Obljetnice
Tretman Dana pobjede nad fašizmom u Hrvatskoj
Pogledajmo istini u oči. Nekadašnji pozdrav i odzdrav »Za dom! Spremni!« (poput »Sieg! Heil!«) prerastao je u parolu političke identifikacije
Piše: Inoslav Bešker
08. svibnja 2020.
Na današnji dan prije 75 godina, osam dana po Hitlerovom samoubojstvu, njegov nasljednik admiral Dönitz ovlastio je načelnika Vrhovnog stožera feldmaršala Keitla i taj je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju njemačkih oružanih snaga. Predale su se i sve ostale nacifašističke postrojbe u Evropi, osim ustaških.
Štoviše, u ustaše su presvukli i domobrane, čak i kadete vojnog učilišta koji su sve do fva-tri dana ranije vježba li u Zagrebu drvenim puškama. Ideja je bila: izvući maksimum oružane sile koja će zapadnim saveznicima dobro doći u skorom ratu protiv komunista, u skladu i sa papinskim rangiranjem neprijatelja. Povući što više civila sa sobom da budu živi štit. I pokazati da ustaše nisu samo oružana sila nego i narod. I da nisu kukavice pooput Hitlera i nacista.
Pa su nastavili borbu i nakon izgubljenog rata, u punom uvjerenju da gube samo prvo poluvrijeme.
Srbija i Crna Gora su im 1991. na pladnju servirali revanš. »Za dom spremni« na pločama, majama i vijencima, u Jasenovcu odnosno Okučanima, pokazuju – 75 godina od bitke za Berlin i 25 godina od Oluje - ustaše i pristaše, glasnije nego što su smjeli za Tuđmanova života, tretiraju i naplaćuju srpsko-hrvatski rat 1991-1995 kao preokret u drugom poluvremenu i definitivno dobivenu utakmicu.
Da Republiku Hrvatsku doživljuju i predstavljaju kao, duše mlaku, po formi demokratsku, po suštini partitokratsku, uglavnom iliberalnu renesansu Nezavisne Države Hrvatske.
Pogledajmo istini u oči. Nekadašnji pozdrav i odzdrav »Za dom! Spremni!« (poput »Sieg! Heil!«) prerastao je u parolu političke identifikacije. »Za dom spremni«. Poslije svih ovih godina, poslije svih rasprava (i u »društvenim mrežama«, dakako), nema pismenoga punoljetnog stanovnika Hrvatske koji ne razumije da je parola »Za dom spremni« iskaz pristajanja uz svjetonazorske i političke vrijednosti ustaškog pokreta i njegovih saveznika.
S te strane je posve irelevantno raspravljati o provedbi zakonske zabrane te parlole, čak i kontraproduktivno (jer joj se tako pridaje aureola herojstva). Pristaše ustaštva ostaju pristaše ustaštva, i novače nove pristaše, bez obzira na parolu. Naravno, metode su se promijenile, nema potrebe za otvorenim terorom kada se vlast i mast redovito stječu demokratski odnosno klijentelizmom. Ni Salvini ni Le Pen ne marširaju u šesteroredovima; za razliku od jednog marša u jednom mjestu u jednu uru. Facebook raznosi istu poruku svugdje, svuda i svakamo u baš svaki čas.
A u Hrvatskoj tome služe i druge mreže.
Vezani članci
Split |
Odakle počinje povijest |
»Ako hoćete hodočastiti ondje gdje je rođen naš Ustav, idite u brda gdje su pali partizani, u tamnice gdje su bili zatočeni, na poljane gdje su obješeni…«, rekao je u utorak Mattarella, citirajući što je 1955 kazao Piero Calamandrei. Talijanski Ustav i sustav nisu pisali Saveznici, nego raznovrsni domaći antifašisti, izabrani u Ustavotvornu skupštinu, gdje su se oboružali kompromisom. Italija je – kaže Mattarella, pišu urednici – utemeljena u antifašizmu. To je refren Dana oslobođenja. Točno je da je Republika Hrvatska kakva je danas,...
Europa |
Zašto Italija šuti dok notorni ekstremisti u Nettunu prisvajaju Istru, Rijeku i Dalmaciju? |
U Nettunu, općinskom središtu na obali Tirenskog mora, na teritoriju Metropolitanskoga glavnoga grada Rima, ovih je dana svečano inauguriran spomen žrtvenik posvećen »mučenicima fojbi«, dakle Talijanima koje su Jugoslaveni likvidirali 1943-1945 i bacili u kraške jame, »fojbe«, ili strijeljane, ili žive, neke prethodno silovane. Dvije činjenice moraju biti jasne. Prvo, nijedan zločinac ne smije biti kažnjen bez suda, bez odvjetničke pomoći, bez prava na priziv. Ako se ti uvjeti...
Dalmacija |
Dalmacija i sloboda |
Knin je pao 4. prosinca 1944. nakon duge, iscrpljujuće bitke, s velikim brojem mrtvih na objema stranama. Tom je operacijom oslobođena kontinentalna Dalmacija i gotovo svi njezini otoci. Oslobođena? Možda glagolski oblik nije prikladan. Dalmacija se oslobodila. Sama. Naravno, ne bi mogla protiv fašističkih sila sama. Da Sovjetski Savez, nakon početnog i neoprostivog paktiranja s Hitlerom, nije pronašao izgubljen obraz i na svoja pleća primio najteži udarac (plaćen s 20 milijuna mrtvih) i zatim ga uzvratio nemilosrdno, od Staljingrada preko Kurska do Berlina, da...
Europa |
Šarada oko parade |
Velika vojna parada u povodu obilježavanja jedinstvenog jubileja, 75. obljetnice pobjede nad fašizmom, održana je u Moskvi 24. lipnja. Zbog pandemije koja je u svijetu promijenila apsolutno sve, nije je bilo moguće održati na sam Dan pobjede, 9. svibnja. No uz maksimalne mjere opreza (jer pandemija još traje) jubilej je proslavljen upravo na onaj dan na koji su prije sedam i pol desetljeća moskovskim Crvenim trgom defilirale jedinice pobjedonosne Crvene armije, bacajući pred Lenjinov mauzolej, kao zadnje smeće, ratne zastave poražene armade Trećega Reicha. U...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Hrvatska |
Hrvatska je imala jedan od najsnažnijih pokreta otpora u okupiranoj Europi |
Danas obilježavamo 75. obljetnicu pobjede nad fašizmom koja je dovela do kraja Drugog svjetskog rata u Europi, nesumnjivo najstrašnijeg ratnog sukoba u povijesti, i po broju žrtava i po razaranjima. Obilježile su ga i neviđene strahote diljem Europe i svijeta, u prvom redu Holokaust i genocid židovskog naroda, koji je označio najmračnije razdoblje u ljudskoj povijesti. Te strahote nažalost nisu mimoišle ni Hrvatsku u kojoj su deseci tisuća ljudi ubijeni, zbog svoje etničke pripadnosti ili političkih...
Split |
Vijenci na Grobnici narodnih heroja |
Povodom obilježavanja 75. obljetnice Dana pobjede nad fašizmom, izaslanik Predsjednika Republike Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i savjetnik Predsjednika za vanjsku i europsku politiku, sudjelovao je u polaganju zajedničkog vijenca kod Grobnice narodnih heroja na Gradskom groblju Mirogoj, u petak, 8. svibnja 2020. godine.
Europa |
Europa slavi Dan pobjede |
Nema velikih svečanosti, vojnih parada ni masovnih javnih okupljanja. Pandemija koronavirusne bolesti odredila je kako će se obilježiti pobjeda nad nacizmom. London slavi preletom vojnih zrakoplova. Francuski predsjednik Emmaneul Macron položio je vijenac na grob neznanog vojnika u Parizu. Njemački državni vrh položio je vijence na središnjem spomeniku žrtvama rata u Berlinu. RUSIJA će 24. lipnja održati vojnu paradu povodom Dana pobjede nad nacizmom koja je odgođena zbog koronavirusa, rekao je danas predsjednik Vladimir Putin. Putin je bio prisiljen 9....
Europa |
DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM – DAN EUROPE |
Nažalost, istina kazuje da su, poslije bezuvjetne kapitulacije Njemačke, na jugoslavenskom ratištu ratne operacije potrajale tjedan dana duže. Naime, snage nacifašističkih slugu: ustaša, četnika, bijele garde,… odbijale su se predati Jugoslavenskoj armiji. U povlačenju prema Austriji stalno su vatreno djelovali prema jedinicama NOVJ, koja je u tih tjedan dana imala oko tri tisuće poginulih boraca. Ipak predaja slugu okupatora i njihov potpuni poraz nije se mogao izbjeći. Pobjeda antifašističke NOV-e samo je još jednom potvrđena,...
Hrvatska |
Sloboda je došla 1945. |
Sovjetske i američke jedinice susrele su se 25. travnja 1945. kod Torgaua na rijeci Labi. Bio je to jedinstven, posve nezamisliv trenutak. Crvena armija, vojska zemlje koja je do prije pet godina jedva sudjelovala u međunarodnim odnosima i vojska s drugog kontinenta, sada su bile usred praktički nestale, razbijene Njemačke. Adolf Hitler, vođa njemačkog Trećeg Reicha, ubio se pet dana kasnije. Zadnji mjeseci, tjedni i dani rata za mnoge su bili kobni jer su bili najkrvaviji. Čak je 78.000 crvenoarmejaca stradalo u osvajanju Berlina. Možda su ti vojnici maštali...