AGRESIJA NA UKRAJINU
Je li Rusija s Putinom na vlasti na putu prema fašizmu?
Ugledni povjesničar analizira za Jutarnji list prisutnost elemenata fašizma u agresiji koju je Putinova Rusija i njena vojska pokrenula 24. veljače protiv Ukrajine
Piše: Ivo Goldstein
10. ožujka 2022.
Fašizam je pojam koji se danas koristi u javnosti kao malo koji. Došli smo toga da i uvođenje epidemioloških mjera, posve opravdanih i logičnih u doba strašne pandemije, mnogi ocjenjuju kao fašizam. Postoje i termini koji sugeriraju da društvo kreće prema fašizmu ili poprima neke njegove značajke (»fašizacija«, »fašistoidnost«).
Nakon što se originalno odnosio na Mussolinijevu Italiju, pojam se koristi da bi se definiralo diktatorske vlasti s radikalno nacionalističkim obilježjima u 20. stoljeću i na takve političke pokrete i stranke. Tako se »fašizam« i »fašistoidnost« mogu pripisati i Francovoj Španjolskoj, Salazarovu Portugalu, Papadopoulosovoj Grčkoj, Pinochetovu Čileu, Suhartovoj Indoneziji, a i mnogim drugim režimima (i Miloševićevoj Srbiji?).
Mnogi istraživači su nastojali klasificirati karakteristike fašizma, pa mi možemo, primjerice, konstatirati kako fašizam, među ostalim, čini snažan i stalan nacionalizam, prijezir svega što ljudska prava predstavljaju, postojanje neprijatelja kao razlog za jedinstvo nacije, demonizacija tog neprijatelja, upotreba povijesti kao značajnog formativnog dijela nacionalnog identiteta, fingirani demokratski proces, postojanje snažnog vođe, važnost vojske, kontrola medija i organizirana državna propaganda, povezanost vjere i države, marginalizacija sindikata, progon slobodnomislećih intelektualaca i opozicije, ograničavanje slobode umjetničkog stvaranja, raširena korupcija i klijentelizam (neke od ovih značajki karakteristične su i za semidemokratske i autoritarne režime, pa čak i za demokracije, ali sve zajedno tvore fašističku koncepciju države i društva).
Prirodno stanje
Pitanje je – može li se na taj popis uvrstiti i današnja Putinova Rusija, ponajviše slijedom agresije koju je ruska vojska pokrenula 24. veljače protiv Ukrajine? U tom smislu Rusija je velikom povijesnom deficitu, jer su se autoritarni režimi (u carsko doba i nakon 1990. godine) izmjenjivali s komunizmom koji je u dobrom dijelu svoje gotovo tričetvrt stoljetne egzistencije iskazivao totalitarne značajke. Ruski građani, dobrim dijelom tradicionalno skromnih demokratskih i materijalnih očekivanja to strpljivo podnose. A Putin je vremenom zauzeo i poziciju prilično sličnu nekadašnjoj carskoj (uključujući i vlast koja mu je zajamčena za vječnost), što mu opća atmosfera sklona autoritarnosti i dopušta.
Dva dana prije napada na Ukrajinu ruski predsjednik Putin obratio se javnosti i konstatirao kako ta država zapravo nikad nije bila »prava država«, kako je to komunistička izmišljotina, a da ni Ukrajinci nisu samostalna nacija nego zapravo Rusi (pritom je zanemario činjenicu da je Ukrajina bila članica UN-a od osnutka 1945. godine). Ovakav tip razmišljanja u kojem se delegitimira protivnik (i budući neprijatelj) vrlo je često prethodio strahotama (sjetimo se ratova na prostoru bivše Jugoslavije prije 30 godina!), pa je tako bilo i ovaj put. U ovom slučaju radi se o »upotrebi povijesti kao značajnog formativnog dijela nacionalnog identiteta« te o »demonizaciji neprijatelja«.
Agresija koja se odvija danas pred našim očima ima političku, vojnu, geostratešku, ali i identitetsku dimenziju, što će reći da je cilj agresora da skrši ukrajinsku državu i naciju i na neki ih način integrira u Rusiju. Takvi su ciljevi postali još jasniji kad je koji dan kasnije greškom (!?) objavljen tekst iz ruske propagandne kuhinje u kojem se naviješta da će nakon pobjedonosnog rata Ukrajina biti »reorganizirana, ponovno uspostavljena i vraćena u svoje prirodno stanje kao dio ruskog svijeta«. A stvaranje »ruskog svijeta« je strategija koji Rusija otimanjem teritorija proteklih godina već dosljedno realizira u Gruziji, Moldaviji i na ukrajinskom Krimu, a sveobuhvatnom kontrolom osnažuje vlast i u drugim susjednim državama.
Putinova stranka Ujedinjena Rusija zamišljena je kao stranka koja će velikodušno dopuštati izbore, ali ih (nikada) neće gubiti (ovdje se radi o »fingiranom demokratskom procesu«).
Putin i krug ljudi oko njega ovih dana daju kojekakva obrazloženja o razlozima zbog kojih se krenulo u napad. Među njima je i teza da je vojna intervencija bila nužna kako bi se srušio po njihovu mišljenju nacionalistički, zapravo neonacistički režim u Kijevu. Ova stara staljinistička pjesma na jedan se način percipira u ruskom društvu, na drugi na Zapadu.
Dobar dio ruske javnosti i danas je prihvaća, jer se prisjeća velike pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom, što je bio i ostao povijesni topos na sovjetskom i postsovjetskom prostoru. Međutim, kad zapadnjaci danas čuju takva obrazloženja onda ponajprije pitaju o tome predstavnike lokalne židovske zajednice, a oni tvrde da se osjećaju prilično dobro zaštićeni posljednjih 30 godina u nezavisnoj Ukrajini (na stranu i činjenica da je ukrajinski predsjednik Židov!).
Obračun sa slobodnim medijima, kritičarima i opozicionarima jest tema iz Rusije koja je najviše prisutna u zapadnim medijima (a i dobrim dijelom oslikava nedemokratičnost, pa i fašistoidnost režima).
Otrovani ili zatvoreni
Aleksej Navaljni je opozicijski lider, odvjetnik, antikorupcijski aktivist i bloger (ima više milijuna pretplatnika na YouTubeu i Twitteru). Iznenada mu je 2020. pozlilo, hitno je hospitaliziran, ruski liječnici navodno nisu ustanovili o čemu se radilo. Prebačen je u Njemačku, gdje je ustanovljeno da je bio otrovan nervnim otrovom (novičokom). Navaljni je optužio Putina da je odgovoran za njegovo trovanje. EU je potom uvela sankcije pojedinim ruskim dužnosnicima. Nešto kasnije Navaljni se vratio u Rusiju. Odmah je pritvoren pod optužbom da je prekršio uvjetnu kaznu zbog tobožnje pronevjere, a potom je uvjetna kazna zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od dvije i pol godine, pa će Navaljni sjediti u zatvoru do ljeta 2023. godine.
Mihail Hodorkovski, jedan od tada najbogatijih Rusa, bio je 2003. optužen za pronevjeru. Osuđen je na devet godina zatvora. Na Zapadu je vladalo mišljenje da je čitav proces bio politički motiviran. Čak je i Hans-Dietrich Genscher tražio da se Hodorkovskog oslobodi.
Novinarka Ana Politkovskaja, jedna od najglasnijih Putinovih kritičara, posebno u vezi ruske politike u Čečeniji, ubijena je 2006. u kući u kojoj je u Moskvi stanovala (prethodno je preživjela trovanje). Ubojice su pronađeni i osuđeni, ali nikad nisu otkriveni pravi motivi ubojstva.
Čekajući Shakespearea
Nekadašnji KGB-ov časnik Aleksandar Litvinjenko otrovan je u Londonu mjesec dana nakon ubojstva Politkovskaje.
Zatim je 2013. u Londonu preminuo oligarh Boris Berezovski, Putinov dugogodišnji neprijatelj. Postoje ozbiljni argumenti koji dovode u pitanje teoriju o samoubojstvu.
Andrej Kozlov, prvi zamjenik guvernera Ruske središnje banke, bio je najveći zagovornik energične bankarske reforme koja bi uključivala i borbu protiv pranja novca. Ubijen je 2006. godine. Glavno državno tužiteljstvo vrlo je brzo zatvorilo istragu. Sam predsjednik Putin je progovorio nakon višednevnog oklijevanja i nazvao atentat »znakom pogoršanja gospodarskog kriminaliteta«, a u narednom je razdoblju rastočio striktan inspekcijski sustav kakav je uveo Kozlov.
Vodeći ruski demokratski oporbenjak, Boris Njemcov, znanstvenik i liberal, ustrijeljen je 2015. dok je šetao po mostu nekoliko minuta hoda od Kremlja.
Ni u jednom spomenutom slučaju ubojstva, osim donekle Politkovskaje, ubojice nisu privedene pravdi, niti su to visoki državni dužnosnici tražili.
Fašistoidne tendencije u ruskom društvu koje sam opisao trebaju se smatrati opasnijima i značajnijima otkako je prošli tjedan krenula agresija, jer one pridonose njezinim kratkoročno i dugoročno katastrofalnim posljedicama. Da je rusko društvo iole demokratičnije, mogućnost da građani i javnost zaustave vojnu mašineriju bile bi veće.
Stoga je logičan zaključak da se kraj rata, a pogotovo kraj agresije, ne nazire. U ovom trenutku, u petak, 4. ožujka, izgleda da rat iscrpljivanja upravo počinje i to isključivo voljom Kremlja.
Ovaj članak valja shvatiti kao pokušaj da se barem dijelom objasni što se događa u Ukrajini, u užem okruženju i u Europi danas. Nisam siguran koliko će i na kraju ove tragedije politolozi, sociolozi, historičari i istraživači u srodnim disciplinama biti u stanju objasniti što se, kako i zašto sve to dogodilo. Bojim se da će neki prije dati za pravo Miroslavu Krleži koji je 1945. napisao, misleći na opisivanje svih strahota koje je prouzročio nacizam, »da je to tema koja očekuje svog Shakespearea«, kako bi se bar približno shvatili dubina te tragedije i težina katastrofe.
Vezani članci
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
BiH |
Dodik dijeli ordenje |
Milorad Dodik odlikovao Vladimira Putina. Vijest nimalo bitna za tok svjetskih zbivanja, pa ipak toliko bitna da negativno utječe na živote građana susjedne nam države. Poznajući političko djelovanje Milorada Dodika koje bi se dalo možda najjednostavnije opisati kao umiveni nastavak iste one politike koja je 90 - tih širom BiH inspirirala i poticala nasilje i uništavanje, reklo bi se da ovaj njegov potez i nije nešto iznenađujuće. Pa ipak, iznenađuje dugotrajnost takve zle politike te njezino sljepilo za širi kontekst povijesnih događanja. Da, Milorad Dodik...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
Svijet |
Za rat su odgovorni i Putin i NATO |
S professorom emeritusom Splitskog sveučilišta dr. Nikolom Viskovićem razgovarali smo o ratu u Ukrajini i globalnoj krizi koju je taj sukob uzrokovao, analizirajući sve uzroke koji su do njega doveli, kao i moguća rješenja. Među ostalim, prof. Visković smatra da je jedna od posljedica ukrajinskog rata i micanje fokusa s gorućeg problema naše civilizacije – klimatskih promjena. Kad smo zadnji put razgovarali za Slobodnu, prije dvije i pol godine, rekli ste da tadašnja pandemija predstavlja biološku i socijalnu vježbu za ono što će doći, a...
Europa |
Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma |
Pobjeda Giorgije Meloni, liderice talijanske stranke »Talijanska braćo« (u vokativu, jer je ta stranka uzela za svoje ime prvi stih talijanske himne: »Talijanska braćo, Italija se budi…«), otvorila je pitanje pojave neofašizma, postfašizma ili jednostavno – fašizma – u vladi demokratske Italije, zemlje koja je živjela dvadeset godina pod fašističkom vlašću. I koja se oslobodila fašističke vlasti prvo u unutarnjem puču protiv Mussolinija, zatim u partizanskoj borbi protiv fašista i nacista, i na kraju odbacivanjem...
Rusija |
Nuklearna prijetnja |
Kako »specijalna vojna operacija«, kako voli reći Kremlj, ne ide planiranim tokom, nuklearna prijetnja koju Moskva navlači nad svijet sve je jača, dok je scenarij koji je prethodio invaziji na Ukrajinu najbolji primjer da se prijetnje ruskog lidera Vladimira Putina, koje nerijetko uključuju i nuklearne snage, ne smiju podcjenjivati. Hoće li Putin odlučiti da u određenoj mjeri iskoristi dio moćnog ruskog potencijala od 5.977 komada nuklearnog oružja kako bi izbjegao poniženje i preokrenuo situaciju na ukrajinskom bojištu, na kojem gubi ranije osvojene...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
Rusija |
Što donosi »Četvrta politička teorija« Aleksandra Dugina |
U osvit ruske invazije na Ukrajinu ime Aleksandra Dugina stalo je poput mračne utvare opsjedati medijske naslovnice pojavljujući se frekvencijom prijeteće nepoćudnosti, galopirajućim asocijacijama na neofašizam, ruski imperijalizam, okultizam i desni ekstremizam, čime se medijska reprezentacija njegovog inače posve opskurnog lika prigodno skončala bespotrebnim mistifikacijama i senzacionalističkim bunilom. Reklo bi se kako Dugin, dugogodišnjim šurovanjem s istaknutijim predstavnicima svjetske i europske desnice, brojnim...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
Rusija |
Pucanj u budućnost i prošlost |
Kolumnist »Expressa« i »Novosti« Boris Rašeta osvrće se na filmove o Vladimiru Vladimiroviču Putinu, emitirane na HTV-u, na temu što je dovelo ruskog predsjednika do rata u Ukrajini. Od konferencije u Münchenu 2007., preko niza skupova na kojima je poručivao NATO-u da su Gruzija i Ukrajina crvena crta čije prelaženje neće tolerirati, do 24. veljače, datuma kad je pokazao da ne blefira. Vidjeli smo Putinov put prema invaziji, najneočekivanijem ratu naših života. Film je, naravno, posve nekritičan prema zapadnoj strani – Americi koja je...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Rusija |
Ukrajina se ne osvaja tek tako |
— Ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je da je cilj invazije na Ukrajinu zaštita ljudi koji su izloženi zlostavljanju i genocidu od kijevskog režima te demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine. Kako vi kao netko tko je godinama proučavao europsku historiju i holokaust shvaćate pojam »denacifikacije« i kontekst u kojem ga je upotrijebio Vladimir Putin? — Rekao bih da je Putinov narativ potpuno orwelovski. U Ukrajini nema nikakvog nacističkog režima. Sasvim slučajno, i ukrajinski predsjednik i premijer židovskog su podrijetla. Ukrajina je...
Rusija |
Vladimir Putin sjedi na vrhu piramide moći koja se raspada |
Dana 24. veljače otpao je s Vladimira Putina oklop »prosvijećenog autokrata« što ga nosio proteklih dvadeset godina i raspao se u komadiće. Svijet je ugledao monstruma – sumanutog u svojim željama i nemilosrdnog u svojim odlukama. Čudovište je postupno raslo, dobivajući snagu iz godine u godinu, marinirajući se u vlastitom apsolutnom autoritetu, imperijalističkoj agresiji, prijeziru prema zapadnoj demokraciji i zlonamjernosti potaknutoj ogorčenjem izazvanim padom SSSR-a. Sada se Europa mora nositi, ne s bivšim...
Rusija |
Zapad ne može okrenuti leđa običnim Rusima |
Tek nekoliko sati nakon što je Vladimir Putin napao Ukrajinu, Marina Davidova, cijenjena ruska kazališna kritičarka, napisala je otvoreno pismo izjašnjavajući se protiv rata. Ruska Duma odgovorila je pripremljenom, brzopoteznom legislativom kojom je kritiziranje invazije kriminalizirano i zaprijećeno zatvorskom kaznom do petnaest godina. Davidova je ubrzo postala meta žestokog uznemiravanja. Primila je niz poruka mržnje a na svojim vratima, sljedećeg dana, naslikano našla je notorno bijelo slovo »Z« kojima su iscrtana ruska oklopna...
Rusija |
Rat čije su posljedice još nesagledive |
Boris Buden je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt, nakon čega je ostao živjeti i raditi u Berlinu, jednom od glavnih intelektualnih središta današnje Europe. Objavljuje na engleskom i njemačkom jeziku. — Jeste li šokirani ratom u Europi? Nisam šokiran ratom u Evropi nego ruskim napadom na Ukrajinu. Nisam to očekivao jer sam, kao vjerojatno i mnogi, pretpostavljao da Putin nije glup, da neće kao zadnja budala zagristi i progutati tako očigledni mamac. Vjerovao sam da se iza figure tog naizgled lukavog, hladno proračunatog...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Svijet |
Ideologija zla koja je odnijela milijune života |
Holokaust je grčka riječ koja znači »potpuno spaljen«. U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945.) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo »konačno rješenje« (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje...
Europa |
Zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja« |
Rezoluciju naziva »Važnost europskog sjećanja za budućnost EU« donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU....
EX-YU |
Zlokobna uvertira u nadolazeće krvoproliće |
Donosimo ulomak iz šireg eseja sociologa Lovre Bilića pod naslovom »Elementi fašizma u političkom djelovanju Slobodana Miloševića« Povodom nadolazeće obljetnice pada Vukovara vratit ćemo se zastrašujućim posljedicama nastalim kao rezultat ispuštanja iz boce duha agresivnog nacionalizma koji je na prostoru Balkana u krvi ugušio socijalizam. U nastojanju da lociramo fašističke ekscese iz kojih se napajao, povezali smo pojedine elemente iz poznatog eseja Umberta Eca »Ur-fašizam«, često citiranog kao važan doprinos jasnijem...
Svijet |
Melankolija ljevice i nova lica fašizma |
Dvije knjige Enza Traversa »Melankolija ljevice« i »Nova lica fašizma« u izdanju TIM pressa rezultat su autorovog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog nastojanja na području historiografije 20. stoljeća, u kojima se nazire mnoštvo pronicljivih uvida i spoznaja relevantnih u kontekstu interdisciplinarne društveno-humanističke interpretacije društvene stvarnosti. U podlozi njegovog konceptualnog okvira nalazi se poseban interes prema stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg se potom analitičkom britkošću i dojmljivim...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Svijet |
Esej o vječnom fašizmu |
Umberto Eco svoj je slavni tekst u kojem daje kriterije prepoznavanja fašizma u javnom djelovanju prvobitno objavio 22. lipnja 1995. u »New York Review of Books«, a potom i u »Utne Reader« u prosincu iste godine. Danas je u najmanju ruku jednako aktualan, ne toliko u Italiji koliko u drugim zemljama – pa i Hrvatskoj, i zaslužuje objavu u integralnom obliku. Donosimo ga u prijevodu Kenana Efendića objavljenom na portalu Peščanik 2016., uz našu obradu i lekturu Godine 1942, kad mi je bilo deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Vrli novi trumpizam |
Talijanski pisac i publicist Umberto Eco 1995. je objavio važan tekst »Kako prepoznati fašizam«, jedan od temeljnih za suvremeni antifašizam i razumijevanje opasnosti od fašizma tamo gdje se to ponekad najmanje nadamo. Promatrajući nedavni napad pristaša Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa – na predsjednikov neskriveni poticaj – postavlja se pitanje je li Eco dijelom pogriješio kad je pokušavao identificirati otkud nas fašizam može zaskočiti. To pitanje, uz ono još važnije o tome u kakav nas svijet može odvesti trumpizam (pojam znatno širi od...
Svijet |
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu |
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...