OSAMDESET JE GODINA PROŠLO OTKAKO SU USTAŠE POKUŠALE HRVATSKU STAVITI NA MRAČNU STRANU SVIJETA

Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Ma koliko se revizionisti trsili dokazati drukčije, zbog dobrobiti Hrvatske i svih njezinih građana, zbog sadašnjih i budućih generacija treba jasno reći, jednom za svagda: 10. travnja 1941., kad je proglašena takozvana Nezavisna Država Hrvatska, najsramniji je dan u cijeloj hrvatskoj povijesti.

Piše: VeDRA
  10. travnja 2021.

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i uspješna kao u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Pa ipak, u hrvatskoj politici – ali i društvu, recimo dijelu crkvenih krugova – i dalje je mnoštvo snaga koje će ustaški pokret, NDH, Antu Pavelića i 10. travnja 1941. proglašavati dijelom vjekovnih težnji hrvatskog naroda. Jednako tako se isti taj dio društva odnosi i prema ustaškom pozdravu »za dom spremni«, ponajprije zbog toga što su ga još u Domovinskom ratu kao svoj slogan uzele postrojbe HOS-a. Dapače, isticanje i klicanje toga slogana nametnulo se kao svojevrsna legitimacija otpora komunističkom nasljeđu, premda jedno s drugim nema nikakve veze. Te tri riječi mogu se tumačiti jedino kao nostalgija za jednim zločinačkim režimom, i žal za nacističkom ideologijom odnosa prema Srbima, Židovima, Romima i Hrvatima antifašistima. Dapače, ta nostalgija istjeruje Hrvatsku iz kruga kojemu od 1941. pripada, krugu pobjedničke globalne antifašističke koalicije za čije oslobodilačke ciljeve su naši ljudi iz svih etničkih grupa dali tisuće života. To što se njime kiti i diči i dio branitelja ništa ne mijenja na stvari. Uostalom, 9. bojna HOS-a koja će na današnji dan – koji se obično predstavlja kao dan osnutka – sigurno imati jedno od svojih komemorativnih postrojavanja u crnom nije ni osnovana 10. travnja nego 2. studenoga 1991. Povijest se može prekrajati samo kad se prikriva.

Zbog svega toga, zbog dobrobiti Hrvatske i svih njezinih građana, zbog sadašnjih i budućih generacija može se dati samo jedan sud: 10. travnja 1941., kad je proglašena takozvana Nezavisna Država Hrvatska, najsramniji je dan u možda cijeloj hrvatskoj povijesti. Kao što u cijelom civiliziranom svijetu oko toga nema spora, ne bi ga trebalo biti ni u Hrvatskoj. Istine radi, nije bolje ni u našem neposrednom susjedstvu, gdje su sljedbenici četnika i na vlasti, a najgori zločinci doživljavaju sudske rehabilitacije, ili bar pokušaje rehabilitacije. No, pozabavimo se vlastitim dvorištem.

Nepriznata umjetna tvorevina

Za sve koji misle da je karakter NDH podložan »može ovako-može onako« ocjenama, još jednom ponovimo: riječ je o kolaboracionističkoj, umjetnoj tvorevini koju su priznale samo Hitlerova Njemačka i njezini sateliti (ni Vatikan je nije priznao), i čija se sva politika svodila na rasne zakone, koncentracijske logore, zločine i vjerno služenje okupatoru, od pokušaja istrebljenja »nečistih« naroda do slanja vojske u rat pod Staljingradom. Svaka teza o »ostvarenju vjekovnih težnji hrvatskog naroda za ostvarenjem vlastite države« pada pred tim činjenicama.

NDH je stvorena tako što su fašistička Italija i nacistička Njemačka u Zagrebu instalirali marionetsku državu, koju je Proglasom pročitanim na zagrebačkom radiju 10. travnja 1941. obznanio Slavko Kvaternik, kao posebni opunomoćenik Ante Pavelića koji je rasplet – kako mu i priliči – čekao na sigurnom, kod gospodara u Italiji. Čak i kad je stigao u zemlju, Pavelić je još nekoliko dana proveo u Karlovcu, čekajući na granici njemačke i talijanske okupacijske zone hoće li Nijemci uspjeti uvjeriti Vladka Mačeka da preuzme upravljanje nad novoosnovanom »državom«. Kako je Maček ipak bio nešto mudriji odbio je, Pavelić se proglasio poglavnikom, a vođa HSS-a je završio u kućnom pritvoru. Ipak, i Maček je prigodom osnivanja NDH poslao poruku hrvatskom narodu da budu pokorni novoj vlasti. Kako je ti izgledalo u tadašnjim novinama pogledajte u broju splitskog Novog doba od 11. travnja 1941. u digitalnoj zbirci Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zaljubljenicima u »za dom spremni« možda će zanimljivo biti čuti da je Kvaternik svoje obraćanje (i to je vidljivo na stranicama Novog doba) završio tim pozdravom.

Kvazinezavisna nova država obuhvaćala je Hrvatsku u tzv. povijesnim granicama, što je uključivalo i današnju BiH, no ustaše su spremno okupatorima prepustili Međimurje, Baranju, te većinu kopnenog i otočnog dijela Dalmacije, a dijelovi matice poput Istre i dijela Dalmacije odranije su bili unutar talijanskih granica. Nastala je na ruševinama prve Jugoslavije uništene njemačkom i talijanskom ofenzivom, a jedan dio javnosti prihvatio je NDH smatrajući da je to put u izbjegavanje rata. Naravno, prevarili su se, a zločinački karakter države vrlo je brzo izbio na vidjelo, »partnerima« iz sila Osovine morali su se pružiti teritorijalni ustupci, a sve uz istodobno širenje partizanskog pokreta. Ustaški režim praktički je od prvog dana počeo sa zločinima, nadmašujući u svireposti čak i naciste. Po nalogu svojih gospodara proganjali su Židove i Rome, no Endehazija je, dijeleći sudbinu nacističke Njemačke, propala u svibnju 1945., čelnici su joj pobjegli u inozemstvo, a pokušaj predaje zapadnim saveznicima u Austriji rezultirao je onim što se danas naziva Križnim putem, osvetom partizanskih boraca.

Što će reći Sabor?

O karakteru NDH vrlo je ilustrativno prošle godine, na 79. godišnjicu, govorio povjesničar Hrvoje Klasić u razgovoru za T-portal: »Dan proglašenja takozvane Nezavisne Države Hrvatske je svakako najcrniji dan u hrvatskoj povijesti. To je dan kada je Hrvatska službeno postala saveznica najvećih zločinaca u povijesti Europe, Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija, odrekavši se pritom svoje teritorijalne i političke neovisnosti«. Klasić je ukazao da »od uspostave NDH započinju, najvećim dijelom samoinicijativno, a dijelom u savezništvu s nacistima i fašistima, genocid i protjerivanje Srba, Židova, Roma, komunista i svih onih koje su smatrali nepoželjnima u novonastaloj državi prema vjerskim, nacionalnim i rasnim principima«.

No, Klasić je tada – i u više drugih prilika – upozorio i na repove koji se danas u hrvatskom društvu vuku za endehazijom.

»Dok većina u svijetu vrlo jasno osuđuje nacističke i fašističke režime i njihove nositelje, u Hrvatskoj čak ni mainstream nije na čisto o čemu se radilo u NDH. Štoviše, pojedini ministri u svojim dnevnim boravcima imaju Pavelićeve slike, a pojedine ulice u hrvatskim gradovima nose imena ustaških ministara Julija Makanca i Mile Budaka«, smatra Klasić, dodajući da ima revizionizma i drugdje, ali je rezerviran za rubne i neutjecajne skupine, a ne za društveni i politički mainstream.

No, važan pomak uskoro bi se ipak mogao dogoditi. Do kraja svibnja trebala bi pred Saborom krenuti rasprava o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koje predlaže vladajuća koalicija, sa člankom kojim bi se zabranilo javnu uporabu ustaškog pozdrava »Za dom spremni«. Inicijativu je početkom godine pokrenuo predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. Naravno, još uvijek postoji mogućnost da HDZ-ova većina ne prihvati ovaj prijedlog, ali je oporba već najavila svoj prijedlog izmjena Kaznenog zakona. Kako je nedavno objavio Jutarnji list, Kaznenom zakoniku dodao bi se članak 325 a sa sljedećim tekstom: »Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine«. Dalje, kazna od šest mjeseci do četiri godine zatvora zaprijećena je svakom tko to kazneno djelo »počini putem tiskanih ili elektroničkih medija ili računalnih ili društvenih mreža«, a od jedne do pet godina zatvora može dobiti osoba koja »proizvodi, skladišti, distribuira, prodaje, uvozi, izvozi, posjeduje u većim količinama ili čini dostupnim javnosti materijal«. Naravno, izuzetak su prilike kad se obilježja koriste »s namjenom da služe građanskom obrazovanju, osudi ili odvraćanju od nedemokratskih pokreta ili režima, promicanju umjetnosti ili znanosti, istraživanju ili poučavanju, izvješćivanju o tekućim ili povijesnim događajima, ili sličnim svrhama«.

Vezani članci
...
Hrvatska
Dan kad je počeo ustaški bal smrti

Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...

VeDRA     30. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
EX-YU
Od travanjske katastrofe do partizanske pobjede

Prošlo je 80 godina otkako je na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i na području Hrvatske, počeo Drugi svjetski rat. Samo nekoliko dana nakon puča 27. ožujka, Njemačka i njezini saveznici i sateliti napali su više jugoslavenskih gradova, tada je najteže stradao Beograd, a među ostalima bombardiran je i Split, u kojem je talijanska vojska koji dan kasnije inscenirala lažni desant za propagandne kamere. Time je počeo kratki Travanjski rat, no vrlo brzo došlo je do općeg ustanka protiv okupatora koji je četiri godine kasnije...

VeDRA     06. travnja 2021.

...
EX-YU
Dani koji su promijenili povijest

Prije točno 80 godina, 25. ožujka 1941., ondašnja vlada Kraljevine Jugoslavije koju su temeljem sporazuma vodećih hrvatskih i srpskih političkih snaga predvodili Dragiša Cvetković i Vladko Maček počinila je jedan od najspornijih činova u povijesti cijelog južnoslavenskog prostora: potpisali su s fašističkim silama Osovine pristupanje Trojnom paktu. Samo dva dana kasnije vojnim udarom i demonstracijama u više gradova hrvatsko-srpska vladajuća koalicija je srušena, a samo desetak dana kasnije napadom Njemačke i Italije Drugi svjetski rat počeo...

VeDRA     23. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH

Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...

VeDRA     10. veljače 2021.