REVIZIONIZAM U DUBROVNIKU
Tolika količina gluposti
Nevjerojatno je kako se tolika količina logički neodrživih mitova uspijeva toliko desetljeća održati u javnosti, i to ne među desničarskim polusvijetom, nego kao službena istina
Piše: Dragan Markovina
22. listopada 2021.
Ustaški stožernik Ivo Rojnica, dr. J. Bakljas, Tonći Jelich, dr. Ante Sugja, general Giuseppe Pafundi, J. Barbir i druge sluge okupatora, na praznome Stradunu u svibnju 1941.
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je porijeklom iz Janjine na Pelješcu, koji je bio posve partizanski kraj. Dakle, taj i takav gradonačelnik, koji npr. odlično retorički razumije pogubnost monokulture turizma i štetnost gomilanja kruzera ili izumiranja grada kao posljedice svega toga, nije niti dobacio do plenkovićevsko-tuđmanovske formule o zemlji utemeljenoj na antifašističkoj borbi, koja je poslijeratnim obračunima i jednopartijskim sistemom otklizala u drugi totalitarizam. Dva su razloga za to. Prvi je da je Franković ispravno shvatio Tuđmanov strukturalni cinizam, po kojem antifašizam jeste u Ustavu, ali ga se konstantno briše iz memorije i negira, dok se Plenković pravi da je ovaj mislio ozbiljno. Drugi se pak odnosi na lokalni dubrovački kontekst, u kojem se nikad nisu istinski provarile stvarnost okupacije i užasni ustaški zločini, čemu svakako nije pomogla šutnja socijalističkih vlasti oko Dakse i poslijeratnih ubojstava. Koliko se Dubrovnik nikad, čak ni u ono vrijeme, nije suočio s ustaškim zločinima, svjedoči i reakcija koja je svojevremeno dočekala Zafranovićev film »Okupacija u 26 slika«, s posebnom reakcijom na scenu klanja u autobusu. Iako je upravo ta scena bila autentična, što je scenarist Mirko Kovač u više navrata potvrdio. Riječ je o zločinu u Lisičkim Rudinama, oko kojeg i danas vlada zavjet šutnje. Štoviše, nezadovoljstvo Zafranovićevim filmom je bilo toliko da je prije par godina, potaknut tim nezadovoljstvom, Pavo Marinković snimio dokumentarni film »Okupacija, 27. slika« o Zafranoviću i čitavoj toj priči.
Stoga ne bi bio problem da i dubrovački gradonačelnik i šira javnost problematiziraju poslijeratna strijeljanja i da ona budu tema, ali s punim razumijevanjem svega što im je prethodilo i s jasnim stavom da oni ne mogu utjecati na to da se između partizanskog pokreta i socijalističke Jugoslavije stavi znak jednakosti prema ustaškoj državi. No, kao što pretpostavljamo, to nije slučaj. Na stranu sada činjenica da su spomenutu komemoraciju organizirali ljudi iz proustaške organizacije Hrvatski domobran i tamo pričali nesuvislosti o pogubnosti dva totalitarizma, s tim da se uvijek suštinski govori samo o jednom, koji to k tome nije ni bio kod nas, iako i ona govori dovoljno za sebe. Ovdje nas zanima ono što je sam Franković rekao, a to je sljedeća rečenica: »Ovo je samo jedno od stratišta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a itekako je poznato stratište Daksa, gdje su poznati uglednici, svećenici izgubili živote… Zašto? Zato što su bili Hrvati. Naknadno se napisala neka presuda. Ali, ono što je komunizam donio Hrvatskoj su represija, ugnjetavanje hrvatskog duha i uopće želje za slobodnom i neovisnom Hrvatskom«. I evo nas, stigli smo do klasičnog hadezeovskog narativa o tome kako su ljudi ubijani samo zato što su Hrvati i kako je socijalističko razdoblje bilo pogubno i slično. Nevjerojatno je zapravo kako se tolika količina gluposti i logički neodrživih mitova uspijeva toliko desetljeća održati u javnosti, i to ne među desničarskim polusvijetom, nego kao službena istina. A sve unatoč tome što su i utemeljitelj vladajuće stranke i dobar dio njenog vodstva bili partizani, što je uostalom najveći dio Dalmacije bio u partizanskom pokretu, što su i te egzekucije napravili Hrvati i što je, na kraju krajeva, taj partizanski pokret i stvorio federalnu Hrvatsku, bez koje ne bi bilo ni ove današnje, ma koliko nacionalisti željeli misliti suprotno. U konačnici, sve to u Dubrovniku koji je na svaki mogući način prosperirao i dobro živio u to vrijeme.
Objašnjenje je stoga moguće naći samo u psihologiji, ali ono što je zanimljivo je sljedeće. Dok su se s jedne strane satrali od nastojanja da komemoriraju ljude koji jesu ubijeni bez suda, neki od njih sigurno i nevini, istovremeno stvaraju atmosferu da se sjećanje na neusporedivo veći broj ljudi, koji su ubijeni bilo kao borci NOB-a ili naprosto kao žrtve fašističkog terora, potpuno nasilno izbriše. Ovog ljeta je tako centralni spomenik posvećen poginulim borcima NOB-a i civilnim žrtvama fašizma, njih preko 400, na Frankovićevom Pelješcu, smješten na Taboru između Trstenika i Pijavičinog, po tko zna koji put oštećen. Vrlo planski očito, a da nikoga za to nije briga, niti itko o spomeniku vodi računa, bilo od peljeških općina, bilo od županije. Ista stvar vrijedi i za razneseni spomenik partizanu u Dubrovniku, autora Frane Kršinića, koji je svojevremeno stajao na Trgu oružja i kojeg gradske vlasti ne namjeravaju obnoviti ili vratiti u javnost.
Stoga je kad stvari dovedemo do kraja, jasno da nije riječ o nikakvoj empatiji ili težnji za razumijevanjem prošlosti, nego o čistom revizionizmu, radikalno desnoj ideologiji i na koncu o antihrvatskom djelovanju u kojem nema mjesta za stvarnu tradiciju, stradale ljude, spomeničku baštinu i velike umjetnike. Sve navedeno bi Franković i slični najradije ukrcali na kruzer i odmaknuli od Dubrovnika pa makar se radilo o njegovim predcima. (Peščanik)
Vezani članci
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.