»OSLOBOĐENJE SPLITA« 2023.
Brokve u palme i Ustav
Letak koji se pojavio 4. siječnja na Rivi vrvi lažima, natopljen je mržnjom prema Hrvatskoj, izravno udara na osnove Ustava, a što je možda najstrašnije i najopasnije pod krinkom tobožnjeg antitotalitarizma opravdava i zagovara novi totalitarizam. No, neće im proći
Piše: VeDRA
06. siječnja 2023.
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost Republike Hrvatske« slijedi zatim revizionistički galimatijas, spominje se povijesni govor Vlade Gotovca iz 1991. i izjava hrvatskih generala iz 2022., Rezolucija EU 1481, Deklaracija Sabora RH 1786, zločini totalitarnih komunističkih režima od 1945-1995 (OZNA, KOS, UDBA, JNA), okupacija 40 posto teritorija RH 1991. od strane »antifašista SFRJ(JNA) – pobjednika nad fašizmom, zatim se nadodaju »antifašisti Rusi (Crvena armija) – pobjednici nad fašizmom« koji su okupirali su 2014. Krimski poluotok i 2022. četiri pokrajine (Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje) Republike Ukrajine, pa se nadalje traži preregistracija »Saveza antifašista RH«…
Tko je 1992. otišao iz Splita
Što odgovoriti autoru ili autorima ovog pamfleta? Koliko su relevantni bilo bi najbolje ništa, ali radi istine ipak treba.
Tog 4. siječnja 1992. Split nije mogao biti oslobođen od JNA, JRM »antifašističkih postrojbi s nezaboravnom zvijezdom petokrakom« jer iste nikad nisu okupirale Split. Međutim, neosporna povijesna je istina da su antifašističke postrojbe sa zvijezdom petokrakom (NOV i POJ) oslobodile i Split i cijelu Hrvatsku od nacifašističkog okupatora i njihovih domaćih slugu. Bez antifašističkih postrojbi NOV i POJ Splita kao hrvatskog grada ne bi bilo, kao što ne bi bilo ni današnje Republike Hrvatske. Pobjedom sila osovine i Split i Hrvatska i Hrvati bili bi zbrisani s lica zemlje, a da se kojim slučajem vratila Kraljevina Jugoslavija Split bi možda i postojao ali ne kao hrvatski grad.Drugo, na datum koji se navodi na letku JNA i JRM ustvari nisu ni postajale. One su bile vojne formacije države koja u tom trenutku više nije postojala u svom izvornom i cjelovitom obliku pa je svaki govor o postojanju JNA i JRM u njihovom punom značenju povijesno neistinit i faktički promašen. JNA i JRM prestale su postojati trenutkom formiranja hrvatskih oružanih snaga te im je od svega što su značile ostalo tek prazno ime. Samo pod praznim imenom, sljedeći praznu politiku nacionalističke vrhuške Srbije one su i mogle pucati po Splitu, i po Hrvatskoj, ali ne više kao stvarna vojska svih šest jugoslavenskih država, pa tako ni Hrvatske.
Letak stoga vrvi izvrtanjem teza, izdizanjem partikulariteta na razinu općeg i klasičnim tezama historijskog revizionizma. Uz sve to on je duboko protivan izvorišnim osnovama Ustava RH i povijesnoj istini te je kao takav pisani izraz stvarne mržnje prema Republici Hrvatskoj.
Antifašistički pokret – oslobodilački, demokratski i republikanski
Autor(i) pokušavaju izjednačiti Jugoslaviju s okupatorima, antifašizam s komunizmom, a komunizam sa staljinizmom. Sam Ustav u svojoj preambuli jasno kaže da je RH pravna sljednica Socijalističke Republike Hrvatske koja je egzistirala u okviru Jugoslavije i da je unutar nje očuvala i zadržala svoj državni kontinuitet.
Što se komunizma tiče on nikada nigdje nije postojao kao društveni sistem. Postojao je staljinizam koji se svim silama trudio prikazati kao komunizam, međutim bio je njegova sušta suprotnost. Staljinizam se u raznim svojim varijantama širom svijeta nazivao komunizam, ali bio mu je kroz čitavo vrijeme svoga postojanja najgori neprijatelj, njegova čista negacija.
Antifašistički pokret u Jugoslaviji pa tako i u Hrvatskoj jest iniciran, organiziran, pokrenut i vođen od strane KP ali sam po sebi nije bio, niti je s obzirom na udio članova KP, mogao biti komunistički. On je bio oslobodilački, demokratski i republikanski te nema niti može imati bilo kakve veze s poslijeratnim odmazdama i represijom.
Bilo bi smiješno da nije žalosno i društveno opasno izjednačavanje antifašizma i Putinovog autoritarnog režima i njegove politike. Putin i njegov režim imaju veze s antifašizmom koliko SSSR s komunizmom, dakle nikakve.
Međutim, imaju veze sa autorima ovog letka. Njih povezuje zajednički cilj, a taj je uništenje svih pozitivnih tekovina prosvjetiteljstva i građanskih revolucija te povratak u društvo feudalne tiranije, nasilja i privilegija. Ovaj letak vrvi lažima, natopljen je mržnjom prema Hrvatskoj, izravno udara na osnove Ustava, a što je možda najstrašnije i najopasnije pod krinkom tobožnjeg antitotalitarizma opravdava i zagovara novi totalitarizam. No, neće im proći.
Splitski agitprop gospođe Meloni i gg. Orbana i Vučića
Tezu da je Tito okupirao Dalmaciju talijanska premijerka Meloni je više puta izrekla u različitim prigodama, a posebno tijekom prošle predizborne kampanje. Ta činjenica dovoljno govori i o letku i o njegovom autoru. Iako s ove strane Jadrana gđa. Meloni očito ima sljedbenike, valja to opet reći, što su naumili neće ostvariti, što žele neće doživjeti jer im već jednom nije prošlo, a nikad i neće proći. Zato je zaslužan bio i ostao antifašizam.
S druge strane, ovaj letak sigurno bi bio dočekan pljeskom premijerke Meloni, Viktora Orbana i Aleksandra Vučića, jer pogađa njihove stavove.
Vezani članci
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Europa |
Kome smeta Tito? |
Odvratno je sladostrašće kojim su desničarski portali popratili odluku odbora za kulturu Senata Republike Italije koji je pokrenuo postupak za oduzimanje časti Vitez Velikog Križa bivšem jugoslavenskom predsjedniku i maršalu Josipu Brozu Titu. U dlaku istom retorikom, koju koristi jedan od ključnih predlagača za donošenje ovakve odluke, poznati neofašist i senator iz vladajuće stranke Braća Italije Roberto Menia, pišu kako je sramota da je jedan od najvećih svjetskih zlotvora uopće dobio takvo priznanje. Dirljiva je ta simbioza talijanskih (neo)fašista i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Europa |
Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma |
Pobjeda Giorgije Meloni, liderice talijanske stranke »Talijanska braćo« (u vokativu, jer je ta stranka uzela za svoje ime prvi stih talijanske himne: »Talijanska braćo, Italija se budi…«), otvorila je pitanje pojave neofašizma, postfašizma ili jednostavno – fašizma – u vladi demokratske Italije, zemlje koja je živjela dvadeset godina pod fašističkom vlašću. I koja se oslobodila fašističke vlasti prvo u unutarnjem puču protiv Mussolinija, zatim u partizanskoj borbi protiv fašista i nacista, i na kraju odbacivanjem...
Svijet |
Petokraka i svastika nisu isto |
Pred ovogodišnje obilježavanje ovoga spomendana uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Zakon je donesen na preporuku Europskog parlamenta, s time da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se opredijelila za datum potpisivanja pakta Ribbentrop-Molotov, a neke druge zemlje EU-a za 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Hrvatska je dobila još jedan spomendan – 23....
Svijet |
Antitotalitarni posli |
Pred ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Evropska kultura sjećanja izmjestila se, bar od sredine prve decenije 21. stoljeća, iz moralno jasne i historijski posve opravdane antifašističke paradigme (u raznim varijacijama i u različitom stupnju prisutne u evropskom identitetu) u maglovitu i nehistoričnu antitotalitarnu paradigmu. Za spomenuti zaokret u evropskoj kulturi sjećanja pronađeno je...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.