STJEPAN MESIĆ:
'Stalno se negira uloga partizana u stvaranju današnje Hrvatske'
Partizani su oslobodili Hrvatsku u ovim granicama koje danas imamo, a branitelji su onda u Domovinskom ratu obranili te granice. Ali danas se spominju jedino branitelji, ali čekaj, a što su oni obranili? Pa ono što su partizani osigurali!
Piše: Iva Bucić (Novi list)
28. listopada 2025.
Ja, koji imam 91 godinu, ja znam što je bilo! Drugi svjetski rat bio je brutalan, jako brutalan, kaže Mesić.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i prvi hrvatski premijer, i u devedeset prvoj godini jasno i bez zadrške govori o najtežim i najvažnijim razdobljima hrvatske povijesti, ustrajno podsjeća na zločine koji se ne smiju zaboraviti, na vrijednosti koje su stvarale današnju državu, ali i na opasnost ponavljanja istih grešaka.
Unatoč godinama, i dalje neumorno putuje, govori o miru i dijalogu, te s dozom humora i ironije komentira svijet koji, kako kaže, previše govori o ratu, a premalo o miru.
— Ja imam tu sreću, ili nesreću, da sam preživio Drugi svjetski rat. Ja, koji imam 91 godinu, ja znam što je bilo! Drugi svjetski rat bio je brutalan, jako brutalan. Ubijalo se na svakom koraku!
Zato se ja iščuđavam kad vidim ove mlade da viču »za dom spremni«. Ali na koncu, to nije njihov problem, to je problem njihova školovanja. Oni očito nisu dobili nikakvu edukaciju u školi, ja ne znam zbog čega, možda zato da ih se ne opterećuje.
Ustaški pokolji
Samo u Sloboštini, u Požeškoj kotlini, 50-ak kilometara od njegove rodne Orahovice, ustaše su, kako podsjeća, od 12. kolovoza do 20. kolovoza 1942. poklali i poubijali 1.362 osobe.
Od toga, 954 žene i 142 djece i preko 260 mještana Sloboštine i drugih sela. Popis žrtava sačinio je Franjo Pipinić, župnik crkve svete Terezije Avilske.
— To je grozan zločin i mladi bi to trebali znati. Trebali bi znati i da je Jasenovac najveći zločin koji se kod nas dogodio. On se na nekakav način izgubio – dogodilo se, ali ne treba o tome pričati. Ali zločine treba spominjati, da se ne bi ponovili! No nažalost, naša škola nije na taj način usmjerena.
Mnogo je iskrivljenih teza koje se danas plasiraju ili iz neznanja ili pak s namjerom iskrivljavanja povijesti, a mlade generacije morale bi više znati i o vrijednosti partizanskih pobjeda u hrvatskoj povijesti, kako govori bivši predsjednik.
— Partizani su oslobodili Hrvatsku u ovim granicama koje danas imamo, ni milimetra više, ni milimetra manje, a branitelji su onda u Domovinskom ratu obranili te granice.
Ali danas se spominju jedino branitelji, ali čekaj, a što su oni obranili? Pa ono što su partizani osigurali! To se kod nas zaboravilo i ustrajno se negira uloga partizana u stvaranju današnje Hrvatske.
Iako je i sam robijao za vrijeme Tita, tijekom 70-ih godinu dana proveo je u zatvoru u Staroj Gradiški zbog sudjelovanja u pokretu za ravnopravnost Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, bivši predsjednik ističe da svako vrijeme ima svoje dobre i loše strane, pa u skladu s time treba priznati i ono što se postizalo za vrijeme Jugoslavije, što je bilo pozitivno i što je ostavljalo traga.
— Ja sam za vrijeme maršala Tita bio u zatvoru, jer sam htio malo više demokracije. Htio sam i malo više građanskih sloboda i malo više zraka, da se povežemo sa svijetom, s Europom.
YU jogurti i putovnice
Mi možemo biti zadovoljni ili ne – pa ja nisam sigurno bio zadovoljan ako sam za vrijeme Jugoslavije išao u zatvor! Ali ima stvari koje moramo reći – da je Jugoslavija od jedne polu poljoprivredne zemlje došla u red razvijenih industrijskih zemalja, to moramo reći i to ne treba tajiti.
Činjenica je da jedna mala Jugoslavija, ne samo da nije bila na rubu svjetskih zbivanja, nego je bila centar okupljanja polovine svijeta, nešto i o tome treba reći! Mi ne moramo govoriti ni o komunizmu, ni o socijalizmu, ni o kapitalizmu.
Ali moramo priznati da je Titu na sprovod došlo preko 150 državnika svijeta, i sada ovog ili onog uspoređivati s Titom, pa to je besmislica, potpuna besmislica. I to djeca trebaju znati.
— A recimo moja nasljednica, Kolinda Grabar Kitarović, ona svojevremeno kaže da nismo imali više vrsta jogurta, a ona je s jugoslavenskom putovnicom išla na školovanje u Ameriku.
Kazala je i da su u Argentinu išli oni koji su htjeli malo više slobode – u Argentinu? Zar ćeš u Argentini tražiti demokraciju? Istina je da su mnogi u Argentinu otišli zato što su se plašili ostati u Hrvatskoj poslije rata.
Iva Bucić (Novi list)
Vezani članci
Hrvatska |
Antifašizam na udaru desnice |
KREŠIĆ: Andrej Plenković kaže da nije za zabrane. Biste li rekli da se on silno trudi braniti antifašizam kao vrijednost upisanu u hrvatski Ustav? BAGIĆ: Pitanje o zabrani Dokumente, SNV-a i CMS-a, postavio je u Saboru gospodin Troskot iz Mosta pozivajući se na Antifa organizaciju koju je Trump zabranio, To zavređuje doista vrlo ozbiljnu analizu. Treba uočiti da je već na drugom aktualcu zaredom zastupnici Mosta postavljaju slična pitanja i pozivaju izvršnu vlast na zabranu nekih političkih ili nevladinih organizacija s lijevog spektra. Naime, treba...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Ujedinjeni protiv fašizma |
Prijateljice i prijatelji, Danas smo ovdje zato što želimo bolju Hrvatsku, zato što se ne želimo sramiti svoje zemlje, zato što ne želimo da potone u barbarstvo i fašizam. Ovdje smo danas da mijenjamo budućnost Hrvatske, jer prošlost je nemoguće promijeniti, koliko god to nekima nije jasno. A u toj prošlosti upravo su antifašisti ispisali najslavnija poglavlja. Odbijamo biti taoci onih kojima odgovara da rat nikada ne završi. Danas, trideset godina nakon rata mi smo taoci stvarnih mrzitelja Hrvatske: ratnih profitera, propovjednika mržnje,...
Hrvatska |
Čamac na Kupi |
Malen si, uzak, trošan, al ti me ipak nosiš, čamče na Kupi! Sve kamenje mojih briga, sve gvožđe mojih mržnja, sve olovo mojih čekanja, prenosiš preko vode. Al i sve moje nade, ljubavi, čežnje, zanose tobom će onkraj rijeke što korito joj biva široko i duboko da dijeli od Dobra Zlo. Čudo ti za me postaješ: galija, lijepa, velika, koja po moru plovi k Otoku Spasenja. U nje su vesla od naše najčvršće hrastovine, i jarboli tesani u lugu gdje se rodismo, i jadra što su kod nas i tkana i šivena, i zastave što znadu đerđefe naših...
Vukovar |
Mirotvorstvo je ustavna kategorija |
Postoji li bilo kakva zakonska osnova da se nekog sprječava da baci vijence u Dunav? Naravno da ne. Radi se o aktu pijeteta prema žrtvama. U svakom ratu imamo žrtve s obadvije strane, pogibaju nevini i čine se zločini sa svih strana. To je na žalost realnost. Pijetetom prema žrtvama ne dovodi se u pitanje i dignitet Domovinskog rata. To je prilično jasno svima. Domovinski rat je ustavna kategorija, bio je pravedan i obrambeni. Time što se komemoriraju žrtve s druge strane pruža se ruka pomirenja, a mirotvorstvo je jedna od ustavnih kategorija....
Vukovar |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički. Sve je svedeno na jednu vrstu zapovjednog pijeteta. Predsjednik Sabora u Vukovaru kaže da nema relativiziranja Vukovara. Čim kažete da nešto ne dopušta relativiziranje, vi ste na području totalitarnog sindroma: imam ja svoj pijetet i ne dopuštam tuđi pijetet! To da bi ljudi iz VeDRA-e mogli imati pijetet za neke druge ljude, oni koji su većinski u gradu Vukovaru na čelu s gradonačelnikom, Ćipom itd. smatraju zabranjenim. Zašto bi me trebalo smetati što neki drugi svoje žrtve, ma koje bile,...
Rijeka |
Crni napadaju. Je li to hrvatsko buđenje? |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić komentirao je jučer na koncertu »Rijeka se budi«, u povodu 100. obljetnice Riječke biskupije i 50 godina života najnagrađivanijeg riječkog glazbenika suvremene kršćanske glazbe Andreja Grozdanova, incident u kojem je skupina maloljetnika imala na meti karatiste iz Srbije, piše Informativna katolička agencija (IKA). »Rijeka se budi. Što bi to bilo buđenje Rijeke? Je li buđenje Rijeke to što se desetak mladića obuklo u crno i želi napasti drugoga? Je li to buđenje koje želimo? Je li buđenje našeg...
Split |
Udar crnokošuljaške falange |
Stvari su bile toliko poražavajuće predvidive, da ne postoji nitko tko može reći da ga je iznenadio napad ustaški nastrojenih huligana na Dane srpske kulture u Splitu. Jer nije bilo uopće u pitanju hoće li se prijeći s riječi na djela, nego gdje i kada. Istina je da se to prvo dogodilo u Benkovcu, s marširanjem po gradu i prijetnjama prema Srbima, ali je nekako ostalo u sjeni priče o festivalu i događanjima ispred dvorane. Sad se, međutim dogodilo u centru Splita. I to dan nakon što je Torcida skandirala ustaški pozdrav na utakmici u Koprivnici,...
Hrvatska |
Upad crne gamadi |
U posljednjih dvadesetak godina moji odnosi s piscem Juricom Pavičićem vrlo su hladni, uz epizode međusobnog przničenja. To je nešto na što obojica, vjerujem, imamo pravo, i ja odavno nemam potrebe ni razloga objašnjavati prirodu i razloge ove, ako pretjerano nije reći, nesnošljivosti. Ili barem svoju polovinu razloga. Ali naravno da je Jurica Pavičić pisac i javna osoba iz onog dijela društva i svijeta s kojim i sam živim. Pa se tako s njim nađem i u istim potjernicama, koje ispisuje jedna neobična figura: čovjek koji noću, kao aktualni sekretar još uvijek...
Šibenik |
ZDS im nije dovoljan |
Prosvjed branitelja u Šibeniku protiv festivala FALIŠ obilježile su zastave HOS-a, ZDS, grbovi s prvim bijelim poljem, barjak koji nije službena zastava RH, a viđena je majica ustaške bojne kod Staljingrada 1942. Nisu bile dovoljne HOS-ove majice, nije bio dovoljan pozdrav »Za dom spremni« na tim majicama, nije bila dovoljna zastava s prvim bijelim poljem koja nije službena zastava Republike Hrvatske... Među prosvjednicima morala se pojaviti i osoba s majicom ustaške i nacističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu. Stranica Antifa Šibenik na društvenoj...
Hrvatska |
Tko štiti osjećaje antifašista |
Ministar branitelja Tomo Medved apelira da se kroz kulturne programe ne vrijeđaju osjećaji branitelja i njihovih obitelji. Koliko je to samo pojedinačnih osjećaja, kakvi su to osjećaji, kako će se ti osjećaji kontrolirati, na što se sve ti osjećaji odnose? A splitski veterani i braniteljske udruge traže da se »odmah prestanu financirati kulturni programi, manifestacije ili projekti koji vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, lažno prikazuju događaje iz Domovinskog rata, negiraju ili iskrivljuju borbu hrvatskog naroda za...
Hrvatska |
Kulturni terorizam na programu ustaškog ljeta |
Andrej Plenković klasično je obrazovani intelektualac, odrastao u ljevičarskoj hrvatskoj obitelji. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači legalizirati nacistički pozdrav Za dom spremni, ali je baš on, premda zna, legalizirao taj pozdrav. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači kad na zgradi gdje živi jedan od najvećih hrvatskih književnika 20. i 21. stoljeća osvane grafit kojim se poziva na ubojstvo tog književnika. Miljenko Jergović jedan je od najvećih hrvatskih književnika poslije Drugog svjetskog rata. Miljenko...
Hrvatska |
Val crnila koji se upravo događa |
Nažalost, ono što se upravo odvilo u Benkovcu, a dogodila se uspješna zabrana mirotvornog kulturnog festivala, zahvaljujući de facto paktu policije, tj. države s grupom ustašoidnih nasilnika, kojima je jedina legitimacija braniteljski staž, ne predstavlja izdvojen slučaj i jako mi je dobro poznato. Ponajprije iz razloga što se praktično identična stvar dogodila prošle godine u Korčuli, kada je identičnoj skupini ljudi zasmetao dolazak crnogorskog pjevačkog zbora, a onda je policija svemu tome asistirala, uz sramotno otkazivanje najavljenog...
Hrvatska |
Tuđman nije branio Hrvatsku od ustaštva |
Hrvatska ljevica poziva se na Franju Tuđmana kao saveznika u obrani od HOS-a i probuđenog ustaštva. Ipak, zaboravljaju da je upravo Tuđman otvorio vrata buđenju ustaštva i ukinuo HOS kad ga je počeo ugrožavati. Hrvatska ljevica zaštitu od HOS-ovaca, ustaštva, probuđenog desničarskog radikalizma počela je tražiti u - Franji Tuđmanu. »Ispada da kao SDP-ovac moram braniti od HDZ-ovaca njihovog osnivača i našeg prvog predsjednika, ali u ovom slučaju to mi nije problem«, poručio je potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić jutros na N1...
Hrvatska |
Zlonamjerne brojke |
Naš ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna čak dvaput izazvao itekakvu pažnju javnosti... Najprije je u utorak, u razgovoru za televiziju RTL, priznao da je na »domoljubnom« koncertu na Hipodromu na pjevačev ustaški poklič »Za dom!« odgovorio ustaškim odzivom »Spremni!« - kao prvi i zasad jedini član Vlade koji je javno priznao da je prekršio Ustav Republike Hrvatske – a potom je dan kasnije u razgovoru za Media Servis poručio da su komunisti u 45 godina svoje vladavine pobili više od 500.000 Hrvata. Konkretno, ministar je ustvrdio da smo »crvenu...
Zagreb |
Brončani gost |
»Ova izložba nije idolizacija. Isticanje je važnosti antifašizma i NOB-a na koje je uklonjeno sjećanje promjenom imena trga« Sunčano je prijepodne, u zagrebačku Teslinu ulicu stiže kamion. Nekoliko muškaraca iz njega iznosi veliku skulpturu Josipa Broza Tita tešku 800 kilograma. Odljev djela Antuna Augustinčića isti je u Kumrovcu, ispred njegove rodne kuće. Skulptura je nastala prema portretnoj skici nacrtanoj u Jajcu, u doba zasjedanja AVNOJ-a, zagrnut je šinjelom. Prolaznici zastaju, snimaju, smiju se, neki škrguću zubima, većina je samo iznenađena. — Ne...
Split |
Ambasador antifašističke borbe |
Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao. To se nažalost nije dogodilo Doc Holliday, junak popularnog vesterna iz doba kad su rotoromani s kioska bili sinonim za ljeto, imao je nezaboravan slogan: »Došao je tiho i ušao u legendu«. Baš bi taj slogan trebalo primijeniti na knjigu Ratni Hajduk autora Jurice Gizdića, Hajdukova službenog kroničara Povod je osamdeseta godišnjica Hajdukova odlaska na Vis, odnosno u partizane, doba kad je...
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
EX-YU |
Posljednji Habsburg, vječni partizan |
I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih »Tito: povjerljivo i osobno« Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): »Tito: vječni partizan«, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko...
Hrvatska |
‘Tito je najveća osoba u povijesti Hrvatske, a Izrael jako griješi s Hamasom, objasnit ću vam i zašto...‘ |
»Hrvatski partizani i ljudi koji su podržavali NOB kao Miroslav Krleža bili su jedini pravi hrvatski rodoljubi u doba Drugog svjetskog rata. Mislim da Hrvatska nikad nije bila nezavisnija od onog statusa koji je dobila u Jajcu. Postala je Republika. Odlučeno je da će se Hrvatskoj vratiti Istra, Rijeka i otoci koje je NDH dala fašističkoj Italiji. NDH nije bila niti nezavisna niti država«, kaže u Briefingu dr. sc. Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Republike...
Europa |
Podjele i mržnje postali su opća politička strategija |
Neuspjeh u »potpunom suočavanju« s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom 23. studenog u Madridu. »Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve«, rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava. »Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
EX-YU |
Tito i jugoslavenski komunisti: Uspjesi, neuspjesi, naslijeđe |
Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. »Druge« Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je...
Hrvatska |
Kako je isplivao talog |
Kako je prešutno tolerirana, ili čak u nekim fazama ohrabrivana, glupost, injektirani nacionalizam i huliganizam grupica takozvanih navijača postala tako moćna prijetnja hrvatskom nogometu, Hrvatskom nogometnom savezu i Hrvatskoj? Zahvaljujući njihovom velikom ustaškom »U« i prekriženom HNS-u na izvješenoj krpi preko ograde osječkog nogometnog stadiona, a potom i »junačkog« pjevanja ustaške budnice na tribinama, »vatreni« bi kvalifikacije za Euro mogli odigrati pred praznim maksimirskim tribinama, ili eventualno pred djecom do 14 godina, što kao...
Hrvatska |
U Osijeku se dogodilo nešto nestvarno, kao da je posrijedi događaj iz Njemačke |
Još nestvarno zvuči vijest da je uhićeno 12 navijača jer su u četvrtak na tribinama osječkog stadiona, tijekom nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Turske, zapjevali ustašku koračnicu »Ustaški se barjak vije«. Informacija da je policija u dan-dva identificirala 12 ljudi kojima je iz samog državnog vrha prišiven epitet huligana kao da nije iz Hrvatske. Da se kao mjesto radnje ne navodi Osijek, čovjek bi pomislio da je posrijedi događaj iz Njemačke ili neke druge zemlje s...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Sutjeska |
ZABORAVLJENA GROBNICA DALMACIJE |
Iž u zadarskom arhipelagu i danas je, kao što je uvijek i bio, mali maslinarski otok zguran između Ugljana i Dugog otoka. Iž danas po popisu ima 600 stanovnika, što znači da u zbilji ima 400. Početkom 40-ih godina imao ih je više, ali ne mnogo više. Ta majušna krpica kopna nikad nije imala ni veliku ni važnu ulogu u povijesti. Ipak, postoji jedno povijesno poglavlje u kojem Iž strši kao jezivi, veličanstveni protagonist. To poglavlje Iž povezuje s udaljenim okrajkom balkanskog gorja. S nizom vijenaca i jednom dolinom na tromeđi Hercegovine, Crne...
EX-YU |
Naš najveći čovjek |
FRANJO TUĐMAN, predsjednik RH Omogućio je samostalnu Hrvatsku Tito je bez dvojbe bio jedan od najvećih državnika Europe razdoblja Drugog svjetskog rata. Bio je komunist, marksist, ali je bio veoma pragmatičan političar i želio je ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u sklopu Jugoslavije, a želio je isto tako da i ta Jugoslavija, ta njegova socijalistička Jugoslavija, bude ravnopravna u odnosu na Sovjetski savez, odnosno na Staljina. Zasluge Tita su, što se hrvatskog naroda tiče, u tome što je on s antifašističkim pokretom doveo hrvatski narod na...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Hrvatska |
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva |
Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...
EX-YU |
The stijeg |
Kad čovjek radi posao novinara, dio je tog posla i suživot s kojekakvim hejterima. Vjerojatno nema istaknutijeg novinara koji u karijeri nije dobivao anonimne prijetnje, ljutite mailove ili prigovore na ulici. A u nekim slučajevima, »ljubitelji« će vašeg rada posegnuti i za starim, dobrim medijem komunikacije: poštom. Takvog sam »ljubitelja« imao i ja. Tijekom duljeg razdoblja nepoznati mi je pošiljatelj drhtavog (vjerojatno staračkog) rukopisa na kućnu adresu razmjerno redovno slao pošiljke za koje je mislio da će me uzrujati. Zasipao je pomno izrezanim...
EX-YU |
Ljudi mogu bez države, ali ne mogu bez pravde |
Titova Jugoslavija je bila prosvjetiteljski projekat. Nedovršeni prosvjetiteljski projekat. Koji je, između ostalog, podrazumijevao edukaciju, nacionalizaciju, industrijalizaciju i sekularizaciju. Ono što je Jugoslaviju naslijedilo sprovelo je idiotizaciju/fašizaciju, privatizaciju, deindustrijalizaciju i desekularizaciju. Komunisti su spasili ideju Jugoslavije, jer je Acina Jugoslavija bila ogavna tvorevina. No dijelovi komunističke elite su na koncu izveli kontrarevoluciju. Nije teško pretpostaviti da bi komunisti iz 1945., kada bi kao...
EX-YU |
Originalni prijedlog za budućnost |
Za razliku od Mire Furlan, nisam otišao pod pritiskom – piše Vjekoslav Perica o svom egzodusu u SAD u knjizi »Pomirenje i posljednji dani«. Ipak, Peričino osobno iskustvo utoliko je slično onom Mire Furlan što je i on izgubio stan na taj način da je netko upao u »srpski stan« njegova pokojnog oca u Splitu i »privatizirao ga«. »Privatizacija« je u mnogim slučajevima bila samo drugo ime za otimačinu bilo privatne, bilo društvene imovine. Možda je to netko već i učinio, a ako nije, trebalo bi napraviti jednu povijest naših ratova kroz...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Svijet |
Petokraka i svastika nisu isto |
Pred ovogodišnje obilježavanje ovoga spomendana uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Zakon je donesen na preporuku Europskog parlamenta, s time da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se opredijelila za datum potpisivanja pakta Ribbentrop-Molotov, a neke druge zemlje EU-a za 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Hrvatska je dobila još jedan spomendan – 23....
Svijet |
Antitotalitarni posli |
Pred ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Evropska kultura sjećanja izmjestila se, bar od sredine prve decenije 21. stoljeća, iz moralno jasne i historijski posve opravdane antifašističke paradigme (u raznim varijacijama i u različitom stupnju prisutne u evropskom identitetu) u maglovitu i nehistoričnu antitotalitarnu paradigmu. Za spomenuti zaokret u evropskoj kulturi sjećanja pronađeno je...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
EX-YU |
Titovo djelo |
Prigodom Titovog šezdesetog rođendana (1952) Miroslav Krleža je napisao: »Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
EX-YU |
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje |
Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
Istina je neporeciva: Organizirani otpor fašizmu pokrenuli su komunisti |
Osamdeset je godina prošlo otkako su se u Beogradu, u vili izdavača dnevnog lista Politika Vladislava Ribnikara, 4. srpnja 1941. okupili članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije predvođeni Josipom Brozom Titom. Uz nekoliko drugih odluka, s tog je povijesnog sastanka upućen poziv narodima Jugoslavije na oružani partizanski otpor silama Osovine koje su već bile pregazile i raskomadale dotadašnju državu. Bio je to signal za početak općenarodnog ustanka koji je četiri godine kasnije...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Sutjeska |
Sutjeska: mjesto pogibije i slave |
Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu (Poruka Druge Dalmatinske brigade s Bara Vrhovnom štabu NOVJ) Dok god budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka Nijemci neće proći, a kada toga više ne bude znajte da više nema živih proletera (Poruka boraca Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade i Druge proleterske udarne brigade s prijevoja Ljubin grob) Ovih dana obilježavamo 78. godišnjicu završetka najveće i najkrvavije bitke...
Hrvatska |
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika |
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...
Hrvatska |
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti |
Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...
EX-YU |
Balašević – čovjek koji vas nije izdao |
Ne pamti se kad je nečija smrt tolikom snagom odjeknula na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, kao što je to slučaj ovih dana sa Đorđem Balaševićem. Netko je čak primijetio da taj »prostor« koji je nekad bio zajednička država tako tugovao nije još od 4. svibnja 1980. Društvene mreže eksplodirale su sjećanjima i emocijama, javne televizije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini iste su večeri prikazale dokumentarne filmove ili snimke koncerata, pridružila im se i Al Jazeera Balkan, moguće i još neka manja postaja, na...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
EX-YU |
Titov default |
Utoliko 1941. izbora i nije bilo. Izbor nije postojao ni 1948. Zaboravlja se da je sukob inicirao Staljin. Titu nije preostalo ništa drugo nego da svoju državu, partiju i vlast očuva svim sredstvima i pod svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego, kao i 1941., o fizičkom opstanku. Utoliko su mitske 1941. i 1948. i manje zanimljive. Ovdje nas zanimaju Brozove odluke donijete u situacijama u kojima je postojala alternativa i koje su ujedno predstavljale radikalan politički i ideološki zaokret. Prvi veliki zaokret zbio se početkom pedesetih godina uvođenjem...
Hrvatska |
POVEZANOST ANTIFAŠISTIČKOG POKRETA I DANAŠNJE REPUBLIKE HRVATSKE |
da je u razdoblju drugoga svjetskog rata, došlo do uspostave temelja državne suverenosti izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943); da je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja 1945. godine u Splitu izabrana Prva Narodna vlada Hrvatske. Da bi 1947. Ustavom Narodne Republike Hrvatske Hrvatska bila utvrđena kao narodna država republikanskog oblika (I. Republika). da je državnost...
Dalmacija |
Komemoracija u Varivodama – korak prema budućnosti |
Nastavlja se proces uspostave većeg i za budućnost Hrvatske iznimno važnog hrvatsko-srpskog povjerenja. Nakon što su predstavnici srpske zajednice prvi put bili na službenoj proslavi obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, a potom predsjednik republike Zoran Milanović, te potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević zajednički komemorirali žrtve zločina kojega su hrvatski vojnici počinili u selu Grubori, otišlo se još jedan korak dalje. Na poprištu jednog od najvećih zločina nad srpskim civilima, u selu Varivode,...
Hrvatska |
Mesić počasni član |
Vodstvo udruge VeDRA sastalo se 6. lipnja 2019. s bivšim predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem, koji je na čelu države bio od 2000. do 2010. godine. Tom prilikom Stjepan Mesić je kao osvjedočeni antifašist postao počasni član VeDRA-e.09.05.2019. povodom Dana pobjede nad fašizmom – Dana Europe delegacija VeDRA-e (Zoran Radman, Luka Džanko i Feđa Klarić) sudjelovala je u obilježavanju značajnog datuma s polaganjem vijenca na Lovrincu;