OBILJEŽENA 77. GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA SPLITA

Veliki datum splitske borbe za slobodu

Proslavu Dana oslobođenja Splita organizirali su Grad Split, Udruga antifašista i antifašističkih boraca i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista

Piše: VeDRA
  26. listopada 2021.

U Splitu je 26. listopada obilježena 77. godišnjica Dana oslobođenja grada, koju je organizirao Grad Split, Udruga antifašista i antifašističkih boraca grada Splita i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista.

Prije svečanosti u Muzeju grada, na kojoj su govorili Zdravko Roje, predsjednik UAB grada Splita, Ranko Britvić, predsjednik udruge VeDRA, Joso Štulina, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, izaslanstva Grada i Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita položila su vijence na Gradskom groblju Lovrinac, na Spomen kosturnici palima u NOR-u, te na Narodnom trgu, popularnoj Pjaci gdje su vijence položili na Spomen ploču osloboditeljima grada. Nakon polaganja vijenaca na Pjaci je održan polusatni prigodni koncert Gradske glazbe Split.

Vijenac na Spomen kosturnici palima u NOR-u
Vijenac na Spomen kosturnici palima u NOR-u

Predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Splita Zdravko Roje rekao je za agenciju Hina kako »danas živimo u slobodnoj državi Hrvatskoj i svako negiranje tih događaja nije dobro, nije dobro radi svih nas skupa, radi mladih naraštaja i naše djece zato što su naši očevi, djede i bake dali jako puno i u onome što mi danas imamo«. Dodao je kako je ovo »nastavak jednog života u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj te da su stečevine Drugog svjetskog rata su svjetski priznate«. Negiranje svega toga nije ljudsko i nema nikakve veze sa slobodom i demokracijom, rekao je Roje.

Predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata antifašisti (VeDRA) Ranko Britvić kazao je kako je današnji praznik, koji se službeno ne slavi, Dan oslobođenja grada koji je dao na tisuće života za tadašnju slobodu, a i današnju. Ne slaviti taj dan je totalna ludost, smatra Britvić.

»Ovdje se radi o civilizacijskim tekovinama, ovdje nema politike, ovdje se radi o kulturi sjećanja, sjećanja na mrtve koji su položili život na oltar Domovine. Nema nikakve razlike između njih i onih iz Domovinskog rata. I jedni i drugi su imali ideju slobode i obje su pobjede sjajne, a o svakoj od njih se može pričati svašta, ali to su dvije pobjede kojima se mi Hrvati ponosimo«, ustvrdio je Britvić.

Gradonačelnika Ivicu Puljka, koji je sudjelovao na svečanosti, novinari su pitali treba li današnji Dan oslobođenja Splita ući u službeni protokol obilježavanja važnih datuma Splita, na što je odgovorio kako je to vrlo važan datum za grad Split, te ga danas obilježavaju na dobar i primjeren način jer je to zaista jedan od najvažnijih dana u povijesti grada.

Vijenac na Spomen ploči osloboditeljima grada Splita
Vijenac na Spomen ploči osloboditeljima grada Splita

GOVORI NA SVEČANOSTI U MUZEJU GRADA


Puljak: Ponosan sam i zahvalan gradonačelnik antifašističkog Splita

Dragi sugrađani, prijatelji, antifašisti.

Svi važni trenuci i veliki događaji, a Dan oslobođenja Splita je jedan od najvećih, nisu samo skica iz povijesti ni trag u vremenu podložan zaboravu i trendovima, dnevno-političkim, površnim, rekao bih neodgovornim. Ovo je događaj koji ne određuje samo našu prošlost, nego i sadašnjost i budućnost. U tom smislu, stojim pred vama kao ponosan i zahvalan gradonačelnik antifašističkog Splita, odajući iskrenu zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos slobodi i svim vrijednostima koje danas živimo. Posebnu zahvalnost, pijetet i poštovanjem odajem palim splitskim sinovima koji su za univerzalne civilizacijske vrijednosti, čiste, ispravne i iskrene ideale ponijeli najveću žrtvu.

Danas Split slavi jedan od najznačajnijih datuma u svojoj prošlosti koji nikada neće i ne smije biti zaboravljen, ne samo među vama, svjedocima i sudionicima tih slavnih i ponosnih dana, nego među nama Splićanima. Ovo je naš Dan na koji moramo biti ponosni neovisno o tome tko stoji na čelu grada, s koje strane političkog ili drugog opredjeljenja. Jer ideali borbe za slobodu i demokraciju, borbe protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi, domoljublje i čovjekoljublje, univerzalne su civilizacijske vrijednosti koje nemaju predznak ni alternativu.

Zajedničko opredjeljenje i nasljeđe antifašizma naš je trajni zalog za budućnost kojeg se Split i Hrvatska nikada neće i ne mogu odreći.

Činjenica da se Split oslobodio zahvaljujući partizanima ostat će upisana u povijest i za sva vremena. Na ovaj dan se s ponosom, tugom i zahvalnošću prisjećamo i svih pripadnika splitske mladosti koji su u Domovinskom ratu dali svoje živote za slobodu svojih obitelji, svog grada i domovine. Taj antifašistički kontinuitet jedna je od najvećih vrijednosti našeg naroda i građana Hrvatske.

Uz osjećaj ponosa i poštovanja na današnji dan ali i uz obavezu da čuvamo, njegujemo i živimo ideale u koje su mnogi utkali svoje živote, svim građankama i građanima Splita čestitam 77. obljetnicu oslobođenja našeg Splita.

 

Roje: Split se odupirao mračnoj sili fašizma ne pitajući za cijenu slobode

Gospodine gradonačelniče Splita,
drugovi antifašisti, dragi prijatelji,
svake godine uoči 26. listopada, Dana oslobođenja grada, otvorim »Ratnu kroniku grada Splita«, veliku knjigu o antifašističkom Splitu koju je naša Udruga antifašista i antifašističkih boraca objavila prije jedanaest godina. Njeno internetsko izdanje u tih deset godina imalo je milijunski posjet. Knjiga je bila izašla u godini kada smo slavili 65. obljetnicu Dana pobjede – završetka Drugog svjetskog rata u Europi i 66. obljetnice oslobođenja Splita i svima vama ona je dobro poznata.

Ja ću ipak, u svega nekoliko rečenica, ponoviti ono najvažnije što piše i toj knjizi i zbog čega je ona napisana?

Split je dao više od 12 tisuća partizana, boraca u jedinicama Narodnooslobodilačke vojske – od toga oko 6100 omladinaca i 1100 žena – od kojih je više od 1500 poginulo na ratištima diljem Jugoslavije;

Okupatori su bacili u zatvor 10 tisuća građana Splićana među onih

skoro 16 tisuća utamničenih u splitskim okupatorskim zatvorima. Više od 5 tisuća odvedeno ih je u brojne talijanske, njemačke i ustaške logore smrti;

U gradu je umoreno, strijeljano i obješeno 266 Splićana; više od tisuću stradalo je od bombardiranja, od gladi i zaraznih bolesti zbog ratne neimaštine;

Imali smo 1400 izbjeglih iz grada.

Knjigu smo posvetili tisućama i tisućama znanih i neznanih, ilegalaca, aktivista, simpatizera Narodnooslobodilačkog pokreta u Splitu – od djece do staraca, muškaraca i žena, koji su danomice izlagali svoj život pogibelji ali su neizmjernom hrabrošću prkosili okupatoru u gradu koji je, ne zaboravimo, 1941. godine imao nešto više od 40 tisuća stanovnika.

Svemu tome došao je kraj 26. listopada 1944. »Došli su naši!…«. Bio je to radosni usklik naroda prilikom ulaska Narodnooslobodilačke vojske u grad i konačnog oslobođenja Splita od osovinskih okupatora, ustaških, četničkih i drugih pomagača.

Danas, na godišnjicu oslobođenja Splita, želimo se sjetiti tog vremena i neviđenog zanosa kojim se hrvatski Split odupirao mračnoj sili fašizma, ne pitajući za cijenu slobode. Splitski dani Narodnooslobodilačke borbe najslavniji su dani ovoga Grada u njegovoj 1700-godišnjoj prošlosti.

Sjećajući se tih dana položili smo jutros cvijeće na partizansko spomen-groblje na Lovrincu, stavili smo vijenac na spomen-ploču oslobodiocima na našoj Pjaci i okupili se ovdje da ovim skupom obilježimo ovaj veliki splitski antifašistički datum.

Sve vas srdačno pozdravljam u ime domaćina ove proslave, Udruge antifašista i antifašističkih boraca Splita.

 

Štulina: Poštujemo jednako sve žrtve pale za čast i slobodu

Drugarice i drugovi, drage Splićanke i Splićani, poštovana gospodo,

iz dubine srca izručujem vam pozdrave, s istinskim osjećajem sreće i ponosa, što danas, zajedno s Vama, svjedočim jednom prošlom vremenu u kojem je svijetlo slobode bilo uzvišenije i od samog života. Te, sada već daleke jeseni, prije 78 godina, kada je herojska dalmatinska mladost krenula u konačni, nezaustavljivi, obračun s fašističkim okupatorima i domaćom izdajničkom truleži, to svijetlo slobode, to prije tek tinjajuće svijetlo života, bilo je sasvim izgledno. Izlazilo je iz tamnog, na trenutke bezizlaznog, krvavog mraka Sutjeske i Neretve, obasjavši voljeni kamen, plodne dole, polja i more ponosne nam Dalmacije, koja je u nekim svojim dijelovima preko dva desetljeća stenjala pod fašističkom čizmom. Ta herojska mladost, puna samopouzdanja, školovana u krvavim kanjonima Sutjeske i Neretve, očvrsla u pobjedama, odlučna u namjeri, oslobađala je kamen po kamen, uvalu po uvalu, otok i kopno, ne štedeći živote. Ulog je bio veliki ideal slobode. To uzvišeno i neprocjenjivo ljudsko dobro, koje im je mučki i drsko oduzeo okupator, s izrazima duboke ljubavi, ponosa i sreće darivali su svome napaćenom narodu. Suze koje su se godinama prolijevale zbog patnji, zbog zabrane materinjeg jezika i pisma, zbog gubljenja najmilijih, zbog pljački i paleža domova, sada su radosno tekle niz lica. Moćna fašistička mašinerija rušila se pred tom odlučnošću kao kula od pijeska. Sela i gradovi Dalmacije vraćana su u toplo krilo majke Hrvatske. Na današnji dan slobodom je prodisao naš najveći dalmatinski grad Split, svjetionik slobodarske, radničke i partizanske regije. Plavo, bistro more, plodna polja u zaleđu i sivi krš probudila su se u slobodi. Probudio se slobodan prkosni Split iz kojeg je luč slobode, brzinom orkanskog juga, plamtjela prema sjeveru. Borci, partizani, pripadnici dalmatinskih divizija spojeni u 8. dalmatinski korpus NOV-e nezaustavljivo su jurišali u slobodu. Redom su oslobađani Trogir, Šibenik, Zadar, sa svojim područjima, da bi konačni slom okupator pretrpio u starom kraljevskom gradu Kninu 4. 12. 1944. godine. Bila je to najslavnija i najkrvavija bitka na prostoru Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Već naviknuti na pobjede krenuli su Dalmatinci dalje do konačnog cilja kojeg su vidjeli u potpunom slomu najvećeg zla u povijesti civilizacije, slomu fašizma.

Tisuće mladih života boraca, djece, staraca i žena kao civilnih žrtava, ugrađeno je u taj crveni, mirisni cvijet slobode. Cvijet boje krvi. Nije, kako su nas učili u školi, svaka jesen tmurna, maglovita. Ova je bila sjajna, bistra i čista poput suze. Puna lijepih boja čarobne slobode. Bila je uzvišena. Ideali su se ispunjavali. Zato moram kazati, ne bez srama i s čuđenjem, kako slušam u čestim prigodama sramotnu retoriku, punu neistina o tom herojskom vremenu i ljudima koji su ga obilježili. Tu retoriku, koja se ciljano pušta iz nekih političkih grupacija moramo osuditi i danas. Moramo kazati da ti koji su ginuli za Dubrovnik nisu »navodni osloboditelji«, da ti koji su vratili Zadar Hrvatskoj, Split i sva hrvatska mjesta, sav hrvatski teritorij, nisu okupatori, da ti koji su godinama slamali fašizam nisu prodavali Dalmaciju, da ti nisu bili izdajice. Da su partizani i NOB-a bili časna istina hrvatske povijesti. Sve nečasne radnje kojih je bilo, koje rat u svojoj strahoti donosi, a koje su se događale s naše strane ne odobravamo. Moramo to kazati zbog potrebe da se konačno prestane proizvoditi mržnja, da dušu očistimo od te opake more koja nas desetljećima umara. Mi hrvatski antifašisti hrabro i iskreno, kako samo mi to znamo, pružamo svima ruku suradnje, razumijevanja, tolerancije i ljubavi. Umjesto mržnje i nepotrebnih podjela mi nudimo mirisnu crvenu ružu. Ružu kojoj ne smijemo dozvoliti da uvene. Ružu koja je u Drugom svjetskom ratu ponosno zalijevana toplinom naše krvi, da bi ponovno izrasla još veća, slavnija, mirisnija i crvenija, s konačnom puninom slobode u Domovinskom ratu. Mi ne tražimo ništa do li da na istini poštujemo jednako sve žrtve pale za čast i slobodu, i da na toj istini gradimo slobodnu i demokratsku, jedinu nam Hrvatsku, jednakih prava za sve.

Na žalost, ova naša želja, ova molba koja prerasta u apel, u nužnost, često nailazi na nerazumijevanje. To nas boli, ali mi ne možemo i nećemo odustati od našeg plemenitog cilja da ukazujemo na tu neuništivu civilizacijsku tekovinu kao potrebu od koje Hrvatska može i mora imati samo koristi i ne smije biti izuzeta iz tog velikog civilizacijskog vlaka koji juri naprijed, pa makar, ponekad, i sporo.

Zbog ove činjenice, s posebnim zadovoljstvom i radošću moram istaknuti Split, prkosni, dični, hrabri, dišpetljivi grad u kojoj su naši ciljevi prepoznati i prihvaćeni od građana i od vlasti, na čemu zaslužujete istinsko poštovanje. Slobodarska tradicija ovog bisera Dalmacije od Dioklecijana do velikosrpske ambicije nije nikada ušutkana. Sadašnja generacija Splićana ima sreću što je ta tradicija nastavljena kroz antifašističke udruge, a posebice zbog činjenice što su u taj civilizacijski projekat smjelo uskočili dragovoljci Domovinskog rata organizirani u udruzi VeDRA, kojima, valjda, neće spočitavati deficit hrvatstva, što je novoj revizionističkoj ambiciji najdraži, naravno, neargumentirani motiv. Ovo je primjer koji pokazuje da niti jedna ideologija, svjetonazor ili drugačije promišljanje budućnosti ne smije biti prepreka u izgradnji spirale ljubavi kojom će biti obgrljena naša domovina Hrvatska. Vama, dragi Splićani i Splićanke, hvala na razumijevanju ovih plemenitih ciljeva. Hvala i gradskoj vlasti koja se ne srami časne povijesti svoga grada. Zbog odanosti antifašističkoj tradiciji, zbog potrebe da pokažemo svoju snagu i odlučnost, sve antifašiste i građane Splita pozivamo na centralnu proslavu oslobođenja Dalmacije u Kninu 4. prosinca.

Svim građanima ponosnog Splita čestitam Dan oslobođenja i želim sretan život u slobodi s molbom da nikad ne zaborave one koji su im je poklonili u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu.

Završiti ću s jednim divnim, prigodnim epitafom:

Nad pučinom slobodnog mora lebdjet će naše sjene na vječnoj straži

 

Jelaska: Neće nestati uspomena na jedno davno herojsko vrime

Ranko Britvić pročitao je na svečanom skupu prilog koji je u povodu Dana oslobođenja Splita napisao splitski antifašist Vinko Jelaska:

Pričali su da je padala lagana kiša kad su na današnji dan partizani ulizali u Split.

Doša je kraj fašističko - ustaškoj - nacističkoj okupaciji Splita i usprkos kišici koja je padala, nika teplina, niko teplo sunce obasjalo je Split i njegove građane tega doba, u prsima je srce tuklo ponosom, sa ponistri širon otvoreni letili su latice cvića, a građani su izašli na ulice slaveći oslobodioce.

Znan, čuja san, pričali su mi, bilo je i plača, tuge, jerbo puno materi nije dočekalo svoju dicu, a ča jema teže vengo kad mater izgubi dite. Ali materine suze mišale su se sa ponosom ča im je sin, brat, otac, bi na pravon putu, ča se bori kontra okupacije i ča je u toj borbi izgubi ono najvažnije, svoj život, ma teško je to, ali izgubivši život nije izgubi svoju čast, i ponos je nadvlada tugu.

Oni mali Split, jedva 40 ijad stanovnika, da je 12 i po ijad partizani, svaki treći građani zna je izabrat svoj pošteni, častan put i poć onamo di se branila sloboda i čast. Želja za slobodon bila je jača i od smrti.

Split se oduži svojin poginulima, njiove slike visile su u kotarevima grada, podignuti su spomenici njima u čast, spomen ploče sa uklesanin imenima poginulih stavjene su na pročeljima zgrada, njiova imena nosile su ulice, skule, dičji vrtići, poduzeća, slavile su se njiove obljetnice.

Godinan posli barbari su dinamiton rušili njiove spomenike i spomen ploče, minjali su se nazivi ulica, skul, dičji vrtići. Po drugi put želili su ubit slobodarsku mladost slobodarskog grada, ma sve su činili da zatru uspomenu na nji, bojali su se i mrtvih heroja i danas to činidu, ma vaja da znaju da nas još jema i bit će nas ča mislimo na nji i ča ne dozvoljavamo da nestane uspomena na jedno davno herojsko vrime naših predaka.

Mogu se minjat države, bandire, sistemi, ma nikor nima prav gazit uspomenu na mrtve heroje, nikor nima prav brisat uspomenu na njih i nikor to neće uspit jer vaja da znaju da u ovon gradu još uvik ima i bit će onih koji ih se sa ponosom sićaju.

Zato Splite čestiti:

SRITAN TI DAN OSLOBOĐENJA!

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Na kraju svečanosti u Muzeju grada Splita zapjevala se i partizanska pjesma »Oj Mosore«
Na kraju svečanosti u Muzeju grada Splita zapjevala se i partizanska pjesma »Oj Mosore«
Vezani članci
...
Split
ŠTANDARAC KRATKOG PAMĆENJA

Novi gradonačelnik Splita Ivica Puljak izložio se kritikama i prozivkama zato što se, na samom početku mandata, pozabavio Pravilnikom o isticanju zastava u gradu. Njegova intervencija u ovaj dekret nije dobro sjela vijećniku iz stranke o kojoj mu ovisi eventualna buduća većina u Gradskom vijeću, a nezadovoljan je i splitopisac Damir Šarac, novinski specijalist za spalatinistiku, koji je cijelu svoju kolumnu ispunio zanovijetanjem zbog izmjena u tom Pravilniku. O čemu se radi? Na središnji stup »Štandarac« na Narodnom trgu (Pjaca), postavljen davne...

VeDRA     23. lipnja 2021.

...
Split
Sretan ti 76. rođendan u slobodi, Splite!

Padala je prava jesenja kišica, oblaci kao da su se vukli nad samim krovovima grada. Nakon obavljenog posla (prihvaćanja predaje domobranskog garnizona) požurio sam prema Solinskoj cesti (Žrtava fašizma danas Domovinskog rata). Još dan nije svanuo… Stigao sam do stare zgrade NOO-a Split kad sam čuo pjesmu iz pravca današnjeg Pravnog fakulteta: »Život, mladost, ne žalimo mi…«, zastao sam i ugledao jednu četu partizana koja je sva pokisla ulazila u grad. Tog momenta su se rastvorile škure stare težačke kuće i na prozoru se pojavila...

VeDRA     26. listopada 2020.