvatskim odnosnima. Za njega je ta mržnja bila vjekovna, genetska i neizlječiva kao i ostali primjeri rasizma o kojima govori.
Odgovor hrvatskog publicista i nakladnika Slavka Goldsteina Dylanu objavio je ugledni New York Times:
Ja sam hrvatski Židov, oca su mi ubili hrvatski fašisti 1941. Ja sam izbjegao progon u rodnom gradu Karlovcu, uz pomoć dviju katoličkih obitelji. Utočište sam pronašao u hrvatskom selu. Da bi nas spasila od vjerojatne deportacije u koncentracijski logor u svibnju 1942. godine, majka je mene i mlađeg brata odvela u hrvatske partizane koji su kontrolirali južni dio zemlje, blizu jadranske obale. Imao sam tada 14 godina. Od tog trenutka osjetio sam slobodu: nikoga nije zanimalo jesam li Hrvat ili Srbin, kršćanin ili Židov. Sljedeće tri godine radio sam za partizane, prvo u pomoćnim jedinicama u srpskim selima pod kontrolom partizana, a zatim 15 mjeseci u borbenoj jedinici sastavljenom uglavnom od dobrovoljaca iz Karlovca… Balkanski nacionalizam bolest je koja drijema u doba prosperiteta i stabilnosti, a eksplodira u drugim vremenima…
U sustavu vladavine koji je uspostavio Maršal Tito, jugoslavenski predsjednik i vođa antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, imali smo više od 40 godina međunacionalnog mira. Dylan izgleda ne zna ni o kojoj to povijesti Goldstein govori, niti razumije Goldsteinov svjetonazor, ni patriotizam ni identitet. I nažalost nije ovaj nobelovac jedini među intelektualcima koje ova tematika zanima a o njoj malo i površno znaju. Blizak je Dylan mnogima iz izraelske desnice koji su dolazili u zemlje bivše Jugoslavije istraživati mitove i stereotipe poput onih o Hrvatima kao kolektivnim ustašama gorim od nacista ili Srbima kao kolektivnim žrtvama nacizma usporedivim s Židovima (Perica, 2021). Zbog toga otvoreno pismo Slavka Goldsteina Bobu Dylanu ima izuzetnu edukativnu funkciju ali i težinu važnog političkog svjedočanstva i to ne samo za Izrael, Židove, Hrvatsku, Srbiju i postjugoslavenske države nego i cijeli novi svijet nakon historijskih promjena poslije 1989. Goldsteinovo pismo koje je objavio New York Times je svojevrsni udžbenik iz povijesti antifašizma koje jasno i sažeto objašnjava što je bio antifašizam. Goldstein piše Dylanu i kao međunarodno priznati intelektualac, osoba židovskog porijekla ali i kao antifašist i upravo zbog toga i Hrvat i hrvatski patriot. Da je Slavko Goldstein Hrvat i hrvatski domoljub, i da ga je partizanski jugoslavenski antifašistički pokret takvog izgradio, to je i danas nemoguće shvatiti mnogima na hrvatskoj desnici i na svakoj desnici koja rasistički etnicizira i konfesionalno dijeli žive i mrtve po pradjedovskoj vjeri, rodu, krvi i porijeklu a ne po izboru, djelima i vrijednostima im određuje nacionalnost.
Slavko Goldstein je kazao mnogo i naglasio najvažnije ali u ovom pismu nije mogao opširno prezentirati ono što se zna iz povijesti antifašizma i što se i u mnogim zemljama pa i u SAD-u i u Izraelu uči u školama i u muzejima Holokausta. Na primjer, podatak da su tisuće preživjelih Židova iz bivše Jugoslavije ostali živi jer su bili u Titovim partizanima ali da su mnogi i dali živote u borbi za slobodu i pobjedu nad fašizmom. Zna se da je stoga Tito u početku pomagao borbu za nezavisnost Izraela koji su utemeljili lijevo orijentirani sekularni europski Židovi. Partizana židovskog porijekla iz bivše Jugoslavije bilo je više od četiri tisuće. To nije malo u odnosu na oko 70 000 jugoslavenskih Židova prije rata. Jugoslavenski je antifašistički pokret, uz poljski i sovjetski i po sudjelovanju Židova bio najjači u Europi. Jugoslavenski partizani židovskog porijekla dali su jednog člana Vrhovnog štaba partizanske vojske, deset narodnih heroja i dvoje partizanskih generala, uključujući i prvu ženu s generalskim činom u jugoslavenskoj armiji. Tome treba dodati i jednu od najmasovnijih akcija spašavanja Židova iz koncentracijskog logora u okupiranoj Europi. Radi se o akciji KPJ-a s 2500 ljudi spašenih 1943. iz talijanskog fašističkog logora na Rabu i pristupanju velikog broja spašenih Titovim partizanima (Kerenji, 2016).
Pijade, Davičo, Danon, Papo
Vjerojatno najpoznatiji jugoslavenski partizan židovskog porijekla bio je Moša Pijade, komunistički vođa koji je proveo 14 godina u zatvorima monarhističke Jugoslavije, slikar, pisac i prevoditelj i ratni član vrhovnog zapovjedništva partizanske vojske i poratni predsjednik jugoslavenskog parlamenta. U jednoj internetskoj prezentaciji partizanske himne Zog nit kynmol, izvedene povodom Dana sjećanja na Holokaust, pokazuje se i poznata arhivska ratna fotografija vođa jugoslavenskih partizana Tita i Moše. Zatim, treba spomenuti pored ostalih i književnika Oskara Daviča, skladatelja i dirigenta Oskara Danona te liječnicu Rozu Papo, prvu ženu u rangu generala Jugoslavenske armije. Po jednom izraelskom izvoru sa zanimljivom feminističkom perspektivom, navodi se o sudjelovanju Židova u jugoslavenskom antifašističkom partizanskom pokretu sljedeće:
Partizanski pokret u Jugoslaviji bio je značajan. Mnogi jugoslavenski Židovi, i žene i muškarci, bili ili ne prije rata komunisti, otišli su u partizane. Bili su toplo primljeni i nisu bili diskriminirani zbog antisemitizma. U partizanima je bilo 4 572 Židova, od kojih 3 000 u borbenim jedinicama. Budući da su Židovi bili priznati kao ravnopravni zbog nepostojanja institucionalnog antisemitizma, nisu morali imati vlastite postrojbe.
Velik broj židovskih partizana posebno je značajan s obzirom na prepreke s kojima su se suočavali pri pridruživanju otporu. Kad je otpor započeo punom snagom u jesen 1941., veliki broj Židova Jugoslavije bio je ubijen. Oni koji su se mogli boriti morali su pronaći način da dođu do udaljenog područja gdje se vodila borba i gdje su bile partizanske oslobođene teritorije. 1380 partizana Židova poginulo je u borbi; 150 je primilo medalju za hrabrost. Deset Židova dobilo je orden narodnog heroja, najviše odličje koje dodjeljuje jugoslavenska vlada. Brojni Židovi postali su visoki časnici u partizanskom pokretu, uključujući generala Voju Todorovića, koji je nakon rata postao načelnik kopnene vojske, i dr. Rozu Papo, prvu ženu koja je postala general u jugoslavenskoj vojsci. Židovi su zauzeli ključne pozicije u uspostavljanju medicinskog korpusa pod vodstvom dr. Herberta Krausa. Izuzetno velik broj partizanskih žena boraca, posebno u sanitetskom sastavu, bile su Židovke. Doista, otprilike polovica od 1075 židovskih medicinskih radnika za koje je Jaša Romano dokumentirao da su bili aktivno uključeni u Narodnooslobodilački pokret bile su žene. Ovaj popis židovskih partizanki uključuje 384 medicinske sestre, trideset i devet liječnika, devetnaest medicinara, osamnaest ljekarnika i pedesetak drugog medicinskog osoblja; više od stotinu tih žena izgubilo je život tijekom borbi.
Među židovskim liječnicama koje su prije rata bile uključene u ljevičarske aktivnosti i pridružile se partizanima početkom ustanka 1941. bile su Roza Papo iz Sarajeva (1913. – 1984.), Lota Ejdus (1913. – 1941.) i Berta Bergmann (1892. – 1945.) iz Bosne; Ružica Ripp (1914. – 1942.) i Ružica Blau-Francetić (r. 1914.) iz Vojvodine te Klara First (1908. – 1944.) i Frida Guttmann (1896. – 1944.). Druga skupina židovskih liječnica, uključujući Zoru Goldschmid-Steiner (1902. – 1985.), Julijanu Kraus-Lederer (1893. – 1942.), Klaru Fischer-Lederer (1908. – 1985.), Mariju Schlesinger-Brand (1895. – 1943.), Ljubu Neumann (1894. – 1943.) i Etu Najfeld-Spitzer (r. 1916.) bila je među 81 hrvatskim židovskim liječnikom koje su ustaške vlasti 1941. poslale u Bosnu u borbu protiv endemskog sifilisa, a praktički cijela kohorta liječnika kasnije je otišla u partizane. Neke Židovke, uključujući Milicu Band-Kun (1913. – 1943.) radile su kao liječnice u hrvatskim koncentracijskim logorima; drugi su upravljali partizanskim poljskim bolnicama. Nekoliko liječnica promaknuto je u časničke činove i primilo vojna odlikovanja za ratne zasluge; od trideset i devet židovskih liječnica koje su se borile s partizanima, trinaest ih je izgubilo život. Židovke koje su imale sreću pobjeći u talijansku okupacijsku zonu unutar Hrvatske, posebno one internirane u logore na otoku Rabu na Jadranu, uključile su se u aktivnosti otpora 1943. godine, pridruživši se Židovskom rapskom bataljunu ili drugim partizanskim snagama. Mnogi od poginulih dobili su nakon rata na raznim spomen-pločama priznanje za zasluge za domovinu. Estreja Ovadija (1922. – 1944.), mlada tekstilna radnica iz Bitole, koja je tijekom rata bila aktivna u Komunističkom omladinskom pokretu, a potom i u Komunističkoj partiji, 1943. godine odlazi u partizane i služi kao politički komesar u bataljonu Makedonske brigade. Poginula u borbama 1944., devet godina kasnije postala je jedina Židovka ikada proglašena narodnim herojem, najvišim odličjem za ratnu hrabrost u Jugoslaviji.
Sloboda će uskoro doći
I nobelovci surfaju po internetu, pa možda i Bob Dylan koji je poticaj da produbi znanje o antifašizmu dobio od hrvatskog partizana Slavka Goldsteina, naleti i na ove podatke. Možda dobije inspiraciju i u čast jugoslavenskih partizana nešto uglazbi i napiše neki stih. Kao što je Leonard Cohen 1969. napisao svoju verziju »Partizana« – u originalu himne francuskog pokreta otpora nastale 1943. I Dylan i Cohen ostaju upamćeni kao velikani folk glazbe, ali Cohen se, između ostaloga razlikuje od Dylana i kao »onaj koji je znao tko su bili antifašisti partizani«. Njemu u čast, evo jednog stiha na ratnom francuskom originalu kojeg je i Cohen izvodio:
Le vent souffle sur les tombes
La Liberte reviendra
On nous oubliera
Nous rentrerons dans l’ombre…Čuje se vjetar s groblja,
I sloboda će uskoro doći
Tada ćemo i mi izići iz sjene…
Cohenovog »Partizana« prepjevali su mnogi u svijetu a ima i nekoliko verzija na jezicima južnoslavenskih naroda. Najpoznatija je vjerojatno ona Johnnyja Štulića iz 1991. (»Štuc u ruke i – crta!«) koja u Štulićevoj izvedbi nije dostupna na internetu. Ali je zato dostupna rijetka i vrijedna izvedba »Partizana« od strane Arsena Dedića iz 1970-ih (uostalom, Štulić je, koliko od Cohena, kao što je sam govorio, vjerojatno dobio inspiraciju i za ovu i mnoge druge pjesme koje je izvodio, od velikog jugoslavenskog šansonjera). Arsenova izvedba »Partizana« na tekst Nikice Petraka, sačuvana je u YouTube riznici i uvrštena je uz Cohenovu i originalnu francusku ratnu verziju na playlistu koja prati ovu knjigu.
Vezani članci
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Svijet |
Muftija, prijatelj s Hitlerom i Pavelićem... |
Na današnji dan, 28. studenoga 1941., Adolf Hitler u svom je uredu u Berlinu primio pomalo neobičnog gosta. Nakon što je ušao, čovjek u dugoj crnoj odori s bijelim fesom na glavi podigao je desnicu u nacistički pozdrav te se rukovao s Führerom Trećega Reicha. Bio je to Hadži Amin al-Husseini, veliki muftija Jeruzalema i najuglednija ličnost otpora naseljavanju Židova u Palestinu. Razgovor između al-Husseinija i Hiltera trajao je 95 minuta i sveo se na razmjenu riječi podrške oko daljnje borbe protiv najvećih zajedničkih...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Što hitnije vratiti u popis obvezne literature »Dnevnik« Anne Frank |
Čovječanstvo nije iskusilo strašnijeg i jezivijeg zločina u svojoj dugoj povijesti od onoga kojega su provodili nacistički i fašistički režimi u suradnji sa svojim saveznicima u 20 st. To su toliko teški i užasni zločini po svome sadržaju te obuhvatni po svojim razmjerima da kod iole normalnog ljudskog bića izazivaju najveću odbojnost i najdublje zgražanje. Unutar čitavog ideološkog i provedbenog sustava tih zločina posebno se, po svojoj svireposti, ističu zločini protiv židovskog naroda poznatiji pod...
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Zagreb |
Upisano u kamen spoticanja |
Ne bi bilo loše kada bi, u ovim trenucima dok se u svijetu na očigled svih nas veličaju totalitarni režimi i na svakom koraku krše ljudska prava, mnogo više ljudi upravo tako osviješteno hodalo centrom ovoga, ali i svakog drugog europskog grada. Ovo na što nas ovi kameni spoticanja svakodnevno trebaju podsjetiti ne smije se, naime, nikada više ponoviti! Nema dva tjedna kako sam se u Gundulićevoj ulici, ispred kućnog broja 29, spotaknuo na neki kamen. »Skoro sam se polomio!«, podviknuo sam uzrujano uz još nekoliko psovki upućenih valjda gradskim...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
EX-YU |
Originalni prijedlog za budućnost |
Za razliku od Mire Furlan, nisam otišao pod pritiskom – piše Vjekoslav Perica o svom egzodusu u SAD u knjizi »Pomirenje i posljednji dani«. Ipak, Peričino osobno iskustvo utoliko je slično onom Mire Furlan što je i on izgubio stan na taj način da je netko upao u »srpski stan« njegova pokojnog oca u Splitu i »privatizirao ga«. »Privatizacija« je u mnogim slučajevima bila samo drugo ime za otimačinu bilo privatne, bilo društvene imovine. Možda je to netko već i učinio, a ako nije, trebalo bi napraviti jednu povijest naših ratova kroz...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Split |
Malo će ljudi imati želudac ozbiljno proći kroz Goldsteinovu enciklopediju mržnje u Hrvatskoj. Moja jedina nada su učitelji |
Udruga VeDRA zajedno sa Židovskom općinom Split predstavit će u petak, 10. lipnja 2022. u 19:00 u hotelu Park najnoviju knjigu povjesničara Ive Goldsteina »Antisemitizam u Hrvatskoj – od srednjega vijeka do danas« koja je objavljena u nakladi Frakture iz Zaprešića. Prisustvovat će autor uz predstavljače, povjesničare Aleksandra Jakira, Vjekoslava Pericu i Dragana Markovinu, moderatora promocije ovog djela. Tim povodom prenosimo osvrt redatelja Rajka...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Europa |
Sjećanje nije dovoljno, lekciju Holokausta treba primijeniti na današnji svijet |
Generalna skupština UN-a uvela je 2005. godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Za taj dan izabran je 27. siječanj jer je tog datuma prije 77 godina, 1945., Crvena armija oslobodila logoraše u Auschwitzu, oko 7.000 onih koji su se uspjeli sakriti ili su ih SS-ovci ostavili da umru. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih oko 60.000, tjera na marš prema koncentracionim logorima u...
Svijet |
Ideologija zla koja je odnijela milijune života |
Holokaust je grčka riječ koja znači »potpuno spaljen«. U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945.) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo »konačno rješenje« (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje...
EX-YU |
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje |
Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu |
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...
Split |
Promocija Goldsteinove knjige |
VeDRA je 13. veljače 2020. organizirala promociju knjige Ive Goldsteina »Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća«, priređenu u splitskom hotelu Park. Uz moderiranje i uvodnu riječ Pere Jurišina, knjigu su uz autora predstavili novinar, publicist i književnik Jurica Pavičić, te profesor splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir. U ime udruge VeDRA punoj dvorani u hotelu Park obratio se general Veselko Gabričević.Uz brojne teme otvorene na promiciji, od Stjepana Radića do politike Franje Tuđmana, vrijedi istaknuti Goldsteinovu tezu da je...
Europa |
Komemoracija u Auschwitzu |
Kao jedina veteranska udruga iz Hrvatske, VeDRA se 27. siječnja 2020. priključila obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau. Ranko Britvić, Rozita Vidan i Feđa Klarić tom su se prilikom poklonili žrtvama Holokausta i ove nacističke tvornice smrti, koncentracijskog logora kojega je u siječnju oslobodila Crvena armija nadirući kroz Poljsku prema Njemačkoj.Izaslanstvo VeDRA-e je sudjelovalo i na svečanostima koje su tom prilikom organizirane u Krakovu, gdje smo bili posebni gosti hrvatskog veleposlanika Tomislava...