SPLITSKI SVEĆENIK DON ANTE ŽDERIĆ O PODRŠCI SRPSKIM STUDENTIMA

Dužni smo ih podržati

Ta se mladost u Srbiji, pobogu, bori za bolji život sutra. Mi u Hrvatskoj se ne borimo. Mi idemo u Njemačku i Irsku.

Piše: don Ante Žderić (Index)
  03. veljače 2025.

PROSVJEDNE blokade više od 60 fakulteta u Srbiji traju već mjesecima, a prekjučer su im se u velikom prosvjedu u Novom Sadu pridružili deseci tisuća građana tog grada i stanovnika više gradova iz cijele Vojvodine i Srbije, uz sudjelovanje udruga poljoprivrednika, nekoliko stotina motorista i brojnih javnih osoba. Studenti zahtijevaju odgovornost vlasti za smrtonosni pad nadstrešnice u Novom Sadu, u kojem je poginulo petnaest osoba te poštivanje ustava, zakona, iskorjenjivanje korupcije, osnaživanje i samostalnost institucija bez političkog utjecaja.

Vlast tvrdi da su svi zahtjevi vezani uz pad nadstrešnice ispunjeni, no studenti i stručna javnost to niječu, ukazujući na to da u objavljenim dokumentima nisu svi podaci koji ukazuju na koruptivne poslove i nemar u renoviranju kolodvora. Studentima su podršku pružile i brojne osobe iz Hrvatske, a tim se povodom na Matejuški okupilo par stotina Splićana. Nekoliko građana ih je zbog toga napalo, no splitska policija je spriječila veći incident.

Na Facebooku se oglasio i splitski svećenik don Ante Žderić koji na društvenim mrežama često komentira aktualne društvene događaje. Njegov status prenosimo u cijelosti.

»Volimo si laskati da smo dio demokratskog svijeta«

»Zašto je važno podržati studentske i građanske prosvjede i štrajkove u Srbiji? Zašto je to važno i kod nas u Hrvatskoj? Zato što je riječ u njihovoj borbi za društvenu pravdu i pravosudnu učinkovitost. Zato što svakom mislećem i odgovornom građaninu treba biti stalo do tih, univerzalnih vrijednosti, za kojima vapi i naše, poniženo i učmalo, hrvatsko društvo. Njihovu je borbu prepoznao demokratski svijet. Volimo si laskati da smo i mi dio tog svijeta.

Zato što mi nismo SAD ili Japan, zemlje sa sigurnim okružjem (ako je igdje uopće sigurno), već pribalkanska zemljica. A Balkan će uvijek biti bure baruta. Zato što je Srbija pred našim vratima i zato što demokracija, mir i društvena pravednost u toj zemlji znači stabilnost u našem okružju. To nije važno samo idiotima. Zato što ne možemo glumiti da smo Alisa u zemlji čudesa, jer se događaji u Srbiji odvijaju na samo pola sata vožnje od naše granice. Zato što stabilnost ovog dijela Europe i te kako utječe na hrvatsko gospodarstvo, od prometa, trgovine do turizma.

Zato što je riječ o mladim generacijama, koje se u vrijeme Domovinskog rata nisu ni rodile. Predbacivati im ulogu ratnih huškača i podržavatelja rata 91. je čista zloća, koja govori o pakosti onih koji to čine. Bizarno. Ne, ne postoji transgeneracijska, ni kolektivna krivnja. Toga nas je Krist oslobodio. Tko živi u mentalnom sklopu da netko mora biti kriv jer je Srbin, Kinez ili ne znam koja p. materina, neka odmah ujutro ode u izabranog liječnika obiteljske medicine po uputnicu za specijalista. Vlastite su frustracije gadna stvar. To treba liječiti.

»Hrvatska i Srbija ne mogu i ne trebaju bježati jedna od druge«

Zato što dobar čovjek želi dobro svima. Zli za svoju zloću traži bizarna opravdanja. Zato što su Hrvatska i Srbija susjedi. Ne mogu niti trebaju bježati jedni od drugih. Razvoj demokracije i pravne države u Srbiji može samo pridonijeti našem dobru. Sjetite se samo pitanja nestalih u Domovinskom ratu. Dobro jednih mora biti dobro drugih. Tko se tome suprotstavlja, sretan mu put u Sjevernu Koreju. Tamo će naći istomišljenike.

Zato što srbijanske vlasti ionako sve i svakog optužuju za urotu. To je simptom režima koji umire. Krajnje je cinično podršku studentima ocijeniti kao miješanje u tuđu zemlju. Recite radije da ih mrzite jer su Srbi. I sami znate da je tako. Da nije njih, mrzili biste nekog drugog. Jer imate potrebu mrziti. I to još loše pakirate u celofan »nemiješanja«.

»Nacionalizam je sravnio Vukovar«

Zato što je borba za pravdu i demokraciju borba svakog uljuđenog građanina. Bila ta borba u Srbiji, Gazi ili Ukrajini. To smo dužni podržati radi generacija koje dolaze. Zato što iskreno domoljublje podrazumijeva poštivanje drugih. Nacionalizam je izvitopereno domoljublje.

Nacionalizam je sravnio Vukovar i napunio jamu na Ovčari leševima. Htjeti dobro drugima, drugačijima, je naša kršćanska dužnost. Ta se mladost u Srbiji, pobogu, bori za bolji život sutra. Mi u Hrvatskoj se ne borimo. Mi idemo u Njemačku i Irsku.

Nazivati one koji podržavaju studentsku i građansku borbu u Srbiji Jugoslavenima je samo znak jada onih koji to kažu. Ili zamjena teza (»a što s...?) - tipično za one koji nemaju argumente. A zloća ih nema. Razumijem ih. Nije lako maskirati vlastitu zloću, pa mi, pravo, takvih bude žao. Nisu jadni krivi jer i ne mogu bolje. Nije svima dano.«

Piše: don Ante Žderić (Index)

Vezani članci
...
Zagreb
Revizionistički kvartet

Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...

Gracijano Kalebić     08. ožujka 2023.

...
Hrvatska
Nacionalnost i čovječnost

Potpredsjednik vlade Republike Srbije i njezin ministar vanjskih poslova Ivica Dačić sudjelovao je na tradicionalnom božićnom prijemu SNV-a u Zagrebu. Ne ulazeći u detaljnu sadržajnu analizu njegovog obraćanja prisutnima valja ipak ukazati na neka opća mjesta nacionalnog i nacionalističkog diskursa koja su svojstvena svim govornicima iz te perspektive. Naime, kad se ljudsko biće svede samo ili prvenstveno na nacionalnu odrednicu svog mnogostrukog identiteta, tada se svi ostali aspekti njegovog identiteta u većoj ili manjoj mjeri poništavaju, odnosno...

VeDRA     07. siječnja 2023.

...
EX-YU
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje

Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...

Vjekoslav Perica     11. kolovoza 2021.