SPLIT: STRAH, PREDRASUDE, AGRESIJA
Kome je pobogu jedan nesretni Nepalac mogao nešto skriviti?
Split je ovih dana svjedočio nasilnim napadima koji ne otkrivaju samo pojedinačne devijacije, nego dublje pukotine u našem društvenom tkivu – ravnodušnost prema drugima, netoleranciju i latentni rasizam
Piše: Dalibor Milas
19. studenog 2024.

foto: Igor Drača / Aria
Kome je pobogu jedan nesretni Nepalac mogao nešto skriviti? Split je ovih dana svjedočio nasilnim napadima koji ne otkrivaju samo pojedinačne devijacije, nego dublje pukotine u našem društvenom tkivu – ravnodušnost prema drugima, netoleranciju i latentni rasizam. Priča o jednom Nepalcu, dostavljaču hrane, mogla je ostati tek usputna epizoda u povijesti ljudske mobilnosti, ali se – gotovo ironično – pretvorila u ogledalo naših kolektivnih nesigurnosti i strahova.
Splitski napadi na strane radnike nisu tek pojedinačni ekscesi. Oni čine gotovo koreografiranu predstavu, premijerno izvedenu na pozornici urbanog, mediteranskog grada, gdje se susreću globalno i lokalno. Da, globalno – jer ovaj Nepalac, slomljene ruke i uništenog mopeda, nosi simboliku radne migracije, povijesnog fenomena koji nije nikada bio imun na nasilje. I lokalno, jer Split kao arhetipski prostor mediteranske gostoljubivosti, pokazuje da, kad globalno prođe kroz lokalne filtere, rezultat nije uvijek harmonija. Četiri napada u jednom danu. Kamenje, šake, metalne šipke. Ove slike kao da služe kao priprema za scenu iz »Game of Thrones«. No ovdje su akteri mladići rođeni 2006. i 2008. godine – balavci odrasli u svili, ali očito lišeni temeljnih lekcija ljudske solidarnosti. Jedan od napadača udara dostavljača šakama i nogama. Drugi razbija moped. Treći cilja metalnom šipkom. Njihov kolektivni čin nasilja razotkriva problem koji nije samo pravni, nego i ontološki: tko smo »mi« kad smo suočeni s onima koje olako klasificiramo kao »drugi«? Nepalac u Splitu nije samo dostavljač hrane, on je simbol. Njegova slomljena ruka i uništeni moped su znak su posrnuća jedne generacije koja si tepa da je izrazito gostoljubiva.
Iako statistički gledano Zagreb bilježi mnogo više napada na strance od Splita, Split kao paradigma i mikrokozmos jedne nacije predvođene agresivnim balavcima bira odgovoriti na globalizaciju strahom i nasiljem, a ne prihvaćanjem i tolerancijom. Kad Nepalac kaže: »Prišli su mi bez riječi i počeli me udarati«, ne govori samo o napadu. Govori o šutnji koja prethodi nasilju, šutnji koja zamjenjuje razumijevanje. Paradoks leži u apsurdnoj šutnji onih koji bi trebali govoriti. Gdje su sad oni nebitni klaunovi iz Hrvatskog sabora koji se u svakoj predizbornoj kampanji pozivaju na »obranu kršćanskih vrijednosti«? Ili je možda Isusov nauk o zaštiti ugroženih i slabih postao previše apstraktan za jeftini populizam političkih papaka? Što je sa službenim predstavnicima Katoličke crkve u Hrvatskoj? I splitski nadbiskup, ako je čovjek još uvijek živ, bira šutnju. Gdje je komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax kojoj još samo nedostaje da se očituje i (ne) kvaliteti suđenja u HNL-u. Ako ikad trebaju progovoriti, to je sad. Umjesto da ustanu u obranu ugroženih, njezin glas ostaje tih, gotovo nepostojeći. A upravo su kršćanske vrijednosti – zaštita slabih, milosrđe i solidarnost – temelj na kojem bismo trebali graditi humanije društvo. U ovim trenucima šutnja nije samo izostanak riječi, nego i propuštena prilika za izgradnju humanijeg društva.
Hrvatska, sa svojih 145 tisuća stranih radnika, ulazi u povijesno novo poglavlje. Od zemlje tranzita postajemo zemlja odredišta, mjesto gdje ljudi žele živjeti i raditi. To bi trebala biti prilika za obogaćivanje našeg društva – prilika da pokažemo ljepotu svoje kulture i otvorenosti. No počesto na ovo odgovaramo strahom, predrasudama i agresijom.
Ova netrpeljivost nije prirodna ni neizbježna. Ona je rezultat manipulacije, straha i toksičnih narativa koji dolaze od onih kojima je u strahu za nekoliko tisuća eura saborske plaće lakše posijati razdor nego graditi zajedništvo. Sa saborske govornice i iz pojedinih opskurnih portala godinama se širi panika o »očuvanju nacionalnog identiteta i kršćanskih vrijednosti«, dok se stvarna srž tih vrijednosti – solidarnost, ljubav i pravednost – sustavno ignorira. No nedostatak empatije prema radnicima iz Nepala, Indije i drugih zemalja ne mora postati trajna mrlja na našem identitetu. Naša budućnost ovisi o tome hoćemo li prepoznati vlastite slabosti i odlučiti ih nadvladati. Hoćemo li se kao društvo, osloboditi okova ksenofobije i šutnje?
Čini se da je vrijeme da odlučimo kakvo društvo želimo biti. Hoćemo li biti društvo koje strah od nepoznatog pretvara u nasilje ili ono koje taj strah koristi kao priliku za rast? Hrvatska, kao jedna od najmlađih članica Europske unije, ima šansu postati primjer društva koje se temelji na mudrosti, pravdi i solidarnosti. Ali ta šansa neće trajati vječno. Hoćemo li je prepoznati na vrijeme ili ćemo ostati zarobljeni u vlastitim kavezima straha i šutnje?
Nepalac iz Splita nije samo dostavljač hrane. On je podsjetnik na to tko smo sad i prilika da postanemo bolji. No imamo li hrabrosti za promjenu?
Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike sa Sveučilišta u Grazu (Express)
Vezani članci

Split |
Ambasador antifašističke borbe |
Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao. To se nažalost nije dogodilo Doc Holliday, junak popularnog vesterna iz doba kad su rotoromani s kioska bili sinonim za ljeto, imao je nezaboravan slogan: »Došao je tiho i ušao u legendu«. Baš bi taj slogan trebalo primijeniti na knjigu Ratni Hajduk autora Jurice Gizdića, Hajdukova službenog kroničara Povod je osamdeseta godišnjica Hajdukova odlaska na Vis, odnosno u partizane, doba kad je...

Split |
Potpisali smo kapitulaciju kao društvo |
Tragično je što na desnici ne postoji niti taj minimalan osjećaj pristojnosti i uvažavanja drugih u gradu, pa ni baštine vlastitog grada u kojeg se zasigurno zaklinju Nakon što je po tko zna koji put, proteklog tjedna, s ustaškim sloganima vandaliziran spomenik Prvom splitskom partizanskom odredu u Splitu, što je navelo jednog od gradskih vijećnika na prijedlog da se kraj spomenika postavi nadzorna kamera, što će se vrlo vjerojatno i dogoditi, konačno smo kao društvo potpisali kapitulaciju, odnosno legalizirali činjenicu da pored svih...

Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...

Split |
Ni spomena na partizansku »Slobodnu Dalmaciju« |
Tisuću devetsto četrdeset i treća godina za najveći dio Europe je legendarna godina ključnih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Stoga su se zaredale 80-godišnjice mnogih važnih bitaka, događaja i zbivanja u Europi i u nas. U komemoriranju dominira podsjećanje na antifašistički pokret i borba za mir i demokraciju u ujedinjenoj Europi kojoj je, u sadašnjem neizvjesnom političkom, društvenom i ekonomskom trenutku, potrebna dodatna slobodarska energija i nadahnuće u borbi protiv represije. Naše 80-godišnjice posvećene su prvenstveno...

Split |
Oslobođenje na gradskome štandarcu |
Splitsko Gradsko vijeće na sjednici održanoj koncem travnja odlučilo je da se datum oslobođenja Splita od okupatora, nacista i fašista – 26. listopada 1944. – ureže u kameno postolje središnjeg stupa, »Štandarca«, na Narodnom trgu, i tako pridruži ostalim važnim datumima u povijesti grada. Na taj način, nakon skoro četvrt stoljeća upornog inzistiranja splitskih antifašista, ispravljen je nedostatan i manjkav natpis podno desetmetarskog jarbola na Pjaci na kojem se vije komunalna zastava. Tako je Gradsko vijeće napokon ukinulo cenzuru...

Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...

Split |
Veliki datum splitske borbe za slobodu |
U Splitu je 26. listopada obilježena 77. godišnjica Dana oslobođenja grada, koju je organizirao Grad Split, Udruga antifašista i antifašističkih boraca grada Splita i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista. Prije svečanosti u Muzeju grada, na kojoj su govorili Zdravko Roje, predsjednik UAB grada Splita, Ranko Britvić, predsjednik udruge VeDRA, Joso Štulina, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, izaslanstva Grada i Udruge antifašista i antifašističkih boraca...

Hrvatska |
Na fašiste su krenuli najbolji sinovi grada Splita |
Tog 11. kolovoza bio je ponedjeljak. Dogovor je bio da se svih šezdesetšestorica – tri voda po 22 borca – pojedinačno ili u manjim grupama probiju kroz talijanske patrole u Splitu i navečer u 21 sat nađu na dogovorenom mjestu u Splitskom polju, gdje ih je čekalo zakopano oružje. Odatle je Odred trebao krenuti prema Kučinama, preći Mosor, te stići do zaseoka Krušvar istočno od Dicma: tu su se splitski mladići u svanuće trebali spojiti sa Solinskim odredom i uz pomoć dogovorenog vodiča preći Cetinu i probiti se do Dinare,...

Split |
ŠTANDARAC KRATKOG PAMĆENJA |
Novi gradonačelnik Splita Ivica Puljak izložio se kritikama i prozivkama zato što se, na samom početku mandata, pozabavio Pravilnikom o isticanju zastava u gradu. Njegova intervencija u ovaj dekret nije dobro sjela vijećniku iz stranke o kojoj mu ovisi eventualna buduća većina u Gradskom vijeću, a nezadovoljan je i splitopisac Damir Šarac, novinski specijalist za spalatinistiku, koji je cijelu svoju kolumnu ispunio zanovijetanjem zbog izmjena u tom Pravilniku. O čemu se radi? Na središnji stup »Štandarac« na Narodnom trgu (Pjaca), postavljen davne...

Split |
Sudjelovanje splitskih Židova u Narodnooslobodilačkom ratu |
U vrijeme fašističkog napada na Dalmaciju u travnju 1941. Split je trebao postati centar općenarodnog ustanka u Dalmaciji, u kojem su istaknutu ulogu imali splitski Židovi, kao i Židovi koji su kao izbjeglice stigli u Split. Organizator ustanka, Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske, računao je na veliki broj industrijskih i obalnih radnika koji su živjeli u gradu i okolici. U Split je u svibnju 1941. upućen istaknuti predratni revolucionar, zagrebački odvjetnik židovskog podrijetla dr. Leon Geršković, koji je...

Split |
Participation of Jews From Split in People’s Liberation War |
In days of fascists’ attack on Dalmatia in April 1941 Split was pre-destined to be a centre of people’s antifascist rise. Jews from Split, as well as Jews who arrived to Split as refugees, played important role in this process. Central Committee of Communist Party of Croatia (CPC), which organized rise, counted at large number of industrial and harbour workers who lived in the city and its vicinity. Important pre-war revolutionary, Zagreb lawyer of Jewish origins Dr Leon Geršković was sent to Split in May 1941. He was...

Split |
Sretan ti 76. rođendan u slobodi, Splite! |
Padala je prava jesenja kišica, oblaci kao da su se vukli nad samim krovovima grada. Nakon obavljenog posla (prihvaćanja predaje domobranskog garnizona) požurio sam prema Solinskoj cesti (Žrtava fašizma danas Domovinskog rata). Još dan nije svanuo… Stigao sam do stare zgrade NOO-a Split kad sam čuo pjesmu iz pravca današnjeg Pravnog fakulteta: »Život, mladost, ne žalimo mi…«, zastao sam i ugledao jednu četu partizana koja je sva pokisla ulazila u grad. Tog momenta su se rastvorile škure stare težačke kuće i na prozoru se pojavila...

Split |
Feniks na Plokitama |
Skromno, iako skladno spomen-obilježje Prvom splitskom partizanskom odredu u ulici herojske braće Santini na Plokitama (danas Vinkovačka) postavljeno je na nekad skrovitom mjestu u Dumanićevom vinogradu u Splitskom polju 1981. godine. Oveći kamen sa spomen-pločom prvim splitskim partizanima obilježava mjesto s kojeg su u kolovozu 1941. krenuli u borbu protiv okupatora i u tragičnu smrt. Natpis na jednostavnoj ploči završava obećanjem: »Rodoljubivi Split nikad vas neće zaboraviti«. To mjesto na Plokitama, osim godišnjih komemoracija koje organiziraju...

Split |
Sjećanje na hrabru splitsku mladost |
Predstavnici Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (našu udrugu zastupao je tajnik Zoran Radman), Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita, te izaslanstvo Grada Splita i pojedinih političkih stranaka zastupljenih u političkom životu grada vijencima je obilježilo 79. obljetnicu formiranja prvog splitskog partizanskog odreda, te pogibiju njegovih pripadnika. Govoreći kod spomen ploče na Plokitama, izaslanik splitskog gradonačelnika Ivica Grubišić Gire izrekao je istinu koju zastupa i VeDRA: »Nema razlike između ideala...

Split |
Razbijen spomen Prvom splitskom odredu, Grad brzo reagirao obnovom |
Jednako kao što je 11. kolovoza 1941. bio trn u oku okupatorima i njihovim domaćim slugama, Prvi splitski partizanski odred i danas smeta ideološkim nasljednicima izroda protiv kojih su mladi Splićani tada ustali. Desetke puta spomenik na Sućidru je bio devastiran, »ukrašavan« jedinim samoglasnikom kojega rušitelji znaju ili znakovljem pod kojim su ovu zemlju okupirali nacisti i fašisti. U subotu, 27. lipnja ploča je još jednom razbijena, no to je samo nastavak politike koja se desetljećima tako temeljito...

Split |
Kotur: »Odraz HDZ-ovog razbijanja antifašističkih vrijednosti« |
Na najnoviji vandalizam reagirao je tijekom subote Goran Kotur, predsjednik SDP-a Split. – Uspomena na momke koji su 1941. godine krenuli u neravnopravnu borbu za slobodu kako Dalmacija ne bi bila talijanska nego hrvatska stalno se nekažnjeno napada. Razbijanje spomen ploče na spomeniku Prvom splitskom partizanskom odredu na Plokitama odraz je sustavnog razbijanja antifašističkih vrijednosti koje se događa pod pokroviteljstvom HDZ-a, a zadnjih godina hvata sve veći zamah. Ništa drugo se ni ne može očekivati kad je...

Split |
Splitskih 75 godina slobode |
Udruga VeDRA sudjelovala je s više događanja na proslavi 75. godišnjice oslobođenja Splita. U hotelu Park 26. listopada održana je povijesna tribina »75. godišnjica oslobođenja Dalmacije i antifašizam danas«. Tribinu je pozdravnom rječju otvorio predsjednik udruge Ranko Britvić, a moderator je bio tajnik dr. Zoran Radman. Sudjelovali su prof. Branko Dubravica (Oslobođenje Dalmacije 1944.), doc. Dragan Markovina (Antifašistički pokret u Dalmaciji), prof. Aleksandar Jakir (Uloga seljaštva u antifašističkoj borbi naroda Dalmacije), Mladen Krnić (El...

Split |
Počast splitskoj mladosti |
Udruga VeDRA priključila se Udruzi antifašista i antifašističkih boraca Splita i Udruzi antifašističkih boraca Sinja u pripremi i organizaciji obilježavanja 78. obljetnice strijeljanja boraca Prvog partizanskog splitskog odreda 25. kolovoza. Počast splitskoj mladosti odana je kod spomenika na splitskim Plokitama, te u Ruduši kod Sinja, mjestu stradanja Odreda. U ime VeDRA-e sudjelovali su Veselko Gabričević i Zoran Radman, a obilježavanju obljetnice nazočili su i istaknuti antifašisti, bivši predsjednik republike Stjepan Mesić i doajen diplomacije...