LINIJA RAZDVAJANJA

Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa

Ili ćemo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili ćemo imati krajnju desnicu, pa čak i fašiste. Mislim da je to ono što ljudi u Europi treba da shvate – moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima

Piše: Nidžara Ahmetašević (Novosti)
  24. kolovoza 2023.

U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja.

Konačno, 2021. Rackete je oslobođena optužbi. Tokom proteklih godina ostala je aktivna u različitim društvenim pokretima koji se bave migracijama, društvenom pravdom i klimatskom krizom. Ovog srpnja objavila je na društvenim mrežama da se namjerava kandidirati kao neovisna kandidatkinja na listi njemačke Ljevice (Die Linke) za Europski parlament. Odluka o kandidaturi trebala bi biti formalizirana u studenome. Rackete insistira na tome da joj, kao aktivistkinji, nije bilo lako odlučiti se na taj potez, ali da ono što se trenutno dešava u Europi nameće urgentnu potrebu za djelovanjem.

Na šta se točno odnosi urgentnost i koje su to oblasti u kojima se namjeravate angažirati ako uđete u Europski parlament?

Urgentnost vidim u dosta područja. Pitanja socijalne pravde sve su dramatičnija. Rascjep između bogatih i siromašnih se produbljuje, ne samo međunarodno nego i unutar EU-a, kao na primjer u Njemačkoj, posebno nakon pandemije. Stalno slušamo kako su milijuneri sve bogatiji, dok siromašni gube poslove i tako dalje. Trenutno imamo i inflaciju zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja u Njemačkoj iznosi do deset posto, u nekim zemljama je gore, u nekima bolje. Ali to sve produbljuje razlike i čini pitanja socijalne pravde sve dramatičnijim.

U isto vrijeme – mislim da je to vrlo povezano – klimatska kriza se pojačava nevjerojatnom brzinom. Vidjeli smo poplave u Italiji, Njemačkoj, požare po Europi... Hitnost je izazvana time što će društvena nepravda eskalirati, kao i klimatska kriza. Uz to, imamo masovno korporativno preuzimanje struktura u većini europskih zemalja, u različitim stupnjevima. Već dekadama korporacije lobiraju za sebe, kompanije koje su vezane za fosilna goriva, autoindustrija koja je vrlo jaka u Njemačkoj, industrijska agrikultura...

Ako želimo fundamentalno preokrenuti ovu situaciju, staviti je u okvire društvene pravde, prvo moramo ukloniti interese lobista iz demokratskih institucija. To je jedna od okosnica za postizanje bilo kakvog boljitka ili stabilizacije socijalne situacije i okolišne krize. Neravnoteža moći jedan je od uzroka klimatske krize, u osnovi, i tu možemo postići neku promjenu. I to je mjesto gdje Ljevica ima jaču poziciju nego, recimo, Zeleni u Njemačkoj. Ljudi me često pitaju zašto se nisam priključila Zelenima. Mislim da oni ne idu u suštinu problema, a to su kapitalističke strukture. I, naravno, njemački Zeleni su u cijelom europskom pokretu zelenih među najkonzervativnijima.

Ukazujete i na hitnost borbe sa prijetnjom od rasta fašizma u Europi. Koliko je taj problem zaista prisutan i da li ovakva ljevica kakva sada postoji u EU-u može da mu se suprotstavi?

Mislim da će nam trebati nešto kao antifašistička alijansa u Europi. Smatram da se sve progresivne partije, bilo da su lijeve, zelene, socijaldemokratske ili čak liberalne, moraju ujediniti i zauzeti jasan stav protiv fašizma. Fašizam raste. Imamo ultradesne stranke koje su dio vladajućih koalicija u Finskoj i Švedskoj, imamo Marine Le Pen koja je skoro dobila izbore u Francuskoj.

Španjolska je pokazala da se ljevica uspješno suprotstavlja onda kada ima dobru kampanju, ako može pokazati javnosti šta bi točno značilo da desnica dobije. Tako su uspjeli da Vox izgubi mnoga mjesta, iako su generalno konzervativci imali dobar rezultat. Važno je da pojasnimo stanje u Njemačkoj, a to je da bi ultradesnica na sljedećim izborima mogla imati oko 20 posto, što je najviše ikada. Sve to jasno pokazuje da je situacija hitna. Mislim da bi nam zaista trebala europska antifašistička koalicija svih stranaka lijevo od centra. Moramo biti jasni oko toga da ne može biti nikakve suradnje sa fašistima.

Pokreti i politička praksa

Vašu kandidaturu drugačijom čini to što najavljujete da ćete biti glas društvenih pokreta u Europskom parlamentu. Koji vas pokreti podržavaju i šta je u njihovom fokusu? Generalno, kakva je bila reakcija na kandidaturu nekoga koga ljudi na prvom mjestu vide kao aktivistkinju?

Poštenije je reći da sam se konzultirala s ljudima koji su aktivni u društvenim pokretima. Razgovarala sam sa dosta ljudi koji su aktivni u pokretima za klimatsku pravdu u Njemačkoj, ljudima koji su fokusirani na ugalj, koji je veliki problem kod nas. Ali sam također razgovarala sa aktivistima vezanima za migrantski pokret, sa ljudima koji imaju politički azil u Njemačkoj, koji je sada teško dobiti i onima koji nemaju europske pasoše. Pričala sam sa ljudima koji su aktivni na ulicama, u civilnom društvu, koji se bave organiziranjem i koji su me podsjetili na to da ni oni ne mogu glasati jer u Njemačkoj imamo oko 14 posto odrasle populacije koja nema njemački pasoš. Mislim da je i to pitanje demokratskog legitimiteta. To je također stav koji dijelim sa Ljevicom, ona ima najprogresivniji prijedlog da se ljudima da pravo glasa.

... Izazovno je premjestiti nekoga iz društvenog pokreta u političku praksu. Ljudi povezani sa društvenim pokretima i prije su se kandidirali, nama je važno da pritisak koji vršimo kao pokret možemo prenijeti u političku aktivnost. Postoje praktične stvari koje pritom možemo učiniti, kao što je dijeljenje informacija, dijeljenje resursa. Na primjer, imati financijske mogućnosti da pomognete ljudima da dobiju vize i putuju u Europu, ljudima koji su pogođeni europskim politikama dati medijsku platformu da govore o tim stvarima.

Da li je vaša kandidatura poruka drugim aktivistima da urade isto i uključe se u rad institucija?

Idealno, tako bi trebalo biti. Ljudi koji dolaze iz društvenih pokreta, a ne iz politike često pokušavaju zadržati veze i nastaviti raditi sa pokretima. I mi pokušavamo napraviti iskorak u tom pravcu. Ja i moj tim, koji ima horizontalnu strukturu i gdje odlučujemo kolektivno, razmišljamo da oformimo krug stručnjaka koji nam mogu dati savjete o prioritetima. Mislim da je to početak izgradnje nečega, ali za mene je osnovno pitanje kako možemo, čak i ako sam ja izabrana u Njemačkoj, raditi i za ljude koji su pogođeni europskim politikama, a koji nemaju formalnu mogućnost da učestvuju u institucijama. To je neka vrsta moje agende za pravdu sa ovom kandidaturom.

Dio Europe je svakako i Balkan, zemlje koje nisu članice EU-a. Ni mi ne možemo glasati ni učestvovati u radu institucija, mada su nam životi određeni onim što se dešava na nivou EU-a. Koliko možete uticati na taj odnos prema Balkanu i onome što se ovdje dešava?

To je veliko pitanje jer postoji tako mnogo različitih veza između EU-a i Balkana. S jedne strane, cijelo pitanje migracija, na primjer. EU gura balkanske države prema tome da se bave ljudima o kojima ona ne želi da brine, iako ima zakonsku obavezu prema ljudima koji traže azil. Ali lakše je samo dati novac drugim državama da podižu ograde i sputavaju ljude. Također, naravno, radi se o ekološkim pitanjima, mi uvozimo iz balkanskih država. Litij je jedno od velikih pitanja, kao i problem hidrocentrala.

Nažalost, nemam precizan odgovor na vaše pitanje, ali svjesna sam problema. Treba da produbimo naše veze sa društvenim pokretima koji su aktivni na Balkanu. Kada govorim o pomaganju ili angažiranju u pokretima ili civilnom društvu na koje utiče EU, da, također mislim na Balkan. Rekla bih da trenutno nemamo baš jake veze tamo, da budem iskrena, ali počeli smo mapirati da vidimo koga znamo u pokretima i da vidimo gdje su praznine.

Kredit za biodiverzitet

Vrlo vam je važno i pitanje uticaja korporacija i lobija na institucije. Mislite da ćete imati dovoljnu podršku unutar Ljevice i Europskog parlamenta za borbu protiv njih?

U Parlamentu to zaista zavisi od toga ko će imati većinu i zato moramo ljudima objasniti koliko je važno da glasaju, ako mogu. Jer obično izlaznost na europske izbore nije tako dobra. Ali ljudi trebaju shvatiti koliko su važne odluke koje se donose na europskom nivou i da vrijedi glasati. Šansa da imamo neku vrstu progresivnih promjena u Europskom parlamentu u narednih pet godina zavisi od toga. Ovo je dakle prvi korak. Drugi korak je osiguranje transparentnosti. Mi ćemo puno raditi na tome da ono što se dešava učinimo transparentnim za ljude u Europi i van nje, i da prokažemo strukture moći. Naravno, jedan tim ne može sve to uraditi, ali možemo pratiti, kritizirati i pokazivati.

Znate, ljudi nisu svjesni mnogih stvari koje su važne i o kojima se odlučuje u europskim institucijama. Na primjer, Europska komisija je zainteresirana da predloži nešto što nazivaju »trgovinom nutrijentima«. Niko ne bi pretpostavio šta je to, a u osnovi se radi o prodaji dozvola za zagađenje vode. Na primjer, imali smo veliki problem prošle i ove godine na graničnoj rijeci između Poljske i Njemačke sa zagađenjem, puno ribe je uginulo. U suštini, ako ste kompanija koja zagađuje rijeku, mogli biste to nastaviti radili ako kupite potvrdu o zagađenju vode i taj novac se onda koristi za čišćenje rijeke negdje drugdje. U stvari, kupujete sebi izuzetak od obaveze zaštite životne sredine. To je neka vrsta kompenzacije. Problem je, jednostavno rečeno, što kompenzacija uopće ne funkcionira... Slično je sa nečim što se zove kredit za biodiverzitet, u osnovi je isto. Tako nešto još uvijek možemo zaustaviti. Ako učinite prirodu dijelom financijskog tržišta, svi ćemo izgubiti. Meni kao ekologinji to je blizak problem.

Europska komisija pokušava svu prirodu uključiti u kapitalistički sistem, a mnogi ljudi u civilnom društvu nisu ni svjesni da se to dešava jer je skriveno iza lijepih fraza. To su stvari koje moramo razotkriti, po mom mišljenju, i tu možemo nešto postići, pokrenuti javnu raspravu i onda se nadati da će i druge organizacije, inicijative civilnog društva, početi raditi na tome. Prvi korak je stvaranje transparentnosti i prokazivanje korporacija koje guraju te prijedloge, koji nisu u interesu javnosti nego u interesu onih na financijskom tržištu. Nećemo to zaustaviti u jednom mandatu, sigurno, ali možemo ako tome posvetimo dovoljno pažnje u civilnom društvu i okupimo više aktera.

Govoreći o utjecaju korporacija, mnoge imaju koristi od graničnog režima koji, pored toga što im donosi profit, utiče i na okoliš. Nedavno sam bila u Poljskoj i vidjela zid, šumu i okolinu koji su uništeni zbog te granice. Da li je to nešto što se može promijeniti?

Definitivno. Izgradnja graničnih ograda i zidova intenzivira se brže nego što sam zapravo zamišljala da će se desiti. Očito je ovo ograđivanje loše za divlje životinje i njihove migracije, kao i za sav okoliš. Ali za mene je ovdje ključan aspekt ljudskih prava, sprječavanje ljudi da traže azil, što je krajnje cinično. Cinično je i kada vidite koja količina novca teče ka kompanijama koje grade ograde za nadzor, ali i autokratskim režimima, od Turske preko Egipta pa do novog sporazuma sa Tunisom. Naravno da se jasno protivim takvim politikama.

Realno, jedina šansa za bilo kakvu progresivnu migracijsku politiku bila bi da imamo progresivnu većinu u Parlamentu. To je ono za šta se moramo boriti u narednim mjesecima i godinama, ne samo u Njemačkoj, nego u svim europskim zemljama. Ne znam jeste li vidjeli reakcije talijanske krajnje desnice na moju kandidaturu? Jedan od ljudi iz Braćo Italije rekao je kako ljudi imaju pred sobom izbor između dvije Europe – njegove verzije i verzije Rackete koja, kako je kazao, donosi ekoterorizam i ilegalne migracije. U suštini, ovo je linija razdvajanja – ili ćemo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili ćemo imati krajnju desnicu, pa čak i fašiste. Mislim da je to ono što ljudi u Europi treba da shvate – moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima. Ako se ne založimo za ljudska prava i klimatsku pravdu, predat ćemo naše institucije krajnjoj desnici.

(Novosti)

Vezani članci
...
Hrvatska
Bilanca prazna, sadašnjost porazna

Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...

Paulina Arbutina (Novosti)     01. siječnja 2024.

...
Hrvatska
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata«

Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...

Jurica Körbler     09. veljače 2023.

...
Zadar
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost

Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...

VeDRA     15. studenog 2022.

...
Split
Povratak antifašističkom identitetu Splita

Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...

VeDRA     12. srpnja 2022.

...
Zagreb
Oslobodilac i pobjednik

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...

VeDRA     27. svibnja 2022.

...
Europa
Kako agitiraju ekstremisti

Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...

Tihomir Cipek     30. ožujka 2022.

...
Split
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji!

[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...

VeDRA     06. veljače 2022.

...
Hrvatska
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost

Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...

VeDRA     19. srpnja 2021.

...
Svijet
STEINMEIEROV VIJENAC CRVENOARMEJCIMA

U utorak 22. lipnja predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier položio je vijenac ispred Spomenika Crvenoj armiji u berlinskoj četvrti Pankow, točnije u Schönholzer Heide. Tu je svoju gestu, koju su pozdravili građani njegove zemlje, učinio u povodu 80-e obljetnice Hitlerove invazije na Sovjetski Savez u tzv. Operaciji Barbarosa. Žuto crveni vijenac imao je traku na kojoj je pisalo jednostavno »Predsjednik Savezne Republike Njemačke«. Spomenik, točnije memorijalni kompleks ispred koga je Frank-Walter Steinmeier položio...

VeDRA     23. lipnja 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist

U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...

VeDRA     16. travnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Svijet
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu

Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...

VeDRA     23. prosinca 2020.

...
Svijet
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu.

Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...

Ivica Profaca     19. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam

Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...

Andreja Žapčić     22. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.