ITALIJA NAKON IZBORA – IZAZIVANJE ZABRINUTOSTI

Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma

Pobjeda Giorgije Meloni, liderice talijanske stranke »Talijanska braćo« (u vokativu, jer je ta stranka uzela za svoje ime prvi stih talijanske himne: »Talijanska braćo, Italija se budi…«), otvorila je pitanje pojave neofašizma, postfašizma ili jednostavno – fašizma – u vladi demokratske Italije, zemlje koja je živjela dvadeset godina pod fašističkom vlašću.

Piše: Damir Grubiša
  12. listopada 2022.

Pobjeda Giorgije Meloni, liderice talijanske stranke »Talijanska braćo« (u vokativu, jer je ta stranka uzela za svoje ime prvi stih talijanske himne: »Talijanska braćo, Italija se budi…«), otvorila je pitanje pojave neofašizma, postfašizma ili jednostavno – fašizma – u vladi demokratske Italije, zemlje koja je živjela dvadeset godina pod fašističkom vlašću.

I koja se oslobodila fašističke vlasti prvo u unutarnjem puču protiv Mussolinija, zatim u partizanskoj borbi protiv fašista i nacista, i na kraju odbacivanjem monarhije koja je legalizirala fašistički puč (pogrešno nazvan »revolucijom«) i stvaranjem demokratske države s višepartijskim političkim sustavom. Ali se Italija, za razliku od Njemačke, nikada nije u potpunosti riješila fašističke nostalgije, bar u jednom dijelu stanovništva.

Saveznici su nametnuli poraženoj Njemačkoj denacifikaciju, proces u kojem je suđeno bivšim nacističkim funkcionerima, ali i članovima nacističke partije koji su počinili nezamislive zločine i ogriješili se o elementarna ljudska prava.

Pa i ta denacifikacija provedena je nepotpuno. Iz sudskih procesa i procesa pred javnim mnijenjem izuzeti su svi oni koji su mogli zapadnim saveznicima, u prvom redu Amerikancima, poslužiti u hladnom ratu protiv Sovjetskog Saveza.

Tako su reciklirani i proglašeni za demokrate mnogi aktivni sudionici i kolaboracionisti režima, a među njima i Konrad Adenauer, koji je svojevremeno u pismu Hermannu Göringu tražio da mu nacisti vrate imovinu i penziju, jer je on zaslužan za njihov dolazak na vlast!

Adenauer se »presamitio« i postao istaknuti borac za ujedinjenu Europu, i nitko ga više nije pitao za njegov doprinos pobjedi nacizma u Kölnu i u Prusiji, gdje je kao predsjednik pruske vlade omogućio nacistima da dođu na vlast.

U Italiji se u prvo vrijeme povela akcija protiv defašizacije zemlje, ali je ona zaustavljena 1948. kada je proglašena opća amnestija, koju je opet predložio ministar unutarnjih poslova Palmiro Togliatti, »generalni sekretar« Komunističke partije Italije da bi tako izbjegao i progone i osvete partizana i komunista za izvansudska ubojstva koja su se dogodila pri završetku i neposredno nakon završetka rata.

Zaustavljena defašizacija

Kao posljedica zaustavljene defašizacije talijanskog društva, dogodilo se da nijedan od talijanskih ratnih zločinaca koji je počinio ratne zločine na području okupiranih teritorija Jugoslavije nije izveden pred sud, a ako netko i jest, kao maršal Graziani, omogućeno mu je da pobjegne iz zatvora i da se slučaj zataška.

Giorgia Meloni i njen pokret baštinici su neofašističke stranke »Talijanski socijalni pokret« kojeg je predvodio fašistički hijerarh (tako su fašisti nazivali svoje visoke funkcionere) iz Talijanske socijalne republike, Mussolinijeve marionetske republike čije su konce vukli nacistički Nijemci.

Iako je Italija poslije rata donijela zakon o zabrani ponovnog osnivanja fašističke stranke, ipak ovu stranku nisu dirali. Iz nje je proizašla »Nacionalna alijansa«, stranka čiji se lider Gianfranco Fini odrekao fašizma u izraelskom Yad Vashemu.

U toj stranci je Giorgia Meloni vodila njihovu omladinsku organizaciju, i kao predsjednica mladeži Nacionalne alijanse izjavila da je Mussolini učinio mnogo dobra talijanskom narodu, s jedinim izuzetkom rasnih zakona protiv Židova i ulaska u rat 1940. godine.

Tada je ona imala devetnaest godina i danas je mnogi brane kao da nije bila punoljetna, u dobi pune krivične (i moralne) odgovornosti za svoja djela.

Danas ona kaže da fašizam nije inspiracija »Talijanskoj braći«, ali se zato definira kao konzervativna, suverenistica, hiper-patriot, anti-imigrantkinja, populistica i rigorozna zagovornica nacionalnih interesa.

Njena su dva omiljena slogana: »Bog, domovina, obitelj« kao prvi, i njena auto-definicija »žena, majka, kršćanka« kao drugi. Njeni branitelji niječu da bi takva orijentacija mogla biti fašistička, neofašistička ili čak postfašistička.

Nasuprot tomu, Umberto Eco u svom eseju »Vječni fašizam« ne dijeli branitelje ovakve ideologije na ove tri podgrupe, već pokušava otkriti koje su odrednice, odnosno karakteristike »vječnog fašizma« koji se neće više pojavljivati u crnoj košulji ili u onim smiješnim sletovima i paradama »guščjim korakom«, ekstravagantnim uniformama s afričkim fezom i bodežom, bizarnim ritualima zaklinjanja vjernosti Duceu – Mussoliniju i fašizmu.

Karakteristike vječitog fašizma

Da vidimo kako Giorgia Meloni korespondira s 14 karakteristika ur-fašizma, vječnog fašizma kako ga definira Umberto Eco.

Prva karakteristika je kult tradicije. Doista, Meloni je privržena tradiciji – žena, majka, kršćanka. Ili pak »Bog, domovina, obitelj«. To jesu stupovi tradicije, pogotovo kad se pretvore u slogane, u bojne pokliče kako ih izgovara, vičući, Georgia Meloni.

Druga je karakteristika odbacivanje modernizma u ime ideologije »krvi i zemlje«. Odbacivanje modernog svijeta zamaskirano je osudom liberalne demokracije, a prosvjetiteljstvo, doba razuma, viđeno je kao početak moderne izopačenosti.

Treće: ovakav pokret ovisi o kultu akcije i ogleda se u kritici »imobilizma«, nepokretnosti građanskih institucija koje su prespore da odgovore pozivu emocija i srca, i stoga je i njen pokret sumnjičav prema intelektualnom svijetu, prema razlikama u stavovima i mišljenjima. Sumnja prema intelektualnom zakeranju uvijek je bila simptom ur-fašizma, smatra Eco.

Četvrto: nijedan oblik sinkretizma ne može prihvatiti kritiku. Kritički duh proizvodi distinkcije, a razlikovanje vodi neslaganju, a neslaganje je – izdaja.

Peto: neslaganje je znak različitosti. Ur-fašizam jača i traži konsenzus, koristeći i raspirujući prirodni strah od različitosti, od različitih, bilo oni imigranti, pripadnici drugih rasa ili nacionalnosti – zato se Meloni zalaže za povratak imigranata u njihove zemlje, za etnički čistu talijansku naciju.

Šesto: ur-fašizam proizlazi iz individualne ili socijalne frustracije. Meloni je dobar primjer za to: falsificirala je podatke o svojem školovanju, izjavivši da ima diplomu o stranima jezicima, ali je samo maturirala u srednjoj stručnoj školi, a osim toga proizašla je iz raspadnutog braka, u siromašnoj rimskoj četvrti Garbatella, i morala je raditi kao konobarica u jednoj diskoteci da bi se prehranila.

Sedmo: onima koji su lišeni bilo kakvog socijalnog identiteta, ur-fašizam kaže da je njihova jedina i najjednostavnija povlastica biti rođen u istoj zemlji, a najjednostavniji način da se zbiju redovi vlastite nacije je izazivati ksenofobiju – strah od stranaca, inovjeraca (muslimana) i ne-Talijana.

Osmo: sljedbenici se moraju osjetiti poniženima od upadljivog bogatstva i snage privilegiranih slojeva – onih iz centra gradova, onih koji se osjećaju kao »građani«, a ne pripadnici nacije koji dijele njezinu sudbinu.

Deveto: pacifizam je šurovanje s neprijateljem, pacifizam je loš jer je život neprekidan rat, politika je rat u kojem treba pobijediti neprijatelja, potući ga i prisiliti da prizna svoju pokornost onoj vlasti, koja radi u prilog prije navedenih ciljeva.

Deseto: ur-fašizam propovijeda »narodni elitizam«, vođa zna da se njegova snaga temelji na slabosti masa, koje ne znaju svoj put i koje partijski demagozi zavode i varaju. Zato je pravi vođa i prava partija ona, koja je protiv ovih mnogobrojnih stranaka i strančica, nasuprot kojima stoji – općenarodni pokret, koji im poručuje: »Doba besplatnog žderanja je prošlo« (kako je izjavila Giorgia Meloni povodom pobjede na izborima).

Jedanaesto: samo se kultom heroja može izaći iz aktualne močvare. Heroji su oni koji brane nacionalne interese pod svaku cijenu, i zato traže da se zaustave »briselski birokrati«, izdajice svoje domovine.

Dvanaesto: iako žena, Meloni brani mačistički imidž svojih glavnih saveznika, Berlusconija, starog razvratnika i Mattea Salvinija, mačo-heroja koji silom rastjeruje imigrante i ističe svoju muškost kao vrijednost. U tome je Meloni slična srbijanskoj premijerki Ani Brnabić, koja je protiv gay brakova, a sama živi u homoseksualnoj zajednici s djetetom začetim in vitro.

Trinaesto: ur-fašizam se temelji na »kvalitativnom populizmu«: narod je monolitni entitet koji izražava zajedničku volju, čiju volju i interese odražava kvalitativni TV ili internetski populizam, koji se suprotstavlja »pokvarenim« parlamentarnim vladama.

I konačno, četrnaesti kriterij: ur-fašizam govori – novogovorom, siromašnim leksikom i služe se elementarnom sintaksom s ciljem da se ograniče instrumenti za složeno i kritičko razmišljanje, čak i kad poprime nevini oblik popularnog talk-showa.

Ako prepoznate samo jedan od ovih elemenata u nekom aktualnom pokretu ili nekom samoproglašenom vođi, dovoljno je razloga za zabrinutost, kaže Eco. A kod Giorgije Meloni, očito, može se prepoznati i više od jednog elementa ovdje nabrojenog.

Budućnost će pokazati koliko se ovih elemenata stječe u osobi Giorgije Meloni i njenog političkog pokreta – partije. Ali već i sada dovoljno ih je za izazivanje zabrinutosti.

(Autograf)

Vezani članci
...
Zadar
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost

Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...

VeDRA     15. studenog 2022.

...
Split
Povratak antifašističkom identitetu Splita

Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...

VeDRA     12. srpnja 2022.

...
Zagreb
Oslobodilac i pobjednik

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...

VeDRA     27. svibnja 2022.

...
Split
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja!

Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...

Tomislav Jakić (Tačno)     11. travnja 2022.

...
Split
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno.

Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...

Marko Vučetić     11. travnja 2022.

...
Europa
Kako agitiraju ekstremisti

Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...

Tihomir Cipek     30. ožujka 2022.

...
Rusija
Je li Rusija s Putinom na vlasti na putu prema fašizmu?

Fašizam je pojam koji se danas koristi u javnosti kao malo koji. Došli smo toga da i uvođenje epidemioloških mjera, posve opravdanih i logičnih u doba strašne pandemije, mnogi ocjenjuju kao fašizam. Postoje i termini koji sugeriraju da društvo kreće prema fašizmu ili poprima neke njegove značajke (»fašizacija«, »fašistoidnost«). Nakon što se originalno odnosio na Mussolinijevu Italiju, pojam se koristi da bi se definiralo diktatorske vlasti s radikalno nacionalističkim obilježjima u 20. stoljeću i na takve...

Ivo Goldstein     10. ožujka 2022.

...
Split
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji!

[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...

VeDRA     06. veljače 2022.

...
Svijet
Ideologija zla koja je odnijela milijune života

Holokaust je grčka riječ koja znači »potpuno spaljen«. U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945.) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo »konačno rješenje« (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje...

Ivo Goldstein     27. siječnja 2022.

...
Europa
Zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja«

Rezoluciju naziva »Važnost europskog sjećanja za budućnost EU« donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU....

Zoran Pusić     05. siječnja 2022.

...
EX-YU
Zlokobna uvertira u nadolazeće krvoproliće

Donosimo ulomak iz šireg eseja sociologa Lovre Bilića pod naslovom »Elementi fašizma u političkom djelovanju Slobodana Miloševića« Povodom nadolazeće obljetnice pada Vukovara vratit ćemo se zastrašujućim posljedicama nastalim kao rezultat ispuštanja iz boce duha agresivnog nacionalizma koji je na prostoru Balkana u krvi ugušio socijalizam. U nastojanju da lociramo fašističke ekscese iz kojih se napajao, povezali smo pojedine elemente iz poznatog eseja Umberta Eca »Ur-fašizam«, često citiranog kao važan doprinos jasnijem...

Lovre Bilić, sociolog     16. studenog 2021.

...
Svijet
Melankolija ljevice i nova lica fašizma

Dvije knjige Enza Traversa »Melankolija ljevice« i »Nova lica fašizma« u izdanju TIM pressa rezultat su autorovog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog nastojanja na području historiografije 20. stoljeća, u kojima se nazire mnoštvo pronicljivih uvida i spoznaja relevantnih u kontekstu interdisciplinarne društveno-humanističke interpretacije društvene stvarnosti. U podlozi njegovog konceptualnog okvira nalazi se poseban interes prema stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg se potom analitičkom britkošću i dojmljivim...

Lovre Bilić     21. rujna 2021.

...
Europa
Zašto Italija šuti dok notorni ekstremisti u Nettunu prisvajaju Istru, Rijeku i Dalmaciju?

U Nettunu, općinskom središtu na obali Tirenskog mora, na teritoriju Metropolitanskoga glavnoga grada Rima, ovih je dana svečano inauguriran spomen žrtvenik posvećen »mučenicima fojbi«, dakle Talijanima koje su Jugoslaveni likvidirali 1943-1945 i bacili u kraške jame, »fojbe«, ili strijeljane, ili žive, neke prethodno silovane. Dvije činjenice moraju biti jasne. Prvo, nijedan zločinac ne smije biti kažnjen bez suda, bez odvjetničke pomoći, bez prava na priziv. Ako se ti uvjeti...

Inoslav Bešker     01. kolovoza 2021.

...
Hrvatska
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost

Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...

VeDRA     19. srpnja 2021.

...
Svijet
Esej o vječnom fašizmu

Umberto Eco svoj je slavni tekst u kojem daje kriterije prepoznavanja fašizma u javnom djelovanju prvobitno objavio 22. lipnja 1995. u »New York Review of Books«, a potom i u »Utne Reader« u prosincu iste godine. Danas je u najmanju ruku jednako aktualan, ne toliko u Italiji koliko u drugim zemljama – pa i Hrvatskoj, i zaslužuje objavu u integralnom obliku. Donosimo ga u prijevodu Kenana Efendića objavljenom na portalu Peščanik 2016., uz našu obradu i lekturu Godine 1942, kad mi je bilo deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi...

Umberto Eco     13. srpnja 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu?

Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...

VeDRA     09. svibnja 2021.

...
Hrvatska
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist

U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...

VeDRA     16. travnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Svijet
Vrli novi trumpizam

Talijanski pisac i publicist Umberto Eco 1995. je objavio važan tekst »Kako prepoznati fašizam«, jedan od temeljnih za suvremeni antifašizam i razumijevanje opasnosti od fašizma tamo gdje se to ponekad najmanje nadamo. Promatrajući nedavni napad pristaša Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa – na predsjednikov neskriveni poticaj – postavlja se pitanje je li Eco dijelom pogriješio kad je pokušavao identificirati otkud nas fašizam može zaskočiti. To pitanje, uz ono još važnije o tome u kakav nas svijet može odvesti trumpizam (pojam znatno širi od...

Jurica Pavičić     12. siječnja 2021.

...
Svijet
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu

Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...

VeDRA     23. prosinca 2020.

...
Svijet
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu.

Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...

Ivica Profaca     19. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.

...
Hrvatska
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam

Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...

Andreja Žapčić     22. lipnja 2020.

Hrvatska
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi!

Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...

Davorka Blažević     09. svibnja 2020.