PABIRCI IZ MEDIJA
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE
Dok je Ustava moderne države Hrvatske, nije domoljubno ponižavati ustavne odredbe o antifašizmu i ozloglašavati nekoga tko želi slaviti državni antifašistički praznik RH
Piše: VeDRA
08. srpnja 2021.
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«.
Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno, ne znamo, ali da je njena »argumentacija« anakrona pa i redikulozna, o tome nema nikakve sumnje. Na primjer, ova novinska spisateljica tvrdi da su »selektori cjelokupne, hrvatske institucionalne, sudbene, kulturne, medijske i u najvećem dijelu ekonomske elite« ustvari nepatriotski raspoloženi jer ih je »okupirala jugo-komunistička oligarhija« pa smo zbog toga u svemu pri dnu europskih tablica i ljestvica. A maskotu te stare jugo-komunističke oligarhije vidi u jednoj »šarmantnoj drugarici s petokrakom na glavi« koja se uputila od Splita, preko Zagreba do Brezovice promovirajući 'antifašizam' (u navodnim znacima).
Izgleda da je ovogodišnje okupljanje u Brezovici na Dan antifašističke borbe i ono što su tamo rekli ljudi iz vlade desnog centra uzrokovalo u nekih gubljenje kompasa. Jer, Plenković je, uz Savez antifašističkih boraca i antifašista, antifašizam iz hrvatskog Ustava ovog puta uzeo u svoje ruke i vratio ga, za sada ipak simbolično, i hrvatskoj državi. Što će sve iz toga proizaći ne možemo znati, ali evo što je, na primjer, u Brezovici rekao:
Plenković o partizanstvu
O partizanima: bili su »prva antifašistička borbena jedinica u prostoru tadašnje Jugoslavije i u ovom dijelu Europe«,
O partizanskom pokretu: »do kraja 1941. partizanski pokret u Hrvatskoj, kojemu su se pridružili i brojni hrvatski Srbi, dosegao je 7.000 pripadnika« a »već u proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja ZAVNOH-a, koji je, nasuprot NDH, postao najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica«.
O legitimitetu ZAVNOH-a: ZAVNOH, kojemu je na čelu bio Vladimir Nazor, »kao višestranačko političko predstavništvo, poništio je ugovore Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom te usvojio ključan 'Proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra i otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom'«
O snazi partizana: »Od 26 partizanskih divizija na području Jugoslavije, 11 tada bilo na području Hrvatske, 7 na području Bosne i Hercegovine, 5 u Sloveniji, dvije u Srbiji i jedna u Crnoj Gori«. »U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200.000 poginulih partizana trećina bila iz Hrvatske«.
O utemeljenju hrvatske države u NOB-i: »Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je, u današnjim granicama, utemeljena Federalna Država Hrvatska, što je imalo dalekosežan politički i povijesni značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske«.
Premijer je u Brezovici citirao i akademika partizana Ivan Supeka:
»Stvaranje demokratske hrvatske države usred zaposjednute Europe, u obruču njemačkih i još talijanskih oklopnih divizija, jedinstven je pothvat u II. svjetskom ratu, nedovoljno priznat od poratnih historiografa i pogrešno obaviještenog Zapada.«
Krleža: »Tko vodi kontrolu nad glupostima?«
Kolumnisti, angažirani od pojedinih redakcija kako bi u krajnjoj liniji utjecali na javno mnijenje, imaju pravo na vlastito gledište. Višnja Starešina, u svojevrsnoj Operaciji Schwarz, koristi busiju u starom partizanskom listu da ponizi i ozloglasi partizanstvo preko leđa jedne građanke koja je krenula na proslavu državnog praznika 22. lipnja? Zašto? Zato jer na kapi ima partizansku zvijezdu, simbol borbe za slobodu, zvijezdu pobjednicu koja je na koncu dovela do samostalne hrvatske države. Kolumnistica, neukom svijetu kojem se očito obraća, neće objasniti kakve veze ima zvijezda na kapi Vladimira Nazora, Andrije Hebranga, Vicka Krstulovića, Većeslava Holjevca, Ivana Gorana Kovačića, Ede Murtića, Ive Tijardovića, Jure Kaštelana, sa zvijezdom koje su falange Miloševićevskih agresora stavile na kapu pedeset godina kasnije? Samo se slabo obrazovanom, zatucanom i izmanipuliranom svijetu može utuvljivati u glavu kako je to ona ista zvijezda srpskih ratnih zlikovaca, koja je trajala vrlo kratko, samo toliko koliko je trebalo da se iskuju kokarde, njihov pravi amblem. To Starešina, naravno, dobro zna, ali želi mutiti vodu i jačati podjele.
»Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne države Hrvatske«, ustvrdio je u Brezovici Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i glavni tajnik HDZ-a. »I tako treba ostati, i tako će i ostati! - to je naša poruka ovima koji i dandanas, premda s drugoga političkog spektra od onih početkom tisućljeća, vode politiku detuđmanizacije, istodobno se lažno pozivajući upravo na dr. Tuđmana«.
Naše je, pak, gledište da dok je Ustava moderne države Hrvatske, nije domoljubno ponižavati ustavne odredbe o antifašizmu i ozloglašavati nekoga tko želi slaviti državni antifašistički praznik RH., stavljati na partizanski antifašizam navodne znakove a Hrvatsku proglašavati zemljom koja je prikovana na dno EU-a jer su selektori cjelokupne političke, institucionalne, sudbene, kulturne, medijske i u najvećem dijelu ekonomske elite pripadnici fantomske jugo-komunističke oligarhije. Ne radi se samo anakronizmima i ridikuloznosti, to čak nije ni neko »gledište« već opasna bedastoća.
»Tko vodi kontrolu dolje, kod vas, nad ovim glupostima«, upitao bi se Krleža.
Vezani članci
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
SUOČAVANJE S ODGOVORNOŠĆU |
Pokajničkom izjavom i haškog osuđenika Milivoja Petkovića hrvatskoj desnici sve omiljeniji Predsjednik Republike se našao u nebranom grožđu. Naime, nekadašnji oficir JNA, a potom časnik Hrvatske vojske koji je nakon slavodobitnog vojevanja u rodnom Šibeniku, a po nalogu generala Janka Bobetka, postavljen na čelo Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini, ovih je dana poslao rukom pisano pismo predsjedniku Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (slijedniku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.) Carmelu Agiusu...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Hrvatska |
Kolumna u maškarama |
Jeste li znali da postoje »antifašistički fašisti«? Ako niste, lako ćete ih naći u kolumni novinskog autora Ivice Šole, inače stalnog gosta u nedjeljnom izdanju glavnog dalmatinskog dnevnika. Fašisti, »antifašistički fašisti«, došli su, prema Šoli, na vlast u Zagrebu i Splitu, ali ih narod nije prepoznao jer su nosili maske. Ako su promakli narodu, nisu Šoli. Prepoznao ih je usprkos tome što maske nisu bile one svakodnevne, epidemiološke, već one što mnogo bolje maskiraju, pirandelovske. Tim teatarskim maskama, koristeći k tome i vožnju biciklom,...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Hrvatska |
ČESTITKA PREDSJEDNIKA MILANOVĆA |
»Demokratska Hrvatska, država obranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe. To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati« Hrvatski predsjednik Zoran Milanović putem društvene mreže Facebook čestitao je građanima Dan antifašističke borbe: »Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine,ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći - ne, i to reći prije svih drugih u - od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi. Jedinstven događaj koji je sudionicima...