STANJE NACIJE (2)
Ljudi mogu bez države, ali ne mogu bez pravde
Sveti Augustin je učio kako je distribucija pravde jedino što iskupljuje državu, jedino što državu razlikuje od razbojničke družine
Piše: Andrej Nikolaidis
09. prosinca 2022.
Titova Jugoslavija je bila prosvjetiteljski projekat. Nedovršeni prosvjetiteljski projekat. Koji je, između ostalog, podrazumijevao edukaciju, nacionalizaciju, industrijalizaciju i sekularizaciju. Ono što je Jugoslaviju naslijedilo sprovelo je idiotizaciju/fašizaciju, privatizaciju, deindustrijalizaciju i desekularizaciju. Komunisti su spasili ideju Jugoslavije, jer je Acina Jugoslavija bila ogavna tvorevina. No dijelovi komunističke elite su na koncu izveli kontrarevoluciju. Nije teško pretpostaviti da bi komunisti iz 1945., kada bi kao Terminator mogli putovati kroz vrijeme pa dospjeli u 1991. ili 1995., ‘reformisane’ komuniste na čelu Hrvatske, Srbije i Crne Gore strijeljali zbog veleizdaje.
Titova Jugoslavija je, sa svim svojim manama, bila država. Zato što je u njoj postojala pravda – dakako i nepravda. Ono što je nastalo njenim raspadom su, kako bi rekao Sveti Augustin, tek razbojničke družine. Sveti Augustin je učio kako je distribucija pravde jedino što iskupljuje državu, jedino što državu razlikuje od razbojničke družine. Ono što danas imamo je tek beskrajna distribucija nepravde. Ma kako se ona zvala – Crna Gora, Hrvatska, Francuska ili Turska – politička elita koja ne razumije da ljudi mogu bez države, ali ne mogu bez pravde, ne razumije ništa. Ta elita ide ka vješalima i, dok se omči primiče, džepari okupljenu masu. Ta elita će, prije nego joj dođe kraj, pronaći način da ukrade i iz dželatovog džepa.
Nakon sveg pljuvanja po komunističkoj Jugoslaviji, preostaje reći: komunisti su za 45 godina napravili toliko toga da naše razbojničke družine ni za gotovo 30 godina sve to nisu uspjele prodati i opljačkati.
Da to kažem na način Monti Pajtona: šta su, uostalom, ti komunisti, osim što su pobijedili u ratu sa fašizmom, ujedinili i izgradili zemlju, ljude obukli, nahranili, obrazovali ih, zaposlili, obezbijedili im besplatno zdravstvo i školstvo, pomogli emancipaciju žena, suzbijali nacionalnu i vjersku zatucanost, promovisali zajedništvo i prosvjećenost, industrijalizovali zemlju, modernizovali društvo, izgradili infrastrukturu, vodili briljantnu spoljnu politiku, vodili zemlju u kojoj je svaki od jugoslovenskih naroda dostigao svoj apsolutni historijski vrhunac, ikada učinili za nas? (Novosti)
Vezani članci
EX-YU |
Posljednji Habsburg, vječni partizan |
I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih »Tito: povjerljivo i osobno« Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): »Tito: vječni partizan«, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko...
Europa |
Podjele i mržnje postali su opća politička strategija |
Neuspjeh u »potpunom suočavanju« s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom 23. studenog u Madridu. »Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve«, rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava. »Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s...
EX-YU |
Tito i jugoslavenski komunisti: Uspjesi, neuspjesi, naslijeđe |
Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. »Druge« Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je...
EX-YU |
The stijeg |
Kad čovjek radi posao novinara, dio je tog posla i suživot s kojekakvim hejterima. Vjerojatno nema istaknutijeg novinara koji u karijeri nije dobivao anonimne prijetnje, ljutite mailove ili prigovore na ulici. A u nekim slučajevima, »ljubitelji« će vašeg rada posegnuti i za starim, dobrim medijem komunikacije: poštom. Takvog sam »ljubitelja« imao i ja. Tijekom duljeg razdoblja nepoznati mi je pošiljatelj drhtavog (vjerojatno staračkog) rukopisa na kućnu adresu razmjerno redovno slao pošiljke za koje je mislio da će me uzrujati. Zasipao je pomno izrezanim...
EX-YU |
Originalni prijedlog za budućnost |
Za razliku od Mire Furlan, nisam otišao pod pritiskom – piše Vjekoslav Perica o svom egzodusu u SAD u knjizi »Pomirenje i posljednji dani«. Ipak, Peričino osobno iskustvo utoliko je slično onom Mire Furlan što je i on izgubio stan na taj način da je netko upao u »srpski stan« njegova pokojnog oca u Splitu i »privatizirao ga«. »Privatizacija« je u mnogim slučajevima bila samo drugo ime za otimačinu bilo privatne, bilo društvene imovine. Možda je to netko već i učinio, a ako nije, trebalo bi napraviti jednu povijest naših ratova kroz...
EX-YU |
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje |
Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...
EX-YU |
Balašević – čovjek koji vas nije izdao |
Ne pamti se kad je nečija smrt tolikom snagom odjeknula na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, kao što je to slučaj ovih dana sa Đorđem Balaševićem. Netko je čak primijetio da taj »prostor« koji je nekad bio zajednička država tako tugovao nije još od 4. svibnja 1980. Društvene mreže eksplodirale su sjećanjima i emocijama, javne televizije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini iste su večeri prikazale dokumentarne filmove ili snimke koncerata, pridružila im se i Al Jazeera Balkan, moguće i još neka manja postaja, na...